Dan nakon početka prosvjeda poljoprivrednika, koji bi trebao kulminirati velikim skupom u Berlinu 15. siječnja, njemački ministar poljoprivrede Cem Özdemir izrazio je razumijevanje za prosvjednike, pozivajući istovremeno na prihvaćanje izmijenjenog vladinog plana. Naime, njemačka vlada je pod pritiskom pristala na manje rezove poljoprivrednih subvencija od onih prvotno planiranih, no to ne zadovoljava seljake. "Mogu razumjeti da mnogi poljoprivrednici još uvijek govore da im to nije dovoljno. To je njihovo pravo", rekao je političar Zelenih.
Kancelar Olaf Scholz ne odstupa od plana, prenosi ARD, unatoč kritikama koje su još u ponedjeljak došle od istaknutih članova njegovog SPD-a. U proračunu za ovu godinu vlada je planirala još veće uštede na račun subvencija za poljoprivredu, no prvotni planovi su ublaženi nakon njegovih upozorenja, ističe Özdemir, piše Jutarnji list.
Ostalo je ukidanje oslobađanja od plaćanja poreza na vozila, a subvencije na zeleni dizel ukidaju se postupno do 2026. Bivša ministrica poljoprivrede Renate Künast (Zeleni) pozvala je na promjene u subvencijama. Poljoprivreda je desetljećima u krizi, rekla je za novine medijske grupe Funke. Ona se također zalaže za postupno ukidanje subvencija, ali u dijalogu s farmerima. Strahovi da će prosvjede iskoristiti krajnja desnica zasad se nisu ispunili.
Pobunili se premijeri saveznih država
Kancelar Olaf Scholz (SPD) izjavio je da se unatoč prosvjedima želi držati planova štednje. "Savezna vlada stoji iza toga", poručuje Scholz. Već dugi niz godina kritičari napadaju vladine subvencije poljoprivrednicima, no kad ih se želi smanjiti, uvijek se čuju glasovi "ali ne ovo", prigovara kancelar.
Takva je bila kritika šefa oporbenih demokršćana Friedricha Merza u ponedjeljak: ne podržavamo odluku vlade, no u budućnosti su rezovi neizbježni. Glasnogovornik vlade Steffen Hebestreit poručio je da u vladi ne razmišljaju o novoj promjeni proračuna u poljoprivrednom sektoru.
Međutim, nekoliko premijera njemačkih saveznih država javno je pozvalo na potpuno poništenje proračunskih rezova u poljoprivredi. To su šefica vlade Mecklenburg-Zapadne Pomeranije Manuela Schwesig, premijerka Saarlanda Anke Rehlinger i premijer Donje Saske Stephan Weil. Sve troje su socijaldemokrati.
Za utorak su bile najavljene manje blokade, dan nakon što su tisuće poljoprivrednika, vozača autobusa i kamiona u mnogim dijelovima Njemačke blokirali ulice gradova i ulaze na autoceste. U srijedu počinje štrajk željezničara, koji bi trebao trajati do petka. Sindikati strojovođa najavili su nastavak štrajka iz 2023. u žestokom sporu s glavnim nacionalnim željezničkim operaterom Deutsche Bahnom (DB) oko radnog vremena i plaća. Sad ističe božićno primirje.
Sindikalni zahtjevi i štrajkovi
Središnje je pitanje zahtjev sindikata da se radno vrijeme za one koji rade u smjenama smanji s 38 na 35 sati tjedno, bez smanjenja plaće. Također traže povišicu od 555 eura mjesečno plus jednokratnu isplatu do 3000 eura radi inflacije. Uprava DB-a nudi povišicu od 11 posto. Štrajk strojovođa bi trebao trajati od srijede u 2 ujutro do petka u 17 sati, dok će radnici odjela za teretni promet prekinuti rad u utorak u 18 sati. DB je zamolio putnike da tijekom štrajka izbjegavaju putovanja koja nisu neophodna. Bit će pogođeni regionalni i međunarodni vlakovi, ali i gradske S-bahn linije.
Njemačko gospodarstvo, najveće u Europi, prošle je godine bilo najslabije od velikih članica eurozone, zbog visokih troškova energije, rekordno visokih kamatnih stopa i pada globalne potražnje, analizira agencija Reuters. Scholzova vlada je potom pretrpjela veliki udarac u studenom kada je njemački najviši sud odbacio proračun za 2024., zbog čega je nastala rupa od 17 milijardi eura. Pokušaj da se ta rupa zakrpa je rezanje subvencija za poljoprivredu.
Međunarodni monetarni fond predviđa da će Njemačka biti jedino gospodarstvo G7 koje je 2023. doživjelo pad, te da će u 2024. bilježiti rast od 0,9 posto, što je znatno ispod prosjeka za razvijene zemlje od 1,4 posto. Rezanje proračuna za 17 milijardi dodatno će povući gospodarstvo prema dolje, tumači Reuters, tri vodeća njemačka ekonomska instituta su zbog proračunske krize smanjila svoje prognoze gospodarskog rasta za 2024. Ifo tako očekuje da će njemačko gospodarstvo sljedeće godine rasti za 0,9 posto umjesto 1,4 posto.
Svađa oko proračuna pojačala je napetosti u tročlanoj koaliciji, ankete pokazuju da su veliki dobitnici krize oporbeni demokršćani i krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD). No dugoročno najveći je problem njemačkog gospodarstva nedostatak kvalificiranih radnika, do 2035. nedostajat će ih 7 milijuna, kažu službene procjene.
Njemačko gospodarstvo visoko je izvozno orijentirano, pa je utoliko osjetljivije na kolebanja na svjetskom tržištu. Očekuje se da će slab globalni rast, a posebno u Kini, kao i visoke kamatne stope ograničiti potražnju za njemačkom izvoznom robom. Prekidi u pomorskom prometu u Crvenom moru i eskalacija napetosti na Bliskom istoku mogli bi dodatno pomutiti planove njemačkih izvoznika, piše Jutarnji list.
