Zapovjednik indo-tibetanske granične policije Shatrujeet Kapur u listopadu je upozorio da je na više mjesta duž stvarne granične crte u saveznoj državi Arunachal Pradesh na sjeveroistoku Indije došlo do incidenata između indijskih i kineskih postrojbi, piše Deutsche Welle.
Kapur, koji je do 31. listopada bio glavni ravnatelj granične policije, tvrdi: "Posljednjih dana na različitim lokacijama u Arunachal Pradeshu došlo je do incidenata (s kineskim postrojbama - op. ur.). Oni i dalje traju."
"Kini će se možda biti teško suprotstaviti konvencionalnim sredstvima jer su Narodnooslobodilačka vojska i kineske pogranične snage daleko ispred nas po ulaganjima i modernizaciji“, dodao je.
Sporna granica između Kine i Indije prolazi kroz zabačeno planinsko područje. Te dvije zemlje su još 1962. vodile kratkotrajni i otvoreni rat koji je okončan prekidom vatre – ali se nikad nisu uspjeli dogovoriti oko državne granice. Čitavo vrijeme postoji tek "Linija stvarne kontrole" (Line of Actual Control, LAC), ali uvijek iznova se tamo događaju incidenti, pa i otvoreni sukobi između dviju najmnogoljudnijih država svijeta.
Odnosi Pekinga i New Delhija su došli do opasne razine u lipnju 2020. kad je u sukobu kineskih i indijskih snaga bilo i žrtava na obje strane. I tada su se obje zemlje optuživale za teritorijalne pretenzije, a u tom incidentu u dolini Galwan u istočnom Ladakhu je prema indijskim priopćenjima, poginulo 20 indijskih i četiri kineska vojnika - Peking je kasnije potvrdio taj gubitak.
promjene ruta kineskih ophodnji krive za incidente?
Upozorenje bivšeg indijskog zapovjednika graničnih snaga je opet usmjerilo pozornost na himalajsku granicu. Predsjednik indijske vlade Arunachal Pradesha Pema Khandu priznao je da je bilo incidenata, ali je umanjio njihovu važnost. Takvi događaji, rekao je, nisu ništa novo, a stanje uz granicu ostaje "stabilno".
Khandu je potvrdio da granica nije jasno određena te da Kina ne priznaje McMahonovu liniju, koju je Britansko Carstvo povuklo 1914. godine i koja razdvaja Arunachal Pradesh od Tibeta. Nije objavljeno jesu li posljednji incidenti između kineskih i indijskih vojnika doveli i do žrtava.
Oporbena Kongresna stranka kritizirala je Khanduove izjave i optužila vladajuću BJP, stranku indijskog premijera Narendre Modija, da umanjuje ozbiljnost kineskih poteza umjesto da jasno zastupa indijska stajališta. "Zaglušujuća je šutnja premijera i njegova okruženja o tim događajima", napisao je glavni tajnik Kongresne stranke Jairam Ramesh na platformi X.
Glasnogovornik indijskog ministarstva vanjskih poslova Randhir Jaiswal za incidente je okrivio promjene u rutama kineskih ophodnji. "Kao što smo i ranije isticali, duž indijsko-kineske granice povremeno dolazi do incidenata kada kineske snage odstupe od dogovorenih ruta ophodnje."
Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun odbacio je te optužbe. On tvrdi kako kineske postrojbe provode "uobičajene ophodnje“ i "strogo se pridržavaju" bilateralnih sporazuma.
"Linija stvarne kontrole” razdvaja područja pod indijskom i kineskom upravom. No vojnici obiju zemalja ophode područjima koja smatraju svojim teritorijem pa povremeno ulaze u sporne zone. "Razlog je jednostavan: između dviju država ne postoji međunarodno priznata granica“, rekao je za DW Gautam Bambawale, bivši indijski veleposlanik u Kini.
diplomacija treba spriječiti incidente
Prema indijskim podacima, faktična granica duga je 3.488 kilometara, dok Kina navodi manju duljinu. Posebni izaslanici dviju zemalja od 2003. godine održali su 25 krugova pregovora, ali dogovor o granici još nije postignut. Posebno je osjetljiv spor oko Arunachal Pradesha jer Kina to područje smatra dijelom južnog Tibeta.
