Analitičari iz Njemačke za Slobodnu: Neka se Vučić ne nada, ako AfD dobije nacionalne izbore, Srbiji neće vratiti Kosovo

Kada je u proljeće 2013. godine osnovana Alternativa za Njemačku (Alternative für Deutschland – AfD), njezino pojavljivanje u javnosti ponajprije je percipirano kao skupina akademiziranog, euroskeptičnog pokreta tehnokrata i ekonomista okupljenih oko ideje protivljenja zajedničkoj europskoj valuti i financijskom spašavanju zaduženih članica eurozone.

Međutim, velika migrantska kriza 2015. godine i dolazak stotina tisuća izbjeglica iz Sirije i s Bliskog istoka donijeli su i potpunu ideološku transformaciju stranke. AfD je prerastao u – po tim pitanjima – radikalno desnu, bazično antiimigracijsku političku snagu koja danas predstavlja jednu od najozbiljnijih i najuznemirujućih političkih prijetnji stabilnosti suvremene Europe, s kojom čak ni ostale stranke koje nose atribut desnih ili krajnje desnih ne žele surađivati.

Platforma AfD-a zasniva se na radikalnom sužavanju prava na azil i predviđa masovnu deportaciju osoba bez boravišnih dozvola, u suštini sličnu politici koju zagovara i vodi Donald Trump u SAD-u.

Međutim, uz one fokusirane na borbu protiv migracija vidno egzistiraju i oni koji s nostalgijom gledaju na njemački nacizam iz vremena Drugog svjetskog rata, odnosno otvoreno deklarirani neonacisti. Prvi na udaru jesu doseljeni muslimani, no i mnogi nemuslimani se pitaju hoće li ekstremna desnica – bude li se našla na vlasti na nacionalnoj razini – stati na tome.

Zadnje događanje – stranka Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila je uvjerljivu pobjedu u istočnoj njemačkoj saveznoj pokrajini Saskoj-Anhaltu, daleko ispred svojih protivnika, tradicionalnih političkih stranaka. Međutim, AfD ipak za malo nije osvojio apsolutnu većinu zastupnika, no to je samo donekle omelo slavlje desničara koji ovakav rezultat s razlogom tumače kao potvrdu da njihovo vrijeme tek dolazi.

A u tom jačanju desnice na političkom Zapadu priliku vide i mnoge političke snage u jugoistočnoj Europi koje su im pandan. Donalda Trumpa su, primjerice, u Srbiji podržali i radikali Vojislava Šešelja – poznata je fotografija na kojoj se sa Šešeljeva golemog trbuha osmjehuje Donald Trump s majice. Sada već bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbána, kojega su analitičari proglasili za lidera toga novog desnog, antiliberalnog svijeta, otvoreno je podržao srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Koliko takve političke snage u regiji vide šansu u jačanju AfD-a, a koliko je zapravo riječ o jalovim nadama – sličnim onome što je na kraju, odnosno makar do sada, ostvareno nakon dolaska Donalda Trumpa na vlast – pitanja su koja je "Slobodna" postavila ekspertima za pitanje njemačke politike.

"Bilo je očekivano da će AfD uvjerljivo pobijediti, možda se nisu svi nadali ovako uvjerljivoj pobjedi, ali s druge strane igra matematike i igra slučaja je htjela da oni nemaju apsolutnu većinu iako su je lako mogli imati, tako da ima razloga da i oni budu pomalo razočarani ili da čekaju da se situacija nekako rasplete i da se možda ide na nove izbore kada će proći još bolje, što mislim da je gotovo sigurna stvar", kaže za Slobodnu Dalmaciju Nemanja Rujević, novinar Deutsche Wellea.

"Što se tiče nacionalne razine, AfD je već mjesecima najjača stranka po anketama, ne vidi se kraja i konca tom njihovu napredovanju, kao što se ne vidi ni kraja posrtanju vlade Friedricha Merza, koja je najmanje popularna vlada otkako takva mjerenja postoje. Dakle, ovo nije prolazni trend i ovo neće prestati sutra. AfD time ima ogroman utjecaj na politiku jer goni ispred sebe demokršćane, pogotovo Friedricha Merza, pa se svi oni bave temama koje nameće AfD, kao što su migracije i slično", kaže Rujević za "Slobodnu".

Tim Scholz, analitičar i aktivist dugog staža, te edukator iz berlinskog Centra Kurt Löwenstein, ocjenjuje kako je AfD vrlo velika prijetnja demokraciji "jer pokušavaju preuzeti političku moć i utjecati na demokratske izbore, ali nisu zainteresirani za demokraciju kao takvu".

