Norveška monarhija svoje korijene vuče još od 872. godine, a danas njome vlada dinastija Glücksburg, ista kraljevska kuća kojoj pripada i danska kraljevska obitelj. Članovi te dinastije vladaju Norveškom od vremena kralja Haakona VII., koji je stupio na prijestolje 1905. godine.
Tijekom posljednjih desetljeća monarhija je prošla kroz značajne promjene. Ukinut je sustav muške primogeniture, prema kojem su prijestolje mogli naslijediti isključivo muškarci. Zbog toga sestre kralja Haralda V. nikada nisu bile u nasljednom redu, dok su njegova najstarija kći, princeza Märtha Louise, te unuka Ingrid Alexandra danas uključene u red nasljeđivanja. Ingrid Alexandra trebala bi postati tek druga vladajuća kraljica u povijesti Norveške.
U svibnju 2026. godine norveška kraljevska obitelj ponovno se našla u središtu pozornosti zbog zdravstvenih problema nekoliko njezinih članova. Kraljica Sonja hospitalizirana je zbog srčanih tegoba, dok je zdravstveno stanje prijestolonasljednice Mette-Marit ozbiljno narušeno zbog komplikacija uzrokovanih plućnom fibrozom.
Kralj Harald V.
Kralj Harald V. rođen je 21. veljače 1937. godine kao najmlađe dijete kralja Olava V. i princeze Marthe. Ima dvije starije sestre, princezu Ragnhild i princezu Astrid, koje zbog tadašnjih pravila nasljeđivanja nisu mogle postati nasljednice prijestolja.
Tijekom Drugog svjetskog rata zajedno s majkom i sestrama napustio je Norvešku te je obitelj živjela u Švedskoj i Sjedinjenim Američkim Državama. Nakon rata vratio se u domovinu i postao prvi norveški kraljevski član koji je pohađao državnu školu. Sa samo 17 godina ostao je bez majke, koja je umrla u dobi od 53 godine.
U mladosti je bio uspješan sportaš te je Norvešku predstavljao u jedrenju na trima Olimpijskim igrama. Sonju Haraldsen upoznao je 1959. godine, a nakon devet godina veze ju je zaprosio. Njihovoj vezi protivio se kralj Olav V. jer Sonja nije bila plemkinja. Harald je ocu poručio da se neće oženiti ni s jednom drugom ženom, što bi značilo kraj dinastije. Kralj je na kraju popustio.
Harald je na prijestolje stupio 17. siječnja 1991. godine nakon smrti oca. Tijekom svoje vladavine on i kraljica Sonja modernizirali su monarhiju, povećali transparentnost i otvorili vrata brakovima s osobama koje nisu plemićkog podrijetla.
Posljednjih godina njegovo je zdravstveno stanje oslabilo. Liječio se od raka mokraćnog mjehura i suženja srčanog zaliska, 2020. godine podvrgnut je operaciji srca, a 2024. ugrađen mu je trajni elektrostimulator srca, prenosi Hello.
Kraljica Sonja
Kraljica Sonja, rođena Sonja Haraldsen, rođena je 4. srpnja 1937. godine. Potječe iz građanske obitelji; njezin otac Karl August Haraldsen bio je trgovac odjećom.
Udala se za tadašnjeg prijestolonasljednika Haralda 29. kolovoza 1968. godine, unatoč protivljenju kralja Olava V. Danas se smatra jednom od osoba koje su najviše pridonijele modernizaciji norveške monarhije.
Posebno je angažirana u humanitarnom radu te je sudjelovala u osnivanju Fonda princeze Märthe Louise za pomoć djeci s invaliditetom. Osim toga, profesionalna je grafičarka i pokrenula je Međunarodno glazbeno natjecanje kraljice Sonje.
U svibnju 2026. hospitalizirana je zbog srčane fibrilacije i zatajenja srca, piše Hello.
Princeza Ragnhild
Princeza Ragnhild rođena je 9. lipnja 1930. godine kao najstarije dijete kralja Olava V. i princeze Marthe. Zbog tadašnjih pravila nije mogla naslijediti prijestolje.
Godine 1953. udala se za bankara Erlinga Lorentzena, nakon čega se preselila u Brazil. Imali su troje djece. U Brazilu je živjela do smrti 2012. godine, kada je preminula od raka pluća u dobi od 82 godine.
Princeza Astrid
Princeza Astrid rođena je 12. veljače 1932. godine. Nakon smrti majke i odlaska sestre Ragnhild u Brazil često je preuzimala ulogu prve dame Norveške te pratila oca tijekom službenih dužnosti.
