Veliki redovi za glasanje u SAD-u, glasalo se i u svemiru. ‘Na pomolu je plavi tsunami!‘; Birač: ‘Naša zemlja je smeće‘

Ključni događaji

• Amerikanci glasaju na međuizborima.

• Bira se svih 435 zastupnika u Zastupničkom domu Kongresa i trećina • • Senata koji broji 100 zastupnika.

• Bira se i 36 guvernera u 50 država.

• Ankete predviđaju da će demokrati republikacima preoteti Zastupnički dom, a možda i Senat.

 

Što sve morate znati o međizborima?

Vanjskopolitički analitičar Jutarnjeg lista Željko Trkanjec komentirao je današnje izbore u Sjedinjenim Američkim Državama, ključne političke trendove i potencijalne ishode koji bi mogli preoblikovati američku, ali i svjetsku politiku. Više pročitajte i pogledajte OVDJE.

Zašto su izbori 3. studenog referendum o Trumpu i njegovu načinu vladanja za Jutarnji piše Vladimir Drobnjak. Više pročitajte OVDJE.

Visoki ulozi na izborima

Amerikanci u utorak izlaze na birališta na međuizborima koji će pokazati kako ocjenjuju drugi mandat predsjednika Donalda Trumpa.

Prema anketama i procjenama neovisnih analitičara, demokrati imaju veće izglede preuzeti kontrolu nad Zastupničkim domom od republikanaca, dok je ishod borbe za Senat i dalje neizvjestan.

Borba za kontrolu nad Senatom vodi se u desetak saveznih država u kojima se očekuju tijesni rezultati, a većina ih tradicionalno predstavlja republikanska uporišta. Povijest ne ide u prilog Trumpovim republikancima: od Drugog svjetskog rata stranka aktualnog predsjednika izgubila je dio svojih mjesta u Kongresu na svim međuizborima osim dvaju.

Trumpova popularnost trenutačno je blizu najnižih razina otkako se bavi politikom, ponajprije zbog velikog nezadovoljstva birača ratom s Iranom i posljedičnim rastom cijena goriva. Nema mnogo dvojbe da su ovogodišnji izbori prije svega referendum o Trumpu, koji se približava polovici svojeg drugog mandata. I sam je predsjednik više puta pozvao pristaše da se ponašaju kao da je on na glasačkom listiću, a tu su poruku spremno prihvatili i demokratski čelnici.

Trump o svojim ‘uspjesima‘

U televizijskom intervjuu u utorak ujutro Trump je isticao ono što smatra uspjesima svoje administracije te izrazio optimizam u pogledu izbornih izgleda republikanaca. U izjavama kojima je, čini se, nastojao pridobiti birače nezadovoljne američkom potporom Izraelu, Trump je rekao da nakon završetka ove godine namjerava obustaviti obećanu godišnju pomoć Izraelu od 3,8 milijardi dolara. Međutim, nije jasno kako bi to mogao provesti s obzirom na zakon iz 2020. kojim je propisana ta razina financiranja.

Bliski odnosi SAD-a i Izraela posebno su važna tema u Michiganu, gdje progresivni demokrat Abdul El-Sayed vodi kampanju za Senat koju javnost prati s velikim zanimanjem.

Trump je od početka listopada održao više od dvadeset predizbornih skupova nastojeći mobilizirati svoje birače, uglavnom u saveznim državama u kojima je uvjerljivo pobijedio 2024. godine. Ponudio je i neuobičajen izborni poticaj: prijedlog da svaki odrasli Amerikanac dobije ček na 5000 dolara ako republikanci zadrže kontrolu nad Kongresom, koji bi morao odobriti tu skupu mjeru.

Što brine Amerikance

Predvođeni Trumpom, republikanci su demokratske kandidate prikazivali kao radikale, protivnike američkih vrijednosti, pa čak i komuniste. No ankete pokazuju da birače najviše zabrinjavaju visoki troškovi života te da nisu zadovoljni Trumpovim odgovorom na taj problem.

