StoryEditorOCM
SvijetRAT U GAZI

Naš filozof oštro o onima koji ne žale i Palestince: ‘Gdje je moral Vas koji osuđujete one osuđene na istrebljenje...‘

Piše VIJESTI SD
10. listopada 2023. - 14:38

Sead Alić, hrvatski filozof i književnik koji živi i radi u Zagrebu, napisao je Facebook status u kojem se osvrnuo na posljednje događaje vezane uz pojas Gaze.

Njegov status prenosimo u cijelosti:

Ima situacija kada se mora reći ono što neće biti dočekano s razumijevanjem. Naime u svijetu navijanja i navijača vide se samo zastave i jeftina pirotehnika. A život je više od toga. Život je prepun nijansi koje strast navijača ne može vidjeti. Navijanja je tu ako želimo crno-bijeli svijet ideologija.

Mišljenje mora imati u vidu historijski kontekst, uzroke koji dovode do određenog stanja, razloge reagiranja, ekonomske, političke i geostrateške interese, vjerske/religijske podjele, količine naoružanja, snagu medija… Mišljenje mora na suvisli jezik prevoditi nesuvisle izjave političara. Nije jednostavno.

image

Mladi palestinac nosi kruh preko ruševina u Gazi

Said Khatib/Afp

No. licemjeri danas likuju. Osuđuju napade na najveću vojnu silu na bliskom istoku od strane naroda koji je njihove očeve i djedove prihvatio nakon holokausta koji su im priuštili Europljani. Vjetar u leđa daju im globalni mediji globalnog Zapada.

Globalno promašeno.

Naravno, svaka je smrt, i vojnika, i civila - teška i duboka rana i nekoj obitelji i nekoj društvenoj zajednici. Svako je ubojstvo za osudu. Svako je ubijeno dijete ubijeno čovječanstvo. Ali tko god želi reći ijednu riječ o aktualnom sukobu/ratu u Gazi/Palestini/Izraelu morao bi uzeti u obzir desetljeća patnji Palestinaca, šutnju Europe i svijeta, financiranje cionističke vlasti od strane SAD-a, maltretiranja mučenja i ubijanja Palestinaca u svojevrsnom logoru na otvorenom -Gazi - komadiću palestinske zemlje iz koje se Palestince želi na ovaj ili onaj način istjerati.

ANALIZA Barbarski zločini nad Izraelcima: Hamas pokazao u što se čovjek može pretvoriti kada ga 75 godina držiš u kavezu

Desetljeća patnji, desetljeća prešutnog odobravana nasilja cionista, desetljeća proizvodnje mržnje u Židovskom narodu, desetljeća odobravanja oduzimanja palestinske zemlje Palestincima. I kako to može završiti? Što se moglo očekivati?

Možda da Palestinci strpljivo promatraju kako ih useljenici na njihovu teritoriju istrebljuju? Možda da im osim zemlje i kuća ponude da budu njihovi robovi? Možda da se sami prijavljuju cionističkoj policiji jer su možda pomislili baciti kamen na neki tenk.

Možda ta kulturna Europa i taj civilizirani svijet u Palestincima i ne vide ljude pa se gnušaju pokušaja tih neljudi da se bore za svoju zemlju i svoja ljudska prava?

image

Tijela ubijenih Palestinaca

Said Khatib/Afp

Možda u geostrateškim igrama nema više Palestine ali to ne znači da je nema u milijunima duša ljudi koji za Europu i svijet kao da ne postoje.

Lako je osuditi nasilje. Jedna rečenica i Vi ste u ‘civiliziranom svijetu‘. Ali gdje je pravda u Vašoj rečenici? Gdje su desetljeća patnje palestinskog naroda u toj vašoj legitimirajućoj rečenici? Gdje je moral Vas koji osuđujete one koji su osuđeni na istrebljenje? Gdje je osjećaj pravde Vas koji ste nijemo promatrali ubijanja Židova od strane ‘civilizirane‘ Europe? Gdje je obraz?

Iz osjećaja srama za ono što je činjeno Židovima poklonili ste tom narodu zemlju drugog naroda. Stvorili ste vojni poligon u koji ste uložili nekoliko stotina milijardi dolara. Taj je novac trebao osigurati nesigurnost i nove ratove, nova tržišta za oružja.

Danas stvoreni cionistički režim (kojega se ne smije poistovijetiti sa Židovima) u geto trpa jedan drugi narod. Ne sjeća se svog stradanja. Ne sjeća se plinskih komora i logora za istrebljenje. Ne sjeća se vlastite patnje. Sinovi i unuci preživjelih logoraša danas, a i desetljećima unatrag, čine zločin koji je nad njima provođen. Ograđuju žicama i zidovima posljednja skloništa naroda koji ih je ugostio i kojemu su slane poruke mira i nade s brodova kojim se dolazilo u Palestinu.