Godine 1961. udala se za olimpijskog viceprvaka Johana Fernera, s kojim ima petero djece. Zbog dugogodišnjeg rada za kraljevsku obitelj norveška joj je država 2002. godine dodijelila doživotnu mirovinu.
Krunski princ Haakon
Krunski princ Haakon rođen je 20. srpnja 1973. godine i službeni je nasljednik norveškog prijestolja.
Nakon školovanja služio je u ratnoj mornarici, a obrazovanje je nastavio na London School of Economics, gdje je magistrirao međunarodnu trgovinu i afričke studije.
Godine 2001. oženio je Mette-Marit Tjessem Høiby, tada samohranu majku. Zajedno imaju dvoje djece - princezu Ingrid Alexandru i princa Sverrea Magnusa. Haakon je također očuh Mariusu Borgu Høibyju, sinu svoje supruge iz prethodne veze.
Prijestolonasljednica Mette-Marit
Mette-Marit Tjessem Høiby rođena je 19. kolovoza 1973. godine. Prije braka s Haakonom dobila je sina Mariusa Borga Høibyja.
S Haakonom se upoznala tijekom glazbenog festivala Quart. Vjenčali su se 25. kolovoza 2001. godine.
Godine 2018. dijagnosticirana joj je plućna fibroza, zbog koje je posljednjih godina smanjila broj službenih obveza. Krunski princ Haakon 2026. godine izjavio je da je njezino zdravstveno stanje ozbiljno te da svakodnevno koristi kisik.
Princeza Ingrid Alexandra
Princeza Ingrid Alexandra rođena je 21. siječnja 2004. godine i najstarije je dijete Haakona i Mette-Marit.
Budući da su pravila nasljeđivanja izmijenjena, Ingrid Alexandra postat će druga vladajuća kraljica u povijesti Norveške. Trenutačno prolazi vojnu obuku u inženjerijskoj postrojbi Brigade Nord.
Princ Sverre Magnus
Princ Sverre Magnus rođen je 3. prosinca 2005. godine i treći je u redu za prijestolje. Postao je prvi muški član norveške kraljevske obitelji koji se, zbog novih pravila nasljeđivanja, nalazi iza svoje starije sestre u redu nasljeđivanja.
Princeza Märtha Louise
Princeza Märtha Louise, rođena 22. rujna 1971. godine, najstarije je dijete kralja Haralda V. i kraljice Sonje te četvrta u redu za prijestolje. Godine 2002. udala se za književnika Arija Behna, s kojim je dobila tri kćeri - Maud Angelicu (2003.), Leah Isadoru (2005.) i Emmu Tallulah (2008.), koje ne nose kraljevske titule i žive kao privatne osobe. Najstarija kći Maud posvetila se pisanju i zagovaranju mentalnog zdravlja, Leah se bavi modelingom i društvenim mrežama, dok je Emma aktivna u konjičkom sportu.
Nakon razvoda 2017. godine, Ari Behn počinio je samoubojstvo 2019. Iste godine Märtha Louise potvrdila je vezu s američkim šamanom Durekom Verrettom, čije su kontroverzne izjave i alternativne prakse izazvale brojne rasprave u javnosti. Zbog toga se 2022. godine povukla iz većine službenih kraljevskih dužnosti.
Durek Verrett
Durek Verrett, rođen 17. studenoga 1974. godine u Kaliforniji, američki je šaman i suprug princeze Märthe Louise.
Tvrdi da pripada šestoj generaciji šamana te promiče alternativne duhovne prakse. Poznat je i po vezama s brojnim holivudskim zvijezdama, među kojima su Gwyneth Paltrow, Selma Blair, Nina Dobrev i Rosario Dawson. Nakon vjenčanja s princezom Märthom Louise 2024. godine postao je član šire norveške kraljevske obitelji.
Primjerice, Verrett je u svojoj knjizi „Spirit Hacking“ iz 2019. godine iznio tvrdnju da je rak kod djece uzrokovan nesrećom i nezadovoljstvom. Nakon što je ta izjava izazvala skandal, norveški izdavač koji je trebao objaviti knjigu odustao je od njezina izdavanja u Norveškoj. S druge strane, Märtha Louise javno je poručila da je „iznimno ponosna“ na Verrettovu knjigu, prenosi Today.
Godine 2022. gradonačelnica Osla kritizirala je Verretta zbog prodaje proizvoda nazvanog „spirit optimizer“, koji je na svojoj internetskoj stranici prodavao za 222 dolara. Verrett je tvrdio da taj proizvod može „energetski obogatiti hranu i piće kako bi ih tijelo lakše apsorbiralo“ te „harmonizirati prostor“.