Njegove opsežne carine na uvoz, od kojih su mnoge sudovi proglasili nezakonitima, kao i odluka o napadu na Iran u veljači, dovele su do rasta potrošačkih cijena. Republikanski kandidati istodobno se teško uspijevaju distancirati od predsjednika koji zahtijeva bezrezervnu lojalnost i rijetko priznaje pogreške.

Na biračkom mjestu u pretežno afroameričkoj četvrti na sjeverozapadu Detroita, 34-godišnja Natalia Towns rekla je da pokušaje republikanskog kandidata za Senat Mikea Rogersa da pridobije afroameričke birače ne smatra iskrenima. Vjeruje i da bi El-Sayed učinio više za smanjenje životnih troškova. "Mislim da je zdravstvo važno, cijene goriva su visoke, a hrana je preskupa", rekla je.

Problemi s izbornom opremom zabilježeni su u različitim dijelovima zemlje, uključujući pojedine okruge u Georgiji, Iowi, New Yorku, Sjevernoj Karolini, Oklahomi i Wisconsinu, što bi lokalno moglo prouzročiti kašnjenja u glasovanju i prebrojavanju glasova. Pojedinačni kvarovi glasačkih uređaja nisu neuobičajeni na američkim izborima, no izborni stručnjaci ističu da zahvaljujući rezervnim sustavima i drugim zaštitnim mehanizmima takvi problemi rijetko utječu na rezultate izbora.

Glasali i astronauti

Čak i stotinama kilometara iznad Zemlje, američki građani glasuju na izborima za Kongres.

"Da, može se glasovati čak i iz svemira! Sva tri američka člana posade imala su privilegiju glasovati sa svemirske postaje", objavio je u utorak na društvenoj mreži X astronaut Anil Menon s Međunarodne svemirske postaje (ISS).

Astronauti su mogli ispuniti elektronički glasački listić i sigurno ga poslati izbornim dužnosnicima, napisao je.

Astronauti NASA-e imaju mogućnost sudjelovanja na američkim izborima iz svemira još od 1997. godine. Prema navodima američke svemirske agencije, astronauti ispunjavaju glasačke listiće u svemiru, koji se potom šalju u šifriranom obliku.

Na međuizborima se bira svih 435 zastupničkih mjesta u Zastupničkom domu te 35 od 100 mjesta u Senatu.

‘Naša zemlja je sada smeće‘

Ispred biračkih mjesta u Kaliforniji stvaraju se redovi, a mnogi u toj saveznoj državi, u kojoj prevladavaju demokrati, nisu nimalo sretni Trumpovom administracijom, piše BBC.

Na biračkom mjestu u sjeni znaka „Hollywood”, 42-godišnji glumac Remigio Ortiz ne bira riječi:

- Naša je zemlja trenutno smeće, to je sramotno. Trebaju nam promjene.

Slično razmišlja i filmski stvaratelj John Backstrom, kojeg najviše muči pitanje za koga glasati na izborima za gradonačelnika Los Angelesa. U toj se utrci dvije demokratkinje – aktualna gradonačelnica Karen Bass i vijećnica Nithya Raman – bore za čelno mjesto u drugom najvećem američkom gradu.

Backstrom kaže da ga njegovi stavovi protiv establišmenta i želja za promjenama navode da podrži Raman, dok bivšu zastupnicu u Zastupničkom domu, Karen Bass, odbacuje kao „beskorisnu i korumpiranu”.

Ogromni redovi za glasanje u Ohiju

- Ovo je najduže što smo ikada morali čekati u redu – to nešto govori o odazivu, kaže 83-godišnji Don iz savezne države Ohio reporteru BBC-a Tomu Batemanu.

On i njegova supruga, 80-godišnja Marilyn Camerino, kažu da su čekali u redu gotovo sat vremena kako bi glasali u Upper Arlingtonu, predgrađu Columbusa.

