Obama je govor održao u Tallinnu, za posjeta Estoniji, jednoj od tri baltičke države, koje su nekada bile dio Sovjetskog Saveza, a danas su, za razliku od Ukrajine koja to nije, članice NATO-a, poručivši da će NATO stati uz njih, prema načelu zajedničke obrane, usudi li ih se Rusija taknuti.
Dan prije otvaranja summita NATO-a u Newportu u Walesu, optužio je Rusiju za "besraman napad" na Ukrajinu koja se pet mjeseci bori protiv proruskih separatista, a kojima Moskva pomaže oružjem i ljudima.
"NATO mora dati konkretna obećanja da će pomoći Ukrajini modernizirati i ojačati njezine sigurnosne snage. Moramo učiniti više da pomognemo drugim partnerima NATO-a, uključivo Gruziji i Moldovi, da ojačaju svoje obrane", rekao je.
Gruzija je u srijedu rekla da će tražiti pozivnicu za NATO na summitu ovog tjedna. "Tražit ćemo pozivnicu za članstvo u NATO-u. Međutim, razumijemo da se .. odluke donose na puno kompliciraniji način", rekao je predsjednik Georgij Margvelašvili.
Nakon sastanka s liderima triju baltičkih zemalja Obama je ponovio da NATO neće odstupiti od načela "otvorenih vrata" prema zemljama koje ispune "naše standarde i koje mogu smisleno pridonositi zajedničkoj sigurnosti".
Washington će nastaviti nuditi uvježbavanje i pomoć ukrajinskoj vojsci da pobijedi u ratu, rekao je Obama.
Nije izravno ponudio ulazak Ukrajine u Savez čime bi zacijelo razbjesnio Rusiju, piše agencija Reuters.
Ukrajina je u srijedu nazvala Rusiju "terorističkom državom" i jedinim krivcem za sukob na svojem istoku.
Prekid vatre u Ukrajini moguć je samo ako se Rusija prestane "pretvarati" da se ne upliće u sukob i prestane onamo slati svoje vojnike i oružje, rekao je Obama ranije na tiskovnoj konferenciji.
Ukrajina je u srijedu objavila da je njezin predsjednik Petro Porošenko s ruskim kolegom Vladimirom Putinom dogovorio "režim prekida vatre" u sukobu ukrajinskih snaga s proruskim separatistima, što je Kremlj opovrgnuo porukom da nije bilo dogovora o primirju jer Rusija nije strana u ukrajinskom sukobu.
"Realno političko rješenje ne može se postići ako Rusija kaže nastavit ćemo slati tenkove i vojnike i oružje i savjetnike prikrivajući ih kao separatiste i ako je za njih jedino moguće rješenje da Ukrajina prepusti svoj teritorij ili suverenitet", rekao je Obama ranije na tiskovnoj konferenciji.
Rusija niječe da šalje oružje i vojnike na istok Ukrajine, rusofono područje u kojem je secesionistička pobuna većinskog proruskog stanovništva počela u travnju i dosad odnijela više od 2.600 života u tom sukobu što je izazvao najveću krizu u odnosima Rusije i Zapada od završetka Hladnog rata.
U svome je govoru Obama pozvao europske države da povećaju izdvajanja za troškove zajedničke obrane, jer samo četiri od 28 članica Saveza izdvajaju dva posto BDP-a za obranu. Osim Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Grčke to je i Estonija, što je također razlog zašto je upravo nju Obama odabrao za posjet prije početka summita.
Zabrinutost da bi se Rusija mogla proširiti prema Baltiku, gdje živi ruska zajednica, Obama je u govoru nastojao umiriti porukom da NATO neće oklijevati zaštititi jednu od svojih članica, čak i na periferiji Saveza.
"Bit ćemo ovdje za Estoniju. Bit ćemo i za Latviju. Bit ćemo za Litvu. Već ste jednom izgubili neovisnost. S NATO-om se takvo što više nikada neće dogoditi", poručio je Obama.
U Latviji živi oko 26 posto Rusa, u Litvi manje od šest posto, a u Estoniji su oni četvrtina stanovništva.
Obama je odbacio kritike da europske i američke sankcije ne djeluju i ustvrdio da je Rusija već u recesiji i da trpi njezino gospodarstvo i njezina valuta, a kapital bježi iz zemlje.
Europska unija trebala bi u petak objaviti nove sankcije Moskvi, a očekuje se da i SAD donese slične mjere.
Na konferenciji za novinare održanoj tijekom jednodnevnog posjeta Estoniji Obama je obećao da će se boriti protiv Islamske države (IS) sve dok ta teroristička skupina ne prestane biti sila na Bliskom istoku te da će tražiti pravdu za smrt američkog novinara Stevena Sotloffa.
Priznao je da će trebati vremena za uništenje sunitske radikalne skupine IS jer u Siriji je vakuum vlasti, a obilje je borbenih skupina izraslih u borbi iz Al Kaide u iračkom ratu. Zato treba stvoriti koalicije i to s lokalnim sunitskim zajednicama, rekao je Obama i poručio jasno: "Oni koji pogriješe nanoseći zlo Amerikancima naučit će lekciju jer mi nećemo zaboraviti, naša je ruka duga i pravda će biti zadovoljena".
