StoryEditor
SvijetILEGALCI

Njemačka ‘krade‘ medicinske sestre i liječnike s Balkana. Evo koliko medicinari zaista mogu zaraditi u toj zemlji, neke plaće su poprilično velike

Piše PSD
28. studenog 2020. - 15:42
AFP

Posljednjih godina srpski inspektori kažnjavaju posrednike koji vrbuju i odvode medicinsko osoblje u Njemačku bez odobrenja, navodi se u novom tekstu njemačke istraživačke mreže Correctiv.

Ta je mreža imala uvid u dokumente koji potvrđuju da se nelojalni posrednici u Srbiji kažnjavaju kaznama od 500 do 1.400 eura, piše njemački Deutsche Welle

Ogromna potreba Njemačke za medicinskim sestrama i njegovateljima, u njemačkim klinikama i domovima za starije osobe je otvoreno 40.000 radnih mjesta, stvorila je čitavu mrežu posrednika, od kojih neki traže "laku zaradu" i ne slijede pravila, prenosi Correctiv nakon istraživanja u kojem je sudjelovali novinari iz pet zemalja.

Novinari DW-a prvi su izvijestili o ovoj temi u članku "Industrija odlaska" koji je objavljen krajem 2019. godine na ovoj stranici i, u dužoj verziji, u tjedniku "Vreme".

Prema tadašnjim informacijama, njemačke klinike i domovi za njegu spremni su platiti do 15.000 eura posrednicima koji im dovode njegovatelja iz Srbije. "To je gotovo pa trgovina ljudima", rekao nam je tada posrednik iz pravne agencije o praksi određenih "kolega" koji medicinskim radnicima obećavaju kule i gradove, a zatim ih ostavljaju na cjedilu čim zarade.

Istraživanja Correctiva sada potvrđuju tu veliku potražnju koja ne jenjava ni u doba pandemije. Navodi se da je tržište posredovanja u Njemačkoj teško oko 100 milijuna eura godišnje. Osim s Balkana, medicinsko osoblje na sličan se način dovodi i iz Meksika i Filipina.

Prema Correctivu, to je zanimalo i srpske inspekcije. Opisano je nekoliko slučajeva navođenja srpskih inspektora među medicinskim radnicima kada bi posrednik ili agencija organizirali neprijavljeni skup za zapošljavanje medicinskih radnika.

Takva se okupljanja obično odvijaju u beogradskim hotelima ili kafićima, a ne potajno, nego naprotiv - prethodno se najavljuju na društvenim mrežama.

Primjerice, u siječnju 2018. Halida Bendke iz njemačkog Dürena, u ime svoje posredničke tvrtke, pozvala je medicinske radnike iz Srbije na sastanak u kafić Negro u centru Beograda, piše Correctiv. Inspekcija rada poslala je svog čovjeka, a epilog je bila novčana kazna od 1.200 eura.

Kao odgovor novinarima, Bendke, kao i neki drugi koji su kažnjeni, tvrde da je održala samo predavanje, odnosno obavijestila medicinske radnike, a ne da ih je regrutirala. Kaže da su srpske službe korumpirane i da su je kaznile u dosluhu s konkurentskom agencijom.

Na rubu zakona

U jednom je slučaju sudjelovala ugledna sveučilišna klinika u Bonnu. Krajem rujna prošle godine njezin zaposlenik Mlađen Petrović "informirao" je zdravstvene radnike u unajmljenoj dvorani u luksuznom beogradskom hotelu Metropol.

No, iz dokumenata je jasno da im je klinika u Bonnu izričito nuđena kao poslodavac, pa je srpska inspekcija to doživljavala kao regrutiranje i posredovanje u pronalaženju posla, za što Petrović nije imao dozvolu. Kazna je iznosila 1.360 eura.

Slučaj je potvrdila i Sveučilišna klinika iz Bonna, naglasivši da se radi o "informiranju" medicinskih radnika te da se radi o prekršaju, a ne o kaznenoj prijavi.

Novinari DW-a prethodno su od samih posrednika dobili potvrdu da rade s one strane zakona. Tada je jedan posrednik priznao da je regrutirao ljude u bolnicama - kaže da ima nekoliko medicinskih sestara koje mu pronalaze klijente. "Na primjer, nazvala me i rekla da ima tri kolege koji bi otišli u Njemačku. Ako uspije, plaćam joj tristotinjak eura po osobi".

Nakon što su otkrića objavljena krajem 2019. godine, Srbija je ubrzo najavila ukidanje programa Triple Win između srpske i njemačke službe za zapošljavanje. Svaki deseti medicinski radnik koji je iz Srbije otišao u Njemačku prošao je taj službeni program.