U Ohiju se vodi žestoka borba; u ovoj državi demokrati pokušavaju preuzeti mjesto u Senatu SAD-a koje drže republikanci, kao i dužnost guvernera savezne države.

Marilyn kaže da je na glasačkom listiću zaokružila republikance.

- Ne bih glasala za demokrata, ne bih glasala za socijalista. Ova će zemlja propasti ako demokrati dođu na vlast, kaže ona.

Trump izbore prati iz Bijele kuće

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u utorak u intervjuu za Fox News da će rezultate izbora za Kongres pratiti iz Bijele kuće.

Trump je također ponovio svoju tvrdnju da su Sjedinjene Države najcjenjenija zemlja na svijetu. Nasuprot tome, iznio je tmurnu sliku Europe. "Pogledajte Francusku. Pogledajte Europu. Tamo se sve raspada", rekao je.

Na izborima se bira svih 435 zastupničkih mjesta u Zastupničkom domu, kao i 35 od 100 mjesta u Senatu.

Ankete sugeriraju da bi demokrati mogli osvojiti većinu u Zastupničkom domu, no slika u Senatu i dalje je nejasna. Gubitak oba doma bio bi dramatičan poraz za Trumpa.

Prvi značajni rezultati ne očekuju se prije ranih jutarnjih sati u srijedu po GMT-u.

Poznati analitičar: ‘Stiže plavi tsunami‘

Poznati američki politički analitičar i statističar Nate Silver predviđa da bi ove izbore mogao obilježiti ‘plavi tsunami‘. Njegova procjena temelji se na najnovijem valu istraživanja javnog mnijenja The New York Timesa i Sveučilišta Siena, prema kojima demokrati vode u ključnim utrkama za Senat, prenosi portal The Hill.

- NYT i Siena objavili su svoje posljednje ankete uoči izbora, a brojke za demokrate mogu se opisati jedino kao fantastične. Vodstvo drže u praktički svim ključnim ‘bojištima‘ za Senat, ali i u utrkama za guvernere, uključujući Teksas, objavio je Silver u svojem newsletteru, istaknuvši da se podaci poklapaju s njegovim modelom.

Završne ankete pokazuju da demokrati vode u nizu ključnih država: u Michiganu imaju prednost od 11 postotnih bodova, u Teksasu 7, u Kansasu 5, dok u Aljasci vode s 1 bodom prednosti. Silver napominje kako ovi rezultati sugeriraju da su demokrati na korak do preuzimanja većine u Senatu.

- S obzirom na ove brojke, demokrati si zapravo mogu priuštiti manju pogrešku u anketama te svejedno odnijeti pobjedu, naglašava Silver.

Dan prije izbora, demokrati su u anketama držali jasnu prednost i imaju realne šanse čak i u tradicionalno ‘crvenim‘ utvrdama poput Južne Karoline, Kansasa i Iowe.

Silver ističe da čak i ako demokrati izgube nekoliko tih utrka, i dalje imaju golemi razlog za slavlje: ‘Čak i ako izgube par tih utrka, pri čemu mislim na lošije vijesti na Aljasci, apsolutno se nitko od demokrata neće žaliti ako ‘preotmu‘ samo prvih pet država s ove ljestvice, pogotovo ako uz to dobiju i guvernersku poziciju u Teksasu‘.

Iako njegov tim obično ne pridaje važnost pojedinačnim anketama, ovo istraživanje podiglo je procjenu šansi demokrata za osvajanje Senata na oko 80 posto. Silver pritom napominje kako je njegov model svjestan da su ove ankete u ciklusu naklonjenije demokratima, pa je to već uzeto u obzir.

- Iako model iznimno vjeruje anketama NYT/Siene jer spadaju među najbolje ocijenjene, on ipak prilagođava podatke za efekte agencije. Računica ‘zna‘ da NYT/Siena bilježi dobre brojke za demokrate i to je već ukalkulirano u prognozu, zaključio Silver.

