StoryEditor
Svijetvelika očekivanja

Neke stvari kojima se hvalila 5G tehnologija pokazale su se nepotrebnima i neostvarivima, saznajte što može, a što ne može 5G mreža i treba li je se bojati

Piše PSD
21. siječnja 2022. - 15:50

Tehnologija mobilnih podatkovnih mreža pete generacije je od same najave njenog uvođenja okupila veliki broj protivnika, kao i raznih teoretičara zavjera. Izgleda da, ipak, nisu baš sve optužbe na račun 5G tehnologije bile bez osnove.
Američka Federalna komisija za avijaciju (FAA) podržala je zahtjeve većine domaćih aviokompanija da se odgodi pokretanje rada 5G baznih stanica u blizini aerodroma. U nekim slučajevima, poput aerodroma u Denveru, pitanje je hoće li ovakva mreža uopće i zaživjeti.


5G tehnologija, tj. mobilne mreže pete generacije najavljivane su još od 2014. godine. 5G je nasljednik 4G i 3G standarda, a po načinu rada je najsličniji 4G EV-DO (Evolution Data) mrežama. 5G mreže su trebale (zapravo, tek trebaju) donijeti brzine prijenosa podataka od 50 Mbps (megabita u sekundi) pa sve do teorijskih jedan Gbps. Najbrža verzija 5G standarda naziva se ‘milimetarskim valovima’ (millimeter waveband). Mobilni operateri mogu koristiti i nekoliko baznih stanica koje emitiraju signal na susjednim frekvencijama te na taj način dostići i brzine od čak četiri Gbps.

Ipak, do sada su instalirane 5G mreže srednjeg opsega, s frekvencijama ispod šest GHz. Ovakve mreže mogu prenositi dosta manje podataka od milimetarskih, do 400 Mbps, ali se zato njihov domet i stabilnost signala uvećavaju i nekoliko puta. U SAD-u i nekim dijelovima Europske unije bit će korištena i treća verzija 5G standarda, tzv. C-band (n78 waveband). Za manje naseljena područja, s malim brojem korisnika postoji i 5G ‘male snage’ (low band spectrum) koji ima daleko najveću pokrivenost signalom, uz korištenje samo nekoliko baznih stanica. Već se radi i na unaprijeđenom 5.5G standardu, koji će u svome radu koristiti značajno manje energije te imati uniformniju pokrivenost signalom, naročito u velikim gradovima, i omogućavati brzine prijenosa podataka i do 20 Gbps, piše Al Jazeera.

Usluge koje rijetko kome trebaju

 
Veliki svjetski operateri su još 2018. godine počeli s instalacijom prvih 5G baznih stanica, a njihovo šire uvođenje je krenulo u ožujku 2019. Propagandni slogani su obećavali "preuzimanje filmova u 4K rezoluciji za manje od minute", te pristup naprednim mobilnim uslugama, kao što su konferencijska veza visoke kvalitete (HD conferencing), preuzimanje i igranje igrica s velikim brojem online sudionika (MMo) i to sve dok ste u pokretu. Također, bilo je planirano i uvođenje 5G "at home" usluga, koje su trebale biti sljedeći korak u odnosu na optičke kablove te omogućiti slične napredne usluge unutar domova – paralelno gledanje više 4K videostreaming izvora na pametnim TV uređajima, korištenje velikog broja Internet of Things (IoT) uređaja, poput zvučnika s ugrađenim digitalnim asistentima, a sve to dok se preuzimaju velike količine podataka u pozadini, ili se arhiviraju vaši podaci u "online cloud".

image
Protiv 5G mreža odavno se prosvjeduje zbog različitih razloga
Robyn Beck/AFP

 
 Ako je sav ovaj marketing djelovao "suviše dobro da bi bio istinit" – to je zbog toga što je zapravo i bilo tako. Bukvalno od prvog tjedna rada 5G mreža pojavili su se neočekivani problemi. Prvi problem, prisutan i danas, je to što ovakve usluge rijetko kome trebaju. Naime, većina mobilnih operatera internet pristup naplaćuje po tzv. flat sistemu – imate određenu količinu gigabajta, obično na mjesečnom nivou, i kada ih potrošite, dalje plaćate podatkovnu vezu skuplje. 5G bi efektivno "ubio" ovaj koncept, pa bi podaci bili ili izuzetno skupi (zbog prijenosa ogromnih količina gigabajta) ili bi pak operateri ovakav brzi internet praktično "poklanjali".


Postavilo se i pitanje – tko preuzima toliko filmova u pokretu? Servisi za gledanje videosadržaja, poput Netflixa ili Hulua imaju optimizaciju sadržaja shodno brzini internet pristupa (dynamic download), pa korisnici rijetko preuzimaju cijele filmove na svoj uređaj. Čak i kada to čine, filmovi i serije su u fajlu koji nije veći od nekoliko gigabajta.

nesavršena tehnologija


Kod igranja online videoigrica ispostavilo se da 5G signal, kojim nisu pokriveni cijeli gradovi, ima kašnjenje od osam do 12 milisekundi, ali u stvarnom životu, ovo ide i do 40 milisekundi, što je primjetno u igranju igara. U slučaju tzv. handovera – prelaska sa 5G na sporiji 4G signal, ovo kašnjenje ide i do 300 milisekundi.

I testovi mnogih stručnjaka u stvarnom životu, unutar gradova, hotela ili kafića pokazali su da je 5G za sada prilično nesavršena tehnologija: dok korisnik stoji u mjestu, a uređaj ima dobar signal, brzina prijenosa je odlična. Međutim, čim korisnik krene u šetnju ili vožnju unutar vozila, kvaliteta veze drastično pada, a s njom i brzina prijenosa podataka.

image
5G antena u Edmontonu u Kanadi
 
AFP


IT stručnjak Bojan Savić kaže da se s uvođenjem 5G standarda "stidljivo" krenulo i u regiji.
"Postoji po nekoliko 5G baznih stanica u glavnim gradovima u regiji, ali je to mnogo više u marketinške svrhe nego što je to neki znak ozbiljne smjene tehnologije. Operateri znaju da je slaba kupovna moć stanovništva dominantan faktor te se zbog toga ne kreće u masovnu zamjenu baznih stanica. One za 5G su izuzetno skupe te se ovakva investicija ne može isplatiti na kraći rok", ukazuje Savić.

 
Također, dodaje, "potrebno je i da korisnici masovnije usvoje 5G uređaje, koji su i dalje skupi".
"Budući da još uvijek nema pravih uređaja s 5G mogućnostima, a pristupačnom cijenom – većina uređaja su i dalje iz klase iznad 500 eura, uz samo poneki model s cijenom od oko 300 eura", objašnjava Savić, piše Al Jazeera.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. svibanj 2022 16:09