StoryEditorOCM
Svijettreća sreća

Odgovor Muskovoj ucjeni: Krimski most srušen je kišom raketa i dronova opremljenih izraelskom satelitskom opremom

Piše Marijo Kavain
18. studenog 2026. - 19:55
‘Rupa‘ na Krimskom mostu nakon uspješnog napada Afp
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Devet minuta nakon ponoći, u noći s ponedjeljka na utorak, na profilu tvrtke Fire Point, ukrajinskog proizvođača dalekometnih dronova i raketa, na društvenoj mreži X osvanula je jednostavna objava: "Kutija kokica."

U tom trenutku niz dronova i raketa pogađao je "okupacijski" most između Krima i ruskog teritorija.

Nakon što je Rusija danima bombardirala mostove preko Dnjepra u Kijevu, pokušavajući odsjeći jedan dio grada od drugog, Ukrajina je odgovorila. U trećem pokušaju, Krimski most uništen je do mjere da je izbačen iz upotrebe na dugo vremena.

U noći na utorak niz dronova i raketa preciznim je udarima pogodio najosjetljiviji dio konstrukcije, spojeve luka koji je nosio cestovni dio mosta. Došlo je do pucanja konstrukcije i cijeli središnji cestovni dio mosta urušio se u more, usput blokirajući i morski plovni put između Crnog i Azovskog mora.

Kako pokazuju snimke, u rušenju je dodatno oštećen i željeznički dio mosta koji je stradao u eksploziji kamiona bombe još na početku agresije Rusije na Ukrajinu.

Most će vjerojatno dulje vrijeme biti izvan funkcije jer je za popravak oštećenog dijela potrebno prvo očistiti ostatke urušene konstrukcije, a zatim bi na kopnu trebalo montirati novu sekciju, transportirati je morem i montirati, cijelo vrijeme uz napade ukrajinskih oružanih snaga. Pored svega toga, snimke pokazuju ozbiljna oštećenja na betonskim stupovima mosta, pa je pitanje koliko je uopće sve to izvedivo.

Most koji je Rusija izgradila kako bi povezala okupirani Krim sa svojim kopnom bio je važna logistička ruta za ruske agresore na jugu Ukrajine. Nakon prethodnih napada, promet je bio smanjen, osobito na željezničkom dijelu, kojim su prometovali samo putnički vlakovi. Rusija je stoga uložila velika sredstva u direktne kopnene veze preko okupiranih područja na istoku Ukrajine, no te su prometnice i željezničke pruge pod stalnim napadima ukrajinskih dronova. Poslije rušenja mosta, Ukrajinci sada na te napade mogu preusmjeriti još više sredstava.

Dva vala

Posljednji napad na most odvijao se u dvije faze. Prvi val dronova pogodio je objekt u noći s nedjelje na ponedjeljak, nakon čega se luk mosta deformirao i nagnuo za nekih 15 stupnjeva. Sljedeće noći Ukrajinci su, tijekom općeg napada na ciljeve diljem Rusije u kojem su upotrijebili više od 1300 dronova, prema mostu lansirali gotovo sve vrste naoružanja iz svojeg arsenala. Kako je izjavio predsjednik Volodimir Zelenski, upotrijebljeni su dronovi Dovbuš, Vendetta, Da Vinci, Suchen, MICH 2000, Ruta, Palianytsia, AN-197 Ljuti, FP-1, te krstareće rakete FP-5 i R-360 Neptun.

image

Trenuci prije udara projektila Flamingo AFP

Handout/Afp

Iako se detalji napada još ne znaju, iz same vrste i uloge ovih oružja može se zaključiti da to nije bila jednostavna masovna paljba. Na primjer, Da Vinci je teški dron nosivosti veće od 200 kg, sposoban za okomito slijetanje u teškim uvjetima. Izgledom podsjeća na malu verziju američkog teretnog helikoptera Chinook s dva rotora.

Dovbuš je namijenjen dubinskom izviđanju, elektroničkom ratovanju i navođenju vatre – prve zračne snimke urušenog dijela mosta vjerojatno potječu upravo iz ove vrste letjelica.

Potom, korišteni su dronovi o kojima se malo zna i koji su namijenjeni specijalnim snagama za udare u neprijateljskoj pozadini, poput Micha 2000 i Vendette. Upotrijebljeni su i primjerci drona Ljuti, koji se najmasovnije proizvodi, a koristi obični klipni, benzinski motor. Na koncu, korišteni su i dronovi na mlazni pogon Palianytsia i Ruta.

Na koncu, završni udar izveden je dalekometnim krstarećim "klasičnim" raketama FP-5 Flamingo, koje proizvodi upravo Fire Point, i Neptun.

U cijeloj ovoj priči upada u oči to da je već prvi napad prošao bez odgovora ruske protuzračne obrane, iako su korištene manje, sporije bespilotne letjelice. Kada su vidjeli da one prolaze te da je napad bio uspješan, Ukrajinci su očito sljedeće noći napali sa svime što imaju. Ako su u akciji, bilo u uvodnim napadima na sustave protuzračne obrane bilo u napadu dronovima na sam most, bile uključene i kopnene specijalne snage, na što moguće ukazuju pojedini korišteni dronovi, ruski poraz u ovom slučaju bio bi potpun.

