StoryEditorOCM
SvijetANALIZA

Xi u Shenthenu ugošćava Putina i Trumpa, Europe nema ni pod stolom. Evo zašto je ovo najiščekivaniji sastanak godine

Piše DAMIR PILIĆ
17. studenog 2026. - 12:52
Maxim Shemetov/Afp
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Sve tri strane i službeno su potvrdile povijesni susret: u subotu je potvrdila Bijela kuća, u nedjelju Kremlj, u ponedjeljak i Zhongnanhai. Tako će se tri najmoćnija svjetska političara – Xi Jinping, Vladimir Putin i Donald Trump – sastati u četvrtak 19.

studenoga na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske suradnje (APEC) u južnokineskom gradu Shenzhenu.

Bit će to prvi zajednički trilateralni sastanak čelnika Kine, Rusije i Amerike. Xi i Trump dosad su se bilateralno sastali osam puta, Putin i Trump sedam puta, a Xi i Putin više od 40 puta, no nikad se još nisu sastala sva trojica odjednom. Već i sama ta činjenica daje susretu u Shenzhenu povijesnu dimenziju.

Povijesni susret, međutim, još uvijek nema službeni dnevni red, barem ga Peking zasad nije objavio. Bijela kuća je najavila da će Trump s Xijem i Putinom govoriti o smanjenju nuklearnih arsenala i američko-izraelskom ratu protiv Irana, ali ne i o ratu u Ukrajini. S druge strane, Moskva je najavila da sastanak u Shenzhenu vidi kao nastavak diplomatskih napora za okončanje ukrajinskog rata, kako je prošlog tjedna rekao Putinov pomoćnik Jurij Ušakov.

Američko-ruski sporazum New START o kontroli nuklearnog oružja istekao je u veljači ove godine, čime je praktički okončana suradnja na kontroli naoružanja koja je za vrijeme hladnog rata pomogla da taj rat ostane hladni. UN je pozvao obje strane da bez odgode dogovore novi kontrolni okvir, no Trump je već više puta rekao da bi taj sporazum mogao zamijeniti boljim dogovorom koji bi uključivao Kinu.

image
Igor Ivanko/Afp

Međutim, Kina se odbija priključiti tom sporazumu, argumentirajući da su i američki i ruski nuklearni arsenali deseterostruko veći od kineskih (smatra se da Rusija i SAD imaju po pet-šest tisuća nuklearnih bojevih glava, dok ih Kina ima oko 620), zbog čega Peking inzistira da najprije Washington i Moskva smanje svoje arsenale.

Tri političke računice

Što se tiče američko-kineskih razgovora, tu je u fokusu pitanje produljenja trgovinskog primirja koje istječe u siječnju 2027. godine. Analitičari uglavnom očekuju njegovo produljenje, unatoč novim napetostima između Washingtona i Pekinga uslijed aktualnog špijunskog skandala oko američke tehnološke kompanije Nvidije i izvanbračne veze njenog donedavnog šefa Jensena Huanga sa ženom

optuženom za špijunažu za Kinu, što je otvorilo pitanje o načinima na koji Nvidijini napredni elektronički čipovi stižu do Kine.

„Situacija s Nvidijom ne bi trebala imati nikakvog utjecaja na putovanje. Ne pregovaramo o američkoj kontroli izvoza. To su pitanja nacionalne sigurnosti kojima se bavimo unutar vlade (...) i ne očekujemo da će se o njima raspravljati u našim razgovorima s Kinezima”, izjavio je nekidan za medije visoki američki dužnosnik, govoreći pod uvjetom anonimnosti.

Sva trojica svjetskih lidera imaju svoju političku računicu zbog koje će se pojaviti u Shenzhenu. Kao domaćin samita, kineski predsjednik Xi ima priliku da se predstavi kao prvi među jednakim svjetskim moćnicima. Za ruskog predsjednika Putina važno je da na ravnopravnoj osnovi sudjeluje u razgovorima između Xija i Trumpa – čime dodatno obesmišljava zapadni pokušaj da ga se zbog agresije na Ukrajinu međunarodno izolira – dok se američkom predsjedniku Trumpu sastanak s autoritarnim vođama Istoka sasvim uklapa u njegovu preferiranu transakcijsku shemu vođenja politike, kako je to navikao u svom nekretninskom biznisu.

Mutna situacija

Mnogi analitičari ovaj predstojeći sastanak u Shenzhenu uspoređuju s konferencijom u Jalti iz veljače 1945. godine, na kojoj su tri najmoćnija političara tadašnjeg svijeta – američki predsjednik Franklin Roosevelt, britanski premijer Winston Churchill i sovjetski vođa Josif Staljin - dogovorila izgled poslijeratne Europe i podjelu sfera političkog utjecaja. Prije no što kažemo koju o sličnostima Jalte i Shenzhena, valja navesti razlike.

image
Kent Nishimura/Afp

Prije svega, iz trijumvirata najmoćnijih svjetskih sila u međuvremenu je ispala Britanija, umjesto koje imamo Kinu, što govori o pomicanju težišta globalne političke moći sa Zapada na Istok. Ovog puta u Shenzhenu, za razliku od Jalte, Europe nema ni za stolom ni pod stolom, što potvrđuje gubitak političke snage i ugleda Starog kontinenta, koji se u međuvremenu pretvorio u američkog vazala.

O nekim drugim razlikama ovih dana je govorio bivši hrvatski ambasador u Rusiji Božo Kovačević:

„Iz ruske perspektive to podsjeća na sastanke Roosevelta, Staljina i Churchilla 1945. godine, s tim da su uloge izmijenjene. Trump igra Rooseveltovu ulogu, Xi igra Staljinovu, a Putin kao Xijev vazal igra ulogu Winstona Churchilla”, rekao je Kovačević u razgovoru za Net.hr.

No, glavna razlika je u tome što su se svjetski lideri u Jalti sastali u trenutku kad je Drugi svjetski rat praktično već bio gotov, odnosno njegov ishod se jasno nazirao, pa su pobjednici zapravo dijelili plijen i interesne sfere. Ovog puta Shenzhen ne dolazi nakon Trećeg svjetskog rata, nego uoči njega, što je puno mutnija situacija nego što je bila u veljači 1945. godine.

Ono što je slično su zahtjevi Moskve. Kao što je Staljin na Jalti tražio (i dobio) sovjetsku kontrolu nad Istočnom Europom, tako i Putin sada traži sporazum o novoj sigurnosnoj arhitekturi Europe, odnosno povratak NATO-a na granice iz 1997. godine, prije nego što su zemlje Istočne Europe ušle u taj savez. Razlika je, međutim, u tome što je u veljači 1945. Crvena armija nadirala prema Berlinu, a sada je zapela u Donbasu. Kazano Trumpovim rječnikom, Staljin je imao jače karte nego što ih danas ima Putin.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. studeni 2026 13:19