Otkad živimo s koronavirusom, mnogi su se znanstveni pojmovi uvriježili u svakodnevnom jeziku, a jedan od njih je - soj.
Koronavirus se, kao što znamo, razmnožava u velikim brojevima i pritom ne kopira precizno svoj genom. Prolaskom kroz veliki broj jedinki optimizira svoje performanse kako bi bio što efikasniji. Dio njegovih mutacija ne predstavlja značajne promjene, dio mutacija smanjuje učinkovitost virusa, a dio mutacija ga čini efikasnijim na način da se bolje veže na receptor na stanicama koje inficira.
Takav je soj probojniji u pronalasku mjesta za umnažanje pa postoji šansa da pohara ljudsku populaciju i postane dominantna verzija. Upravo su mutacije glavni problem epidemiolozima širom svijeta, jer novi sojevi kao njihova posljedica izazivaju nove valove zaraze. Do sad ...