StoryEditor
Svijetagonija pomoraca

Na 30 kruzera u Karibima zapelo i 450 Hrvata, krenule pobune posada: ‘Dva mjeseca plutamo, a nemamo više ni plaće. Pomozite nam!‘; Oglasilo se MVEP

Piše PSD.
18. svibnja 2020. - 10:27
Stephane Frances/arhiva/AFP

Nakon posljednjeg u nizu pokušaja repatrijacije članova posade kompanije Royal Caribbean, digla se pobuna na brodu “Majesty of the Seas”, jednom od 30 kruzera te kompanije, koliko ih u ovom trenutku pluta karipskim morem i ispred Miamia u SAD-u.

Kako doznaje morski.hr, negodovanje nekoliko tisuća ljudi koji čine posade flote ove kompanije, moglo bi se proširiti, jer osim što čak 63 dana stoje na mjestu, ne isplaćuju im se više ni plaće, a iako su zdravi, zbog globalne situacije s koronavirusom, nitko ih ne želi primiti. Iz povjerljivih izbora bliskih kompaniji, morski.hr doznaje da je na kruzerima više od 450 Hrvata.

Neki pomorci su prije 4 dana započeli i štrajk glađu u nadi da će to pritisnuti kompaniju u što bržem rješavanju njihovih problema.

– Dva mjeseca plutamo, a nemamo više ni plaće. Očajni smo, pomozite! Non-stop se odugovlači. Sad smo trebali biti na putu za Englesku pa iz Southamptona doma, pa su nas opet zaustavili na Bahamima i da sad idemo na treći brod, “Freedom of the seas” i s njim na Barbados – priča jedan od Hrvata, zarobljenih na jednom od kruzera.

– Svi smo zdravi. Amerika tj. CDC dozvoljava da letimo iz Amerike ako kompanija potpiše kaznenu odgovornost da će ispoštovati sve njihove uvjete, što ne žele. I ljudi plutaju već dva mjeseca bez plaće – pojašnjava za morski.hr jedan od časnika.

Članovi posade koji su prosvjedovali, uzvikivali su „Pošaljite nas kućama“ i podigli transparente na kojima piše “Koliko vam treba još samoubojstava?”. Transparent je napisan u vezi sa smrću poljskog inženjera koji je preskočio ogradu kruzera Jewel of the Sea i nedavnom smrću kineskog pomoćnog konobara koji je početkom ovog tjedna umro na “Marine of the Seaer” .

Među posadama nalazi se čak 450 Hrvata, ali i 300 Crnogoraca, 150 Bosanaca i Hercegovaca te 350 Srba. Kako piše morski.hr upravo su Srbi i Crnogorci započeli pobunu koja bi se uskoro mogla proširiti i na čitavu flotu ako se nešto uskoro ne promijeni.

– Ukupno je na brodovima sad oko 20.000 ljudi. Sve se ovo oteglo i traje i traje i nitko ništa ne poduzima! Ovo više nema kraja. Većina, dakle 90 posto posade je bez plaće od 23. travnja. Držali su samo tehničko osoblje stroja, mosta i minimum bijelog osoblja da može opsluživati brod. A sad se i to kidalo. Ovog trenutka brodovi rade na minimum manning posadi, minimum koji može sukladno zakonu opsluživati brod – priča jedan od hrvatskih pomoraca i moli hrvatske vlasti da nešto poduzmu.

Brat jednog od članova posade na Facebooku je u petak objavio apel:

“Moj brat je jedan od bivših članova posade koji radi za Royal Carribean Cruise Line koji se trenutno nalazi na Majesty of the Seas. Svi zaposlenici s područja Balkana i nekoliko drugih zemalja počeli su prosvjedovati. Oni bi danas trebali početi prelaziti Atlantik kao dio svog puta za repatrijaciju. Međutim, njihova tvrtka stalno odgađa putovanje i govori im samo laži.

Molim vas, tko ikako može, podijelite ovo, neka svijet vidi kako velike tvrtke postupaju sa svojim zaposlenicima. Njihov jedini grijeh je što su naporno radili u uvjetima blizu ropstva i sada jedino što žele su vratiti se kući. Svi imaju dobro zdravlje, proveli su vrijeme izolirani i nisu imali infekcije COVID-19.”, napisao je na Facebooku.

Podsjetimo, prije dva tjedna hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova javno se pohvalilo da radi na repatrijaciji hrvatskih državljana diljem svijeta. Pritom su od pomoraca koje uspijevaju vratiti kućama naveli devetoricu s broda usidrenog u luci Genova i četiri pomorca iz Danske, no nitko nije spomenuo čak 450 hrvatskih državljana koji su zarobljeni na samo jednoj kruzing kompaniji.

Kako piše morski.hr te informacije su se mogle dobiti tek iz povjerljivih izvora, zbog ugovora o tajnosti koje je posada morala potpisati, no s obzirom da je nekima već ugroženo zdravlje, pojedinci se odlučuju izići s ovom pričom u javnost.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova poslalo je za morski.hr odgovor na upit što je poduzelo i što namjerava poduzeti po ovom pitanju.

– Nastavno na Vaš upit možemo kazati kako MVEP od početka izbijanja COVID-19 predano radi na pružanju pomoći hrvatskim državljanima pri povratku u Republiku Hrvatsku iz drugih država članica Europske unije i trećih zemalja, pa tako i pomorcima i osoblju zaposlenim na stranim brodovima. Upravo je repatrijacija navedenih kategorija zaposlenika jedna je od zahtjevnijih konzularnih aktivnosti.

Napominjemo kako odgovornost za organiziranje povratka u matičnu državu leži na poslodavcu, pravnoj osobi s kojom hrvatski državljanin ima ugovor. Međutim, diplomatsko-konzularna mreža Republike Hrvatske zajedno sa sjedištem Ministarstva, kolegama iz drugih država članica EU i Europskom službom za vanjskom djelovanje pruža konzularnu i svaku drugu pomoć da se olakša i, koliko je to moguće, ubrza njihov povratak u domovinu.

Valja istaknuti kako u ovoj situaciji povezanoj s pitanjem zaštite javnog zdravlja, pitanje načina provođenja repatrijacije ovisi i o zemlji u kojoj su se zatekli pomorci. Naime, nadležna tijela tih zemalja donose odluke o primjerice, iskrcaju pomoraca na kopno i načinu njihova prevoženja do zračne luke, izdaju dozvole za slijetanje zrakoplova, donose epidemiološke mjere te poduzimaju druge aktivnosti koje smatraju potrebnima.

Pomorcima i općenito pružanjem konzularne pomoći državljanima Republike Hrvatske zatečenima u trećim zemljama, ali i drugim državama članicama EU, bavi se Radna skupina za konzularne poslove. Navedena Radna skupina je jedna od pripremnih tijela Vijeća EU kojim predsjedava Hrvatska. Tako je od početka predsjedanja do danas održano 53 telekonferencija/videokonferencija pod predsjedanjem ili supredsjedanjem hrvatskog tima, a na kojima su se nastojala iznaći rješenja za repatrijaciju hrvatskih i drugih EU građana.

Hrvatska veleposlanstva svojim proaktivnim pristupom ovoj skupini osoba u najvećoj mogućoj mjeri pomaže repatrijacijskom procesu. Pritom valja imati na umu sve gore navedeno, dakle ne mogu se poduzimati jednostrani potezi već se u razgovoru sa svim relevantnim partnerima pronalaze rješenja koja se smatraju najprikladnijima u okolnostima konkretnog slučaja – odgovorili su iz Ministarstva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

27. siječanj 2021 04:02