"Ono što je posebno kod njih jest da imaju vrlo dobro vođene kampanje, eskaliraju politička pitanja i dijele društvo. To je vrlo populistički pristup. Govore: ‘Svi su oni drugi političari isti, samo smo mi drukčiji.‘ A iza svega toga stoji ideologija i vrlo jasna ekstremno desna agenda", kaže Scholz za "Slobodnu".

Na pitanje zbog čega AfD tako nezaustavljivo i brzo raste, Scholz odgovara da je razlog prije svega politika njemačke savezne vlade:

"Postoje i druga pitanja koja su ljudima u Njemačkoj važna, ali ljudi osjećaju da im je ugrožen životni standard. Cijene svega rastu – benzina, hrane i drugih stvari – i, naravno, to je povezano sa svim posljedicama rusko-ukrajinskog rata. Rekao bih da postoji veza s potrebama ljudi. AfD zapravo kanalizira taj osjećaj. Ljudi u Njemačkoj osjećaju da vlada više ne sluša njihove interese i to je razlog zbog kojeg onda traže rješenja kod AfD-a."

"Ako pogledamo birače AfD-a, primjerice nakon nedavnih izbora u Saskoj prošlog vikenda, otprilike polovica birača doista glasuje za AfD zato što ideološki vjeruje u AfD. Druga polovica zapravo govori: ‘Glasujemo protiv drugih‘, osobito protiv CDU-a i konzervativne stranke te protiv kancelara Merza, jer je, kako smatraju, arogantan i ne sluša potrebe ljudi. Ljudi doista osjećaju da im je život sve skuplji i da im je životni standard ugrožen. A društvo postaje sve složenije, dok AfD promovira vrlo jednostavnu sliku društva – muškarci i žene, muškarac treba raditi, žena treba ostati kod kuće i tako dalje", kaže Scholz.

Nade desničara u regiji

Nakon pobjede AfD-a na pokrajinskim izborima, poradovali su se mnogi desničarski centri i propagandne stranice po društvenim mrežama u regiji. U Srbiji su počele kružiti i poruke – čija autentičnost nije potvrđena – prema kojima AfD otvoreno zagovara povratak Kosova pod suverenitet Srbije.

Nemanja Rujević, međutim, kaže da zapadni Balkan nije "ni prva, ni druga, ni deseta tema u Njemačkoj".

"Nekako nastaje dojam da Nijemci samo o nama brinu, što nikako nije točno. AfD se slabo i površno bavi našom regijom, s tim što se – da, može čitati da su pozicije malo više naklonjene Srbiji, posebno kada je riječ o tome da je prema njihovim tvrdnjama Srbija bila žrtva NATO-ova bombardiranja, a oni u AfD-u vole to okrenuti na priču da su se pravoslavni Srbi uvijek borili za Europu i slično. Ali iz toga ne slijedi ništa konkretno, recimo, kod AfD-a nije nitko rekao da će povući priznanje Kosova ako dođu na vlast. To se nije dogodilo. Oni o tome nisu razmišljali, a i ako jesu, rekli su ‘bolje ne‘", kaže on i nastavlja:

"Njihova dosadašnja komunikacija sa srpskim desničarima – pokušavao je i Dodik čestitati, a i ovi sitni desničari iz Srbije su se nešto sastajali – više je folklorna komunikacija. No svakako bi naruku išlo svakome, pa i Vučiću, koji je u svojoj suštini desničar, da svuda u Europi budu oni kojima nije prva na umu nekakva vladavina prava, čak ni simbolično, čak ni kao prostirka kojom se pokrivaš, kao što je slučaj s ovima koji su na vlasti u većini europskih zemalja, ali dalje od toga ja ne vidim neke posebne ili instant-posljedice od jačanja AfD-a za Balkan", zaključuje srbijanski novinar iz Njemačke.

I Tim Scholz kaže kako nije primijetio posebno obraćanje AfD-a srpskim migrantima s pravom glasa u Njemačkoj. Podsjeća, međutim, da su se u Austriji desničari iz Slobodarske partije Austrije (FPÖ) izravno obraćali srpskim glasačima u toj zemlji. "AfD i FPÖ na neki način vrlo su blisko povezani u tom smislu, ali u Njemačkoj uglavnom prepoznajemo da se obraćaju ruskim zajednicama, odnosno ruskoj zajednici koja ovdje živi, i pokušavaju doprijeti do nje. Međutim, nikada nisam vidio njihove plakate ili letke koji bi se obraćali srpskoj manjini ili srpskom stanovništvu u Njemačkoj. Vjerojatno ta privlačnost dolazi s druge strane, iz Srbije, odnosno od srpskih nacionalista koji bi možda željeli uspostaviti bliže kontakte s njima", kaže on.

