Isaac Newton, čovjek koji je formulirao zakone gibanja i univerzalne gravitacije, u sedamnaestom je stoljeću na papiru računao kada će doći kraj svijeta kakav poznajemo. Dobio je 2060. godinu. Stephen Snobelen, ravnatelj Kanadskog Newtonova projekta, kaže da je riječ o jednostavnoj aritmetici, navodi N1BiH.
Da bi se to razumjelo, treba znati kako je Newton gledao na Bibliju.
"Newton je vjerovao i u Boga i da je Biblija Božja objava", napisao je Snobelen.
Vjerovao je i da Bog nije vezan vremenom kao ljudi, što mu, po Newtonovu shvaćanju, omogućuje da vidi kraj od početka.
Zbog toga je proročke knjige u Bibliji smatrao, kako je sam napisao, povijestima budućih događaja.
Problem je bio u tome što su ta proročanstva bila pisana simbolički. Newton je to smatrao izazovom koji se može riješiti, a ne preprekom. Pristupio im je onako kako je pristupao i drugim pitanjima, dakle tražeći pravilo po kojem se simboli mogu prevesti u konkretne podatke.
Iz tih je tekstova izvlačio vremenska razdoblja, a zatim ih zbrajao. Ovdje je detalj koji cijelu priču čini neobičnom.
Snobelen navodi da su Newtonovi izračuni bili jednostavna aritmetika koju bi moglo izvesti i dijete, zasnovana na različitim vremenskim razdobljima.
Čovjek koji je razvio matematički aparat za opisivanje gibanja nebeskih tijela, za pitanje kraja svijeta koristio je obično zbrajanje.
Datum do kojeg je došao bila je 2060. godina. Ovdje treba biti precizan, jer se ovaj podatak najčešće pogrešno prenosi.
Newton nije predviđao uništenje svijeta.
"Za Newtona bi 2060. godina više predstavljala novi početak. Bio bi to kraj jednog starog doba i početak nove ere", navodi Snobelen.
Prema njegovu tumačenju, Newton je očekivao da će Krist uspostaviti tisućugodišnje kraljevstvo na Zemlji. Upozoravao je, doduše, da će prije toga biti ratova i katastrofa.
Ono što je, prema Snobelenu, Newton očekivao nakon toga bilo je razdoblje mira. Pozivao se pritom na proroka Miheja.
"Newton je vjerovao da će ovo kraljevstvo donijeti vrijeme mira i blagostanja, vrijeme kada će ljudi mačeve prekovati u plugove, a koplja u srpove, i kada narodi više neće dizati mač jedni na druge niti će učiti ratničke vještine", objasnio je Snobelen.
Za današnjeg je čitatelja najneobičniji dio što se time bavio čovjek koji se smatra utemeljiteljem suvremene fizike.
U njegovo vrijeme, međutim, ta podjela nije postojala. Newton je ostavio ogroman broj rukopisa o teologiji, alkemiji i tumačenju proročanstava, po opsegu veći od onoga što je napisao o fizici. Ti spisi dugo nisu bili objavljeni, a dio ih je javnosti postao dostupan tek u dvadesetom stoljeću, navodi N1BiH.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....