Lako je solidarizirati se s ideologijom većine. Tako se najlakše uđe u fašizam. Puno je teže odvagnuti, analizirati, vidjeti što cionistički režim nije učinio a morao je, pročitati rezolucije UN-a i presude, osuditi ubijanja novinara? Zatvaranja žena i djece, osuditi desetljeća oduzimanja imanja, kuća, čitavih sela, osuditi naseljavanja koja nitko nije dopustio...

image

Palestinska djeca

Said Khatib/Afp

Kako se zove moral koji jednima gleda kroz prste a druge naziva teroristima? Kako nazvati politiku koja će uništavati državu za državom pozivajući se na nepostojeće kemijsko oružje, nedostatak demokracije ili neki sličan sumanuti izgovor?

Dvostruki moral je preslabo ime za to. Terorizam podignut na državni nivo puno je bliže istini. Totalitarizam kojemu se moraju povinovati svi koji žele ući u klub civiliziranih možda je još bliže istini. No svejedno je kako nazvali tu izraslinu na duši nemoralnoga društva.

S neku drugu stranu politika i ideologija, tamo gdje su svi narodi isti a sve religije jednakopravne (u istini i zabludi) tamo je jedino važno hoćemo li reagirati kao dresirana svijest u obličju čovjeka ili kao čovjek koji ima savjest.

Dolaze dani u kojima će opravdanje za ubijanja, bombardiranja, protjerivanja i sve slično opravdanje biti riječ osveta. Osveta onih koji su se uselili u tuđu kuću i sada se svete vlasnicima kuće koji bi nastavili u njoj živjeti…

Ja sam na strani onih Židova koji su na strani njihove zajedničke države s Palesticima - Palestine.

Sead Alić - životopis

Dr. sc. Sead Alić rođen je 1956. god. u Donjoj Vraci (Zenica, BiH).

Diplomirao je filozofiju i južnoslavenske jezike i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1981. godine. Nakon završenog magistarskog studija obranio je 1986. godine na istom fakultetu magistarski rad pod naslovom Iskustvo estetičke misli Waltera Benjamina.

Doktorsku disertaciju pod naslovom Filozofija i književnost. Od ideologija zavođenja do manipuliranja medij(im)a obranio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 2007. godine, a disertaciju pod naslovom  Filozofija medija Marshalla McLuhana  2009. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Godine 2012. izabran je na prijedlog Vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika za humanističke znanosti u polju filozofije, a godine 2017. i u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika u istom polju. Od godine 2012. radi kao izvanredni, te od 2017. kao redoviti profesor na Sveučilištu Sjever.

Stekao je iskustvo rada na radiju (101), televiziji (HRT), a praktična iskustva povezao s teorijskim znanjima, te inicirao u Hrvatskoj i regiji ustanovljenje filozofije medija kao filozofijske discipline.

Radi na odjelu Komunikologija, mediji i novinarstvo.

Sudjelovao je na više od 100 znanstvenih simpozija. U znanstvenim i drugim publikacijama objavio nekoliko stotina znanstvenih i publicističkih radova. Živi i radi u Zagrebu.

 

Znanstveno-nastavni rad:

–Voditelj je Centra za filozofiju medija i mediološka istraživanja iz Zagreba.

–Utemeljitelj znanstvenih simpozija filozofije medija koji su ušli u svoje drugo desetljeće.

–Voditelj Centra za filozofiju medija i mediološka istraživanja.

–Voditelj Sekcije za filozofiju medija Hrvatskog filozofskog društva.

–Glavni urednik međunarodnog znanstvenog časopisa In medias res.

–Član redakcija časopisa Društveno-humanističke studije Univerziteta u Tuzli  Medijski dijalozi (Podgorica) i Philosophy International Journal (PhIJ)

–Glavni urednik međunarodnog znanstvenog časopisa In medias res.

–Član redakcija časopisa Društveno-humanističke studije Univerziteta u Tuzli  Medijski dijalozi (Podgorica) i Philosophy International Journal (PhIJ)

–Glavni urednik časopisa BNZH Bošnjački glas

–Član Hrvatskog Društva Pisaca

–Voditelj Razreda humanističkih znanosti Internacionalne akademije nauka i umjetnosti ču Bosni i Hercegovini - IANUBIH

–Dopredsjednik Manjinskog društva pisaca Hrvatske

–Član Izvršnog odbora Bošnjačke nacionalne zajednice za grad Zagreb i Zagrebačku županiju

–Član Matičnog odbora za teologiju i filozofiju Agencije za znanost Ministarstva znanosti RH

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. travanj 2024 00:58