Tako razmišljaju kockari: dobitak ih osokoli pa povećaju ulog, a onda izgube pa srljaju u novu partiju da se povrate. A kad kockar zaluta u geopolitiku, to izgleda ovako: nakon što je u siječnju u jedan dan "riješio" Venezuelu, predsjednik SAD-a Donald Trump u veljači je neuspješno pokušao "riješiti" Iran, a sada gorki okus perzijskog poraza želi isprati tako što će "riješiti" Kubu.
Namjeru da vojno pokori komunistički otok Trump je iznio gostujući u podcastu konzervativnog američkog radijskog voditelja Hugha Hewitta. Na Hewittovo pitanje bi li razmotrio vojnu intervenciju kako bi "oslobodio" Kubu, Trump je odgovorio potvrdno: "Želim riješiti Kubu prije nego što odem, da".
Zastanimo časak i promotrimo formulaciju novinarova pitanja: "Ako bi za oslobađanje Kube, prije nego što napustite dužnost, bila potrebna vojna sila, hoćete li narediti njezinu uporabu?" Iz te formulacije vidimo da imperijalističku svijest u Americi nemaju samo svi uzastopni stanari Bijele kuće, nego i tamošnji mediji. Od koga bi to Trump trebao "osloboditi" Kubu? Od onih koji su prije 67 godine oslobodili Kubu od dotad vladajuće američke političko-mafijaške čizme (vidi film "Kum II").
Osim što je potvrdio poriv za "rješavanjem" Kube, Trump je u razgovoru s Hewittom još jednom ponovio da ima i svog čovjeka za "rješavanje kubanskog pitanja", a to je državni tajnik SAD-a i savjetnik za nacionalnu sigurnost Marco Rubio.
"Naime, roditelji Marca – Marca Rubija – dolaze s Kube, kao što vjerojatno znate. I on bi to vrlo rado učinio. Stoga pomno pratimo situaciju. Stanje je ondje jako loše. To je, u biti, propalo mjesto, nacija – kako god to želite nazvati. Propalo je. I mi to pratimo. Volio bih da to možemo ostvariti", rekao je Trump.
Šepavi otok i šepavi patak
Da, Kuba je "propalo mjesto". Kako i neće propasti kad američki embargo koji je ekonomski guši traje već 65 godina, a od siječnja ove godine je dodatno pojačan američkom energetskom blokadom otoka, koja je dovela do nestašice goriva, prekida opskrbe električnom energijom i humanitarne krize.
"Washington najprije desetljećima guši otok, zatim mu blokira energente i prijeti svakome tko mu pokuša prodati gorivo. Nakon toga američki predsjednik stane pred kamere i proglasi Kubu ‘propalom državom‘. To je stari imperijalni trik – slomiti čovjeku noge, pokazati publici da šepa, pa ponuditi okupaciju kao ortopedsko pomagalo", piše naš vanjskopolitički portal Advance.
No, šepavi komunistički otok ne namjerava potpisati kapitulaciju pred "šepavim patkom" iz Bijele kuće. Kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel odmah je reagirao na ovu najnoviju Trumpovu prijetnju i poručio da Kuba ne čeka američku agresiju skrštenih ruku.
"Kuba se priprema za mogući američki vojni napad. Odlučni smo odbiti svaki pokušaj strane vojne agresije na našu zemlju", izjavio je Diaz-Canel na proslavi Dana nacionalne obrane u Boyerosu, južno od Havane, kako prenosi dpa.
Kuba još od siječnja provodi redovite vojne vježbe i sastanke za koordinaciju obrane od eventualnog američkog napada. Kubanska vojna doktrina već desetljećima razvija strategiju "Rata cijelog naroda" – asimetričnog otpora u kojem kompletno civilno stanovništvo otoka sudjeluje u obrani. Otuda stručnjaci drže da Kuba neće pasti šaptom poput Venezuele.
"Kuba je bolje pripremljena od Venezuele za obranu od napada. Njezina vojska je uvježbana, ukopana i suočava se s prijetnjom SAD-a od šezdesetih. Malo je vjerojatno da Trump može ponoviti u Kubi ono što je postigao u Venezueli – brz državni udar bez puno žrtava. Ako bi SAD krenuo u invaziju punih razmjera, pobijedio bi, ali to ne bi bila jeftina operacija. Ne bi bila brza i prolilo bi se puno krvi", smatra politolog i ekspert za Latinsku Ameriku David Pion-Berlin sa Sveučilišta UC Riverside u Kaliforniji.
Uspomena na Zaljev svinja
Kuba se ne boji Trumpa. Kubanski komunisti vjeruju da bi nova američka invazija završila kao i ona iz travnja 1961. godine, kada je CIA obučila i opremila oko 1500 kubanskih emigranata, te ih iskrcala na plažu Giron u Zaljevu svinja, na južnoj strani otoka. Američki plan bio je da emigranti potaknu pobunu domaćeg stanovništva na otoku kako bi se srušila tada mlada revolucionarna vlast Fidela Castra, ali dogodilo se upravo obrnuto.
Kubanska vojska, uz veliku pomoć lokalnog stanovništva, uspjela je u tri dana slomiti otpor CIA-inih plaćenika, koji su svi redom pobijeni ili zarobljeni. Kao podsjetnik na tu veliku pobjedu, na plaži Giron još otada se kočoperi natpis koji uče i ponavljaju generacije Kubanaca: "Ovdje je američki imperijalizam doživio svoj prvi poraz".
Tadašnja američka invazija polučila je suprotan rezultat od onog koji su planeri priželjkivali. Umjesto da oslabi Castrov režim, ona ga je ojačala. Četiri mjeseca kasnije, u kolovozu 1961., jedan od heroja Kubanske revolucije, argentinski liječnik Ernesto Che Guevara, našao se kao kubanski ministar industrije u Urugvaju na konferenciji Međuameričkog gospodarskog i socijalnog vijeća, gdje se sastao s Richardom Goodwinom, savjetnikom tadašnjeg predsjednika SAD-a Johna Kennedyja, te mu poručio da zahvali Kennedyju na invaziji.
"Hvala na Playi Giron (Zaljevu svinja). Prije invazije revolucija je bila slaba, a sada je jača nego ikad" – glasila je bilješka koju je Che Guevara predao Goodwinu za Kennedyja, a koja se može naći među arhivskim dokumentima koje je objavio američki National Security Archive.
Kubanski komunisti nadaju se da se povijest ponavlja, odnosno da bi i nova američka invazija završila sličnom bilješkom za Trumpa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....