Stručnjak za Kinu Aravind Yelery sa Sveučilišta Jawaharlal Nehru smatra da je područje dobilo dodatnu stratešku važnost za Peking. "Obje strane patroliraju duž sporne ‘Linije stvarne kontrole‘ pa su trzavice praktički neizbježne."
Po njegovim riječima, novost je pojačana kineska pozornost prema istočnom sektoru granice. "Otkako je Kina najavila hidroenergetski projekt Medog snage 60.000 megavata u Tibetu, masovno ulaže u infrastrukturu, vojsku, inženjerske timove i opremu u toj regiji", kaže Yelery.
Kako objašnjava novinarima DW-a, "Linija stvarne kontrole" nije uska crta, nego široki pojas teritorijalnih zahtjeva koji se međusobno preklapaju i u kojem se neizbježno susreću patrole obje strane. A ne vjeruje ni da će biti bolje. On smatra da će do incidenata dolaziti sve dok diplomacija ne dovede do konkretnih dogovora na terenu.
Prema njegovim riječima, trebat će vremena da se provedu politička obećanja indijskog i kineskog vodstva. "Postoji velik jaz između obećanja državnih čelnika i konkretnih mjera koje bi spriječile ponavljanje događaja iz 2020., odnosno povlačenja snaga i uzajamne suzdržanosti“, kaže Yelery.
Za Indiju je ključno pitanje, mogu li se posljednji sukobi svrstati među uobičajene granične incidente ili upućuju na širu promjenu kineskih aktivnosti uz granicu. Ashok Kantha, još jedan bivši indijski veleposlanik u Kini, smatra da kineski upadi u istočnom sektoru nisu novost, ali upozorava da su važni njihova lokacija i razmjeri.
"Ako su Kinezi sada dublje prodrli na našu stranu Linije stvarne kontrole, uspostavili prisutnost na novim područjima ili proširili postojeću, to bi bio ozbiljan razvoj događaja“, rekao je.
događaje iz 2020. godine treba ostaviti iza sebe
Podsjeća da su Indija i Kina potpisale više sporazuma o očuvanju mira na granici. "Takvi bi potezi predstavljali kršenje više graničnih sporazuma između Indije i Kine iz 1993., 1996., 2005., 2012. i 2013. godine. Obje su se strane njima obvezale na poštivanje Linije stvarne kontrole i nemijenjanje postojećeg stanja“, naglasio je.
Indijska vlada zasad nije objavila pojedinosti o tome gdje su se i pod kojim okolnostima dogodili posljednji incidenti. Zbog toga nije jasno jesu li oni promijenili stanje na terenu.
Incidenti se događaju u trenutku kada Kina i Indija pokušavaju stabilizirati odnose i ostaviti iza sebe događaje iz 2020. godine. I Peking i New Delhi posljednjih su mjeseci poslali signale približavanja, uključujući obnovu dijela izravnih zračnih linija te ublažavanje putnih i trgovinskih ograničenja.
Diplomatsko približavanje ubrzalo se nakon susreta Narendre Modija i Xi Jinpinga na sastanku BRICS-a u ruskom Kazanju u listopadu 2024. godine. Njih dvojica ponovno su se sastala u kolovozu 2025. na summitu Šangajske organizacije za suradnju u kineskom Tianjinu te ove godine na summitu BRICS-a u New Delhiju.
Granični spor ipak je i dalje neriješen. Alka Acharya, direktorica Instituta za kineske studije u New Delhiju, upozorava da bez dodatnih informacija ne treba donositi dalekosežne zaključke.
Vlada je događaje opisala kao "sukobe", ali nije naznačila da su kineske postrojbe preuzele kontrolu nad indijskim teritorijem, ističe ona. "Pitanje nije zašto se takvi sukobi ponovno događaju, nego kakve su prirode ti navodni sukobi. Svaki sud o najnovijim incidentima zasad je, u najboljem slučaju, nagađanje bez čvrstih dokaza“, rekla je za DW.
Unatoč diplomatskim i političkim naporima, tijekom posljednjih petnaestak godina redovito je dolazilo do incidenata na granici. Neriješeni spor i dalje potiče nepovjerenje i opterećuje odnose dviju azijskih sila.
Hoće li posljednji događaji prerasti u ozbiljniju eskalaciju ovisit će o okolnostima koje New Delhi još nije javno razjasnio, piše Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....