Scholz, međutim, naglašava bliske veze AfD-a s Kremljom. "To je također dokazano njihovim sadašnjim odnosima. Članovi vodstva AfD-a i dalje putuju u Rusiju kako bi sudjelovali na sastancima s političarima, poslovnim ljudima i tako dalje... Postoje naznake da vrlo blisko surađuju s ruskim veleposlanstvom ovdje u Njemačkoj. Budući da zapravo ne znamo što se sve događa s tim hibridnim napadima na Njemačku u okviru rusko-ukrajinskog rata, to je također važno pitanje. AfD posebno naglašava prikazivanje ukrajinske vlade kao fašističke i tvrdi da je treba zaustaviti. Ponekad to stavljaju u tradiciju Crvene armije koja je ‘oslobodila Europu od fašizma‘. Zato govore: ‘Moramo zaustaviti rat, moramo prekinuti potporu ukrajinskoj vladi jer ćemo tada ponovno dobiti jeftinu naftu za Njemačku. To će koristiti njemačkim građanima i nećemo trošiti toliko novca na ratne izdatke‘."

Faktor Moskva

Nemanja Rujević ocjenjuje da Rusija igra ulogu posebice na istoku zemlje, gdje je AfD i najjači i gdje postoji čudan fenomen:

"Ti ljudi su imali iskustvo života pod opresivnom komunističkom vlašću, ali oni za tim vremenima izgleda da žude. Naravno, ne žude za tim što im je bila zabranjena sloboda govora ili što je postojao Berlinski zid, već za tim što su im bila sigurna radna mjesta, što je bilo mjesta u vrtiću za svakoga, što im je život bio u to vrijeme jednostavniji, manje kompleksan, manje globaliziran. I moguće je da do njih dopiru te poruke iz Rusije."

"Inače, Rusija ko Rusija – ona podržava svakoga tko je protiv NATO-a ili tko na bilo koji način remeti tu zapadnu arhitekturu, bilo sigurnosnu, bilo političku, tako da ništa posebno. Gledamo sad ove operacije po Rusiji za koje su navodno odgovorni Rusi, od udara dronova do snimanja i hakerskih napada – mnogi tragovi vode u Srbiju, o tome sam nedavno pisao za Deutsche Welle", navodi Rujević.

No kaže kako je vrlo teško utvrditi koliko ljudi sada glasa za AfD zbog nekakvog pukog prosvjeda, koliko iz uvjerenja...

"Ljudi jednostavno ne vide drugu alternativu i ne vide da ove etablirane partije mogu bitno promijeniti sliku u Njemačkoj, a onda im je manje bitno da li AfD to zaista može ili ne može. Oni sada glasaju u inat, slično onome kada je Donald Trump dolazio na vlast u SAD-u", govori Rujević.

Prerano je za predviđanja

Nemanja Rujević nije želio podrobnije ulaziti u analize što se može očekivati u regiji jugoistočne Europe ako AfD nastavi jačati i ako se domogne vlasti na nacionalnoj razini. "To je teško pitanje koje malo zalazi u sferu rasprava ispred prodavaonice u 5 ujutro, jer mnogo je pretpostavki i mnogo je ‘ako‘ u tome. Recimo, AfD sada vodi interne rasprave da i napusti eurozonu, što bi bila ogromna stvar, no možda manja nego napuštanje NATO-a, tako da oni preispituju neke svoje prije svega populističke stavove jer postoji realna šansa da barem negdje dođu na vlast i zbog toga preispituju svoje stavove i sukobljavaju se zbog toga. Postoje među njima i realisti koji kažu da to ne treba dirati, da se treba koncentrirati na teme o Njemačkoj, migracijama i tako to. Tako da veliko je pitanje hoće li se išta mijenjati u sigurnosnoj infrastrukturi", odgovorio je Rujević.

Naglašava, međutim, kako ne misli da će AfD doći na vlast u Njemačkoj u iduće tri godine, kada bi se trebali održati redovni izbori. "Mislim da će ostale partije do krajnje granice praviti svakakve koalicije samo da ne dopuste dolazak desničara na vlast i mogu se nadati samo nekom razvoju u svijetu, recimo završetku ovih ratova po svijetu i nekakvom ekonomskom boljitku – što je teško s ovim razvojem umjetne inteligencije. Mnogo mi je daleko gledati na to, pogotovo na to kako će se sve odraziti na Balkan", objašnjava on.

O šansama da se dokopaju vlasti na saveznoj razini i preuzmu Njemačku, Scholz podsjeća da se na državnoj razini podrška AfD-u kreće oko 25 posto.