"Želimo zadržati ljude i smatrali smo da je, s obzirom na ciljeve države, neprimjereno poticati odlaske na ovaj način", rekao je u veljači Zoran Đorđević, tadašnji srpski ministar rada, a projekt je službeno okončan u lipnju.

A Correctiv sada piše da odlazak medicinskog osoblja iz zemlje poput Srbije ili Meksika predstavlja veliki problem. "Zemlje poput Srbije također se bore sa značajnim starenjem stanovništva - ali, za razliku od Njemačke, tome se dodaje i iseljavanje mladih."

Krajem prošle godine predsjednik Aleksandar Vučić, gostujući u emisiji "Ćirilica", imao je poruku za njemačkog ministra zdravlja Jensa Spahna: "Spahn, vrlo sposoban ministar zdravstva, kaže: 'Pa dolazim u Srbiju po vaše medicinske sestre.' Rekao sam mu: "Ne dolazi ovamo."

Spahn je kasnije rekao da s Vučićem nikada nije vodio takav razgovor.

Iako je Correctiv sada izvijestio o kaznama koje su izrekle srbijanske inspekcije u slučajevima kad posrednici nemaju dozvolu za skup, još nije poznato je li Srbija razbila neku veću mrežu posredovanja koja ljude na sumnjiv način vodi u Njemačku i tako zarađuje puno novca, zaključuje DW

Koliko mogu zaraditi?

Njemački savezni zavod za zapošljavanje objavio je iznose plaća za 100 najpopularnijih zanimanja u toj zemlji, od 1900 eura, koliko zarađuje konobar, do 6150 eura, koliko mjesečno zarađuju piloti, liječnici i financijski revizori, prenosi Blic.

Važan je podatak pritom da su to bruto zarade, a da su neto zarade, dakle ono što radnik dobiva na ruke, niže za 33 posto.

Prema tim podacima, pekari, medicinske sestre i bageristi mjesečno primaju oko 3500 eura bruto, keramičari 3000, a profesionalni vozači oko 2500 eura.

To su, inače, i neka od najčešćih zanimanja kojima se bave ljudi s Balkana koji žive u Njemačkoj, naravno među njima i brojni hrvatski građani. U neto iznosima te zarade iznose 2346 eura, odnosno 2000 za keramičare i 1600 za vozače.

Na listi koju je objavio njemački savezni zavod za zapošljavanje, u vrhu po visini zarade, odmah nakon pilota, liječnika i revizora, nalaze se građevinski i strojarski inženjeri, inženjeri elektrotehnike i profesori u srednjoj školi, s oko 5500 eura mjesečno bruto. Slijede bankarski službenici, programeri i IT stručnjaci, ali i psiholozi i učitelji u osnovnoj školi.

Plaće metalskih radnika i laboranata su oko 3500 eura, a oko 3000 zarađuju automehaničari, keramičari, vodoinstalateri i tesari.

Fizioterapeuti primaju mjesečno oko 2500 eura, a nekoliko stotina eura manje imaju kuhari, blagajnici u trgovinama i osobe koje pružaju pomoć u kući.

Napominjemo, prosječna neto plaća, dakle ono što se isplaćuje zaposlenima u Njemačkoj, niža je za 33 posto u odnosu na bruto zaradu. Razliku između bruto i neto iznosa čine davanja državi u vidu poreza i doprinosa za razna osiguranja.

Evo popisa zanimanja i plaća:

Medicinska sestra (gerijatrija) 3032 eura

Medicinski asistent 2448 eura

Liječnik više od 6150 eura

Arhitekt 4087 eura

Pekar 3502 eura

Prodavač peciva 1839 eura

Upravljač bagerom 3421 euro

Inženjer građevinarstva 5246 eura

Profesionalni vozač 2556 eura

Električar 3143 eura

Elektromehaničar 3694 eura

Recepcionar 1807 eura

Keramičar 3003 eura

Frizer 1684 eura

Vodoinstalater 3056 eura

Čistač zgrada 2080 eura

Grafički dizajner 3322 eura

Njegovatelj/pomoć u kući 2140 eura

IT stručnjak 4236 eura

Blagajnik u trgovinama 2214 eura

Konobar 1934 eura

Automehaničar 3077 eura

Kuhar 2284 eura

Ličilac 2776 eura

Skladišni radnik 2814 eura

Logističar 3525 eura

Zidar 3214 eura

Medicinsko-tehnički laborant 3456 eura

Metalski radnik 3738 eura

Fizioterapeut 2513 eura

Zubni tehničar 2628 eura

Tesar 3153 eura

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

27. veljača 2021 11:15