Borba za većinu u Kongresu

Ovi izbori za Kongres na polovici predsjedničkog mandata odredit će političke prilike tijekom preostale dvije godine Trumpova mandata, a u središtu pozornosti je borba za kontrolu nad Zastupničkim domom.

Birači će odlučiti hoće li Trump i dalje moći računati na Kongres pod kontrolom republikanaca ili će se suočiti s većim otporom i nadzorom oporbenih demokrata.

Amerikanci biraju svih 435 zastupnika u Zastupničkom domu te 35 od ukupno 100 senatora.

Tijekom predizborne kampanje Trump je nastojao povećati potporu republikanskim kandidatima pozivajući birače: „Zamislite da sam ja na glasačkom listiću.” No, s obzirom na to da ankete pokazuju kako je njegova osobna popularnost pala na najnižu razinu dosad, demokrati se nadaju da će mu se takva strategija obiti o glavu.

Ako demokrati preuzmu kontrolu nad jednim ili oba doma Kongresa, mogli bi blokirati Trumpov zakonodavni program i pokrenuti istrage o njegovoj administraciji, uključujući pozivanje državnih dužnosnika na svjedočenje pod prisegom.

Kontrola nad Senatom demokratima bi omogućila i blokiranje Trumpovih kandidata za savezne suce, čime bi se potencijalno ograničila njegova mogućnost utjecaja na oblikovanje saveznog pravosuđa.

Osim izbora za Zastupnički dom i Senat, u većini saveznih država održavaju se i izbori za guvernere, koji obnašaju najviše izvršne dužnosti na razini pojedine savezne države. Među njima su Kalifornija, Arizona i Michigan.

Neizvjesne utrke u Teksasu, Michiganu i Maineu

Neke od najneizvjesnijih utrka za mjesta u Senatu vode se u Teksasu, Michiganu i Maineu.

U Teksasu se demokrat James Talarico suprotstavlja republikancu Kenu Paxtonu, glavnom državnom odvjetniku te savezne države. Utrka je privukla stotine milijuna dolara donacija za kampanje, a Paxtona podupire i Elon Musk, najbogatiji čovjek na svijetu. Talaricova pobjeda značila bi da bi prvi put od 1988. jedan demokrat iz Teksasa osvojio mjesto u američkom Senatu.

U Michiganu se progresivni demokrat Abdul El-Sayed suočava s republikancem Mikeom Rogersom u neizvjesnoj izbornoj utrci. El-Sayedova pobjeda značila bi da bi prvi put jedan musliman bio izabran u američki Senat.

U Maineu se dugogodišnja republikanska senatorica Susan Collins, jedna od rijetkih preostalih umjerenih političarki u svojoj stranci, bori za očuvanje mandata protiv demokrata Troya Jacksona, bivšeg drvoprerađivača i zastupnika u državnom parlamentu koji nastoji pridobiti birače iz radničke klase.

Ako izbori rezultiraju izjednačenim omjerom snaga u Senatu, 50 prema 50, odlučujući glas pripast će potpredsjedniku JD-u Vanceu.

Trump je jedan od onih koji su glasali prijevremeno. Svoj je glas dao 24. listopada na biračkom mjestu u Palm Beachu na Floridi.

Poraz republikanaca ponovno bi otvorio poznato pitanje: kako će predsjednik reagirati?

Trump, koji je pokušao osporiti rezultate predsjedničkih izbora 2020. godine, na kojima je izgubio od Joea Bidena, više je puta doveo u pitanje vjerodostojnost izbornog procesa i iznosio neutemeljene tvrdnje o raširenim izbornim prijevarama. Politički promatrači očekuju da bi njegova administracija ili republikanski saveznici mogli osporavati izborne rezultate na sudovima ili poduzeti korake za odgodu njihove službene potvrde.

Trump je nedavno izjavio da će poštovati rezultate izbora za Kongres na polovici predsjedničkog mandata ako oni budu „pošteni”.