Opća skupština UN-a u New Yorku je sa 84 glasa ‘za‘ prihvatila rezoluciju kojom se traži proglašenje 11. srpnja Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Protiv je glasovalo 19 država članica, dok je suzdržanih bilo 68.
Nakon glasovanja uslijedio je glasan pljesak. Srbija se tome oštro protivila, a ranije je pokrenula veliku diplomatsku ofenzivu protiv rezolucije.
Hrvatska je bila među državama koje su glasovale za rezoluciju. Uz Srbiju u Europi je protiv glasala i Mađarska, a Crna Gora, iako se na početku protivila, na koncu je bila za rezoluciju. Uz to, protiv su bile Rusija i Kina, ali i države poput Nikaragve, Malija, Grenade...
Protiv su, između ostalih glasovale Srbija, Rusija, Kina, Bjelorusija, Kuba, Mađarska, Eritreja, Nikaragva i Sirija.
Rezoluciju su predložile Njemačka i Ruanda, a sponzorirale još 34 države među kojima su bivše jugoslavenske republike osim Srbije i Crne Gore. Tekst nigdje ne osuđuje Srbiju ili Srbe.
Postrojbe bosanskih Srba su 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila pod zaštitom UN-a, ubile najmanje 8.000 Bošnjaka. Taj je zločin Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji definirao kao genocid. Za to je do sada na tom sudu i sudovima u BiH osuđeno više od 50 osoba.
Pokolj u Srebrenici je i Međunarodni sud pravde u Haagu (ICJ) proglasio genocidom.
U UN je zbog toga stigao i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i održao govor. Na svom Instagram profilu objavio je da je sa sobom ponio zastavu Srbije. „Branit ću je i čuvati. I ponosit ću se njom. Mi nismo genocidan narod!”, napisao je Vučić.
Njemačka predstavnica Antje Leendertse je na samom početku predstavila nacrt rezolucije, naglasivši kako su se širile lažne vijesti o tome da je ona usmjerena protiv konkretnih država - Srbije - navodeći da to nije istina. Potom je riječ dobio i srpski
predsjednik Aleksandar Vučić.