"To je dovoljno da budu vrlo važni. Ali ako pogledate istočnu Njemačku, tamo su na oko 40 posto. Postoji velika neravnoteža između istoka i zapada, a AfD je puno uspješniji na istoku. Kada pogledamo Sasku, gdje su bili regionalni izbori, to je još uvijek ekonomski najslabiji dio Njemačke. Stanovništvo je ondje u prosjeku najstarije u Njemačkoj jer se mladi ljudi iseljavaju.

Nema velikih perspektiva jer nema mnogo industrije i nema mnogo velikih gradova. Postoji jedan veći grad, glavni grad pokrajine, ali ostatak je vrlo ruralan", objašnjava on.

"Primjerice, stanovništvo u Saskoj je u prosjeku deset godina starije nego ovdje na zapadu. To znači da mladi ljudi odlaze – svojevrsni odljev mozgova, nakon škole, a ostaju stariji ljudi, oni koji ostaju nemaju velike ekonomske perspektive. To je također područje s jednom od najviših stopa nezaposlenosti. Zato je situacija vrlo različita", dodaje.

"No, bez obzira na sve, AfD ima oko 25 posto. Da ste me prije deset godina pitali, u Njemačkoj smo stalno raspravljali s kolegama o tome zašto nemamo snažan desničarski pokret kakav postoji u gotovo svim drugim europskim državama. Ako pogledamo Nizozemsku, Austriju, Italiju..., uvijek smo imali snažne desničarske političke pokrete, a u Njemačkoj nikada nismo imali nešto tako snažno. No to se promijenilo s AfD-om. AfD je, rekao bih, vrlo pametan u vođenju kampanja. Vrlo su prisutni na društvenim mrežama i mnogo su vidljiviji od svih drugih demokratskih stranaka. Druge stranke jednostavno ne mogu doprijeti do ljudi na društvenim mrežama. A društvene mreže funkcioniraju na određeni način – kada ljudi vide nešto što ih ljuti, reagiraju. To je možda također jedan od razloga njihova uspjeha", kaže Scholz.

A koliko je bitna činjenica da je istočna Njemačka nekada bila dio istočnog, sovjetskog bloka? Scholz kaže da to ima veze i da AfD "igra nešto poput kulturnog života DDR-a":

"Primjerice, na dan izbora jedan od kandidata AfD-a za premijera otišao je starim motorom iz vremena DDR-a na biračko mjesto. To stalno rade. Koriste vozila iz vremena DDR-a kako bi stvorili sliku nekih ‘dobrih starih vremena‘. Pokušavaju evocirati tu prošlost i prikazati je kao nešto pozitivno. I, naravno, kada govorimo o odnosu AfD-a prema Rusiji, u istočnoj Njemačkoj postoji više proruskog raspoloženja nego u ostatku Njemačke. Zato i kada je riječ o ratu između Ukrajine i Rusije, ljudi govore: ‘Da, možda je Rusija ipak u pravu u onome što radi u Ukrajini.‘"

Imigranti za antimigrante

Novinar DW-a objašnjava dalje da je poznat fenomen gdje "etablirani", odnosno integrirani migranti često podržavaju antiimigrantske stranke "jer i njima nekad ide na živce kada novi došljaci kvare imidž svih došljaka".

"To je poznati mehanizam, premda mislim da je ovdje potpuno promašen. Ja mislim da bi dolazak AfD-a na vlast osokolio one najgore u njemačkom društvu, dakle one koji su klasični fašisti i nacisti, da onda maltretiraju ljude na razne načine ili da gledaju s podcjenjivanjem na svakoga tko se ne preziva Fritz ili Müller. Prema tome, nema nijednog razloga da ljudi srpskog podrijetla glasuju za AfD, tim prije što AfD nije stranka malog čovjeka, kako se predstavlja. Po svim proračunima, mali čovjek bi imao manje novca u džepu s njima i bilo bi manje radnih mjesta, a krupni kapitalisti imali bi još više novca nego što imaju sada. Da podsjetim, Njemačka je jedna od zemalja s najvećim raslojavanjem i najnezdravijim gomilanjem novca u rukama malobrojnih."

Liderka stranke u braku s imigranticom

Na molbu da objasni svojevrsni paradoks, možda čak dostojan drevnog "Letećeg cirkusa Montyja Pythona" – da je jedna od njihovih čelnica zapravo lezbijka, u braku je sa ženom koja je imigrantica i imaju dijete – dakle, sve je to protiv ideologije krajnje desnice, Tim Scholz kaže da vodstvo stranke zna da ona živi u vezi sa ženom i da je njezina partnerica imigrantica, da svi to znaju, ali da se te kontradikcije u javnosti skrivaju budući da je riječ o liderki koja zastupa vrlo tvrde desne stavove.