Istodobno se i Märtha Louise našla pod povećalom javnosti zbog vođenja centra za alternativnu terapiju u kojem su se podučavale vidovitost i komunikacija s anđelima.
Kontroverze koje su posljednjih godina uzdrmale norvešku kraljevsku obitelj
Posljednjih godina norveška kraljevska obitelj suočila se s nizom kontroverzi koje su ozbiljno narušile njezin ugled u javnosti. Dva slučaja posebno su izazvala veliku pozornost - sudski proces protiv Mariusa Borga Høibyja, sina prijestolonasljednice Mette-Marit iz veze prije braka s krunskim princom Haakonom, te otkrića o dugogodišnjoj komunikaciji same Mette-Marit s pokojnim američkim financijašem i osuđenim seksualnim prijestupnikom Jeffreyjem Epsteinom.
Slučaj Mariusa Borga Høibyja
Marius Borg Høiby, koji nije član Kraljevske kuće niti se nalazi u nasljednom redu za prijestolje, našao se pred sudom u Oslu zbog optužbi za silovanje. Sud u Oslu osudio ga je na četiri godine zatvora zbog dva slučaja silovanja te više drugih kaznenih djela, uključujući nasilje nad bivšim partnericama.
Oslobođen je optužbi za još dva slučaja silovanja. Sud je utvrdio da su žrtve u vrijeme napada bile u stanju u kojem se nisu mogle braniti, a policija je dokaze pronašla na snimkama pohranjenima na njegovu mobitelu. Naloženo mu je i plaćanje odštete četirima ženama. Uoči početka suđenja krunski princ Haakon naglasio je da je njegov posinak privatna osoba te da ne predstavlja norvešku kraljevsku kuću. Unatoč tome, medijsko praćenje procesa dodatno je povećalo pritisak na monarhiju.
Veze prijestolonasljednice Mette-Marit s Jeffreyjem Epsteinom
Još veći odjek izazvalo je objavljivanje dokumenata američkog Ministarstva pravosuđa koji su pokazali da je Mette-Marit godinama održavala kontakt s Jeffreyjem Epsteinom, i to nakon što je on već bio osuđen za seksualno iskorištavanje maloljetnice. U javnost su dospjeli e-mailovi iz 2012. godine u kojima ga je nazivala "dragim" i "vrlo šarmantnim", a pojedine poruke pokazale su prisniji odnos nego što se ranije pretpostavljalo, piše CNN.
Najnovija objava dokumenata uključivala je e-mail koji je Mette-Marit poslala Epsteinu u studenome 2012. godine, u kojem ga je pitala:
„Je li neprimjereno da majka predloži fotografiju dviju golih žena koje nose dasku za surfanje kao pozadinu za računalo mog 15-godišnjeg sina?“
Epstein joj je odgovorio:
„Neka oni sami odluče“, te joj savjetovao da se kao majka „ne miješa u to“.
U drugoj razmjeni poruka iz prethodnog mjeseca Epstein je napisao kako se nalazi u Parizu „u potrazi za suprugom“, ali da „više voli Skandinavke“.
Mette-Marit mu je odgovorila da je Pariz „dobar za preljub“, dok su „Skandinavke bolji materijal za supruge“, piše Independent.
Nakon objave dokumenata, prijestolonasljednica javno je priznala da je pokazala "lošu procjenu" te izrazila žaljenje što nije ranije shvatila kakva je osoba Epstein. Istaknula je da osuđuje njegova kaznena djela te se ispričala kralju Haraldu V., kraljici Sonji i cijeloj kraljevskoj obitelji zbog situacije u kojoj ih je dovela.
Pad povjerenja javnosti
Afera je otvorila raspravu o tome treba li Mette-Marit jednoga dana postati norveška kraljica. Prema mišljenju brojnih kraljevskih komentatora, povjerenje građana u prijestolonasljednicu značajno je oslabilo. Posebno je osjetljivo pitanje njezine buduće uloge zbog poodmakle dobi kralja Haralda V. i činjenice da krunski princ Haakon povremeno preuzima dužnosti regenta.
Pojedini stručnjaci smatraju da bi Mette-Marit, pozivajući se na zdravstvene razloge, mogla postupno smanjiti svoje javne obveze. Naime, 2018. godine dijagnosticirana joj je plućna fibroza, kronična bolest pluća koja s vremenom napreduje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....