Izostanak reakcije ruske protuzračne obrane u ovom napadu nije slučajan. Ukrajinci mjesecima sustavno napadaju sustave protuzračne obrane diljem okupiranih područja, čisteći na taj način put za rojeve letjelica koje šalju prema ruskim strateškim ciljevima – rafinerijama, vojnim tvornicama i infrastrukturnim objektima poput mostova.

Rafinerije u plamenu

U vrijeme dok je trajao napad na Krimski most Ukrajinci su pogodili i most na autocesti u Rostovskoj oblasti, jednoj od najvažnijih logističkih kopnenih ruta, potom veliku rafineriju Ilski kod Novorosijska, naftno skladište i distribucijsku plinsku stanicu u gradu Azovu.

U posljednjih mjesec dana Ukrajinci su pogodili niz rafinerija i skladišta goriva diljem Rusije, uključujući i neke od najvećih. Pogođeno je 12 rafinerija, energetska čvorišta, skladišta nafte i plina, i to sve nakon što im je bila ograničena upotreba sustava Starlink i Starshield, kao sredstvo ucjene i pritiska s američke strane.

Rusija je uložila velika sredstva u direktne kopnene veze preko okupiranih područja na istoku Ukrajine, no te su prometnice i željezničke pruge pod stalnim napadima ukrajinskih dronova

Ukupno je iz pogona izbačena trećina kapaciteta prerade nafte. Uvedena su ograničenja u prodaji od 30 litara benzina i 50 litara dizela po kupcu, zabranjen je izvoz (što dodatno ilustrira u kolikoj je mjeri propali sporazum Donalda Trumpa i Vladimira Putina o "spašavanju" SAD-a ruskim dizelom bio predstava za javnost), smanjene su ekološke norme za gorivo (što znači i kvarove na novijim kamionima i automobilima) te se povremeno dizel uvozi iz Kazahstana i Indije. 

Ove napade označava i činjenica da su uspješniji od prijašnjih na način da operateri sada mogu dronove, nakon što određeni dio pogodi cilj, preusmjeriti na nove ciljeve, te su otporniji na elektroničko ometanje. Odgovor se krije u tehnologiji koju su ukrajinske snage imale na raspolaganju već neko vrijeme, no zbog sveprisutne ovisnosti o terminalima Elona Muska, odnosno Starlinku, nisu im pridavali dovoljno pažnje.

Riječ je o izraelskim terminalima za satelitsku komunikaciju tvrtke hiSky, među čijim su osnivačima bivši vojni i obavještajni zapovjednici. Proizvode se u Italiji i dovoljno su lagani da se mogu ugrađivati na dalekometne bespilotne letjelice.

Što se tiče količine i brzine prijenosa podataka, manjeg su kapaciteta od Starlinkovih, no imaju neke značajke koje u vojnom smislu nadmašuju Starlink.

Prije svega, ne ovise o jednoj satelitskoj konstelaciji u niskoj orbiti, nego se tijekom leta mogu povezivati na različite komercijalne satelite u niskoj i geostacionarnoj orbiti. Uređaj tijekom leta bira najbolji dostupni satelit i prebacuje vezu s jednog na drugi bez prekida. Uparen, na primjer, s mrežom Oneweb operatera Eutelsat, ima pokriveno cijelo područje Rusije bez ikakvih ograničenja. Osim toga, letjelice su na ovaj način otpornije na elektroničko ometanje.

Nove mogućnosti

Drugo svojstvo opreme tvrtke hiSky možda je još važnije. Ovi uređaji omogućuju dvosmjernu komunikaciju, što operaterima omogućava promjene putanje i ciljeva. Prije, dok se koristio samo Starlink, dronovi su letjeli unaprijed planiranom rutom bez mogućnosti izmjena tijekom leta, dok sada, ako su pojedini oboreni, operateri mogu odabrati novu rutu na kojoj je manje protuzračne obrane. Stoga su, prema dostupnim snimkama, udari na ciljeve poput rafinerija puno razorniji, s većim brojem pogođenih jedinica.

Mana je ovog sustava slabiji prijenos podataka, nedovoljan za prijenos videosignala.

Ironija je da se Ukrajinci vjerojatno ne bi dosjetili ovog rješenja da ih na to nije natjerao Elon Musk, konstantno koristeći Starlink kao sredstvo pritiska i ucjene. No korištenje opreme izraelske tvrtke ne uklanja sasvim poteškoće koje donosi limitiranje Starlinka, osobito kada su u pitanju brzi dronovi presretači, namijenjeni za rušenje ruskih dronova, ili upotreba dronova srednjeg dometa, kakvi se koriste u napadima na logistiku i pozadinu ruskih snaga.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. studeni 2026 19:56