Hoyt: Nema sumnje da je Rusija u ukrajinskoj krizi izravno upletena
Nema ozbiljnih sumnji da je Rusija izravno upletena u ukrajinsku krizu, što je neprihvatljivo i za što ona treba snositi posljedice, a sankcije zapada protiv Rusije već djeluju, ocijenio je u srijedu visoki američki diplomat Hoyt Yee u razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA.
"Ruskoj vladi odlučni smo pokazati da s tim ne može nastaviti i da ćemo se pobrinuti da plati cijenu za ono što čini. Naš je cilj postići da Rusija prestane s postupcima kojima destabilizira Ukrajinu, da povuče iz Ukrajine svoje postrojbe, uključujući i one s Krima, te da počne sa smanjivanjem napetosti", kazao je Hoyt, zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika, zadužen za europska i euroazijska pitanja.
Hoyt je sudjelovao na u utorak završenom bledskom Strateškom forumu, gdje se založio za koordinirane poteze EU-a, SAD-a i međunarodne zajednice prema Rusiji. On je rekao da u ukrajinskoj krizi ne postoji vojno rješenje, ali da sankcije koje je Zapad uveo protiv Rusije zbog destabilizacije Ukrajine i njene potpore proruskim separatistima treba i dalje jačati s obzirom na razvoj situacije te da one koje su već uvedene djeluju i Rusiji gospodarski štete.
Porošenko se nada početku mirovnog procesa
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko u srijedu je izrazio nadu da će mirovni proces za sukobima zahvaćen istočni dio njegove zemlje početi u petak u Minsku i pozvao političare da daju potporu pregovorima.
"Jako se nadam da će u petak u Minsku mirovni proces konačno početi", rekao je Porošenko u pisanoj izjavi.
"Ukrajinski narod u potpunosti je opredijeljen (za mir), dok se političari žele igrati rata. Želim naglasiti da to neću dopustiti", dodao je ukrajinski predsjednik uoči nastavka pregovora između Ukrajine, Rusije, i predstavnika OESS-a u petak u glavnom gradu Bjelorusije.
Jedan od političara koji ne dijeli takvo mišljenje je ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk koji je u srijedu odbacio prijedloge ruskog predsjednika Vladimira Putina za mir u Ukrajini, ustvrdivši da su to tek pokušaji zavaravanja Zapada uoči početka summita NATO-a, koji će se u četvrtak i petak održati u Walesu, i nastojanje da se izbjegnu nove sankcije.
"Stvarni Putinov plan je uništenje Ukrajine i ponovna uspostava Sovjetskog Saveza", rekao je Jacenjuk u pisanoj izjavi.
"Sve dosadašnje dogovore s Rusijom - u Ženevi, u Normandiji, u Berlinu i u Minsku - ruski je režim ignorirao ili beskrupulozno prekršio", dodao je.
Putin se nada konačnom dogovoru Kijeva i pobunjenika u petak
Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je izjavio kako se nada da će u petak biti postignut konačni dogovor između Kijeva i proruskih separatista te je dodao da su njegovo stajalište i stajalište njegova ukrajinskog kolege Petra Porošenka u pogledu rješenja krize u Ukrajini vrlo slična.
"Vjerujem da bi se konačni dogovor" o rješenju sukoba u Ukrajini "između ukrajinskih vlasti i jugoistoka Ukrajine mogao postići i dogovoriti 5. rujna, na sastanku kontaktne skupine", rekao je Putin novinarima u Ulan Batoru, glavnom gradu Mongolije, a prenose ruski mediji.
"Naša stajališta o načinu rješavanja sukoba izgledaju mi vrlo bliska", rekao je Putin, potvrđujući da je ranije u srijedu razgovarao s Porošenkom.
Ruski predsjednik predstavio je i plan rješavanje krize u Ukrajini u sedam točaka, među kojima su zaustavljanje ofenzive ukrajinske vojske i proruskih pobunjenika kao i razmjena zarobljenika. Isto tako, predložio je otvaranje humanitarnog koridora za izbjeglice i humanitarnu pomoć, kao i razmještanje međunarodnih promatrača na terenu.
Po njemu, prije svega treba "okončati operacije" u području Donecka i Luhanska.
Ubijeno najmanje 87 ukrajinskih vojnika
Najmanje 87 ukrajinskih vojnika ubijeno je u sukobu kod Ilovajska, na pobunjeničkom istoku, gdje su više od tjedan dana bili opkoljeni, izjavio je u srijedu regionalni vojni dužnosnik, prenijela je novinska agencija Interfax Ukrajina.
"Posljednja dva dana dopremljena su tijela 87 poginulih u okolici Ilovajska, većinom dragovoljaca", rekao je Mihailo Logvinov, vojni dužnosnik regije Zaporižja, susjedne Donecku.
Dvadesetak kilometara od pobunjeničkog uporišta Donecka, za mjesto Ilovajsk su se posljednjih tjedana borile ukrajinske lojalističke snage i proruski separatisti zbog zanimljivog strateškog položaja. Vojnici bojne Donbasa ušli su u taj grad 19. kolovoza, a zatim su opkoljeni.
Ilovajsk je osam dana bio pod opsadom proruskih pobunjenika.
(H)
Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija
