StoryEditor
Svijetpredsjednikove namjere su ozbiljne

Mogu li turisti spriječiti Erdogana da Aja Sofiju pretvori u džamiju? Reporterka 'Slobodne' posjetila je muzej kojem turski 'sultan' broji zadnje dane

6. lipnja 2019. - 01:41

Aja Sofiju više nećemo zvati muzejom. Aja Sofiju nazivat ćemo džamijom – najavio je krajem ožujka turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, a njegov potez dio medija okarakterizirao je kao način pridobivanja konzervativnih glasača neposredno prije lokalnih izbora, koji su se održali posljednjeg dana tog mjeseca.

– To je očekivanje naših ljudi, kao i muslimana diljem svijeta. Naši ljudi godinama žude za time da vide Aja Sofiju kao džamiju – kazao je samo nekoliko dana prije izbora na kojima ipak nije postigao željeni rezultat.

Naime, Erdoganova stranka izgubila je u prijestolnici Ankari, ali i u najvećem gradu Istanbulu, gdje je, doduše, borba između njegove Stranke pravde i razvoja (AKP), koja je od stupanja na vlast 2002. godine dobila sve izbore, i oporbe bila tijesna.

Bez obzira na to je li potencijalna promjena statusa Aja Sofije zaista bila dio predizborne kampanje, Erdoganova je kontroverzna izjava odjeknula, što ne treba čuditi budući da je riječ o građevini koju povjesničari umjetnosti nazivaju "osmim svjetskim čudom", a nalazi se i na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine.

Njezina kupola jedna je od najpoznatijih na svijetu, a ovaj istanbulski povijesni simbol i arhitektonsko remek-djelo ujedno je i turistički dragulj zemlje. Aja Sofiju, naime, godišnje posjeti i nekoliko milijuna ljudi, a očekuje se da bi taj broj mogao porasti s obzirom na to da se Turska polako vraća među omiljene turističke destinacije.

I sami smo se uvjerili u raznolikost posjetitelja (još uvijek) muzeja Aja Sofija pa smo odlučili provjeriti što turisti misle o mijenjanju statusa građevine čija povijest seže još u davno šesto stoljeće. Naše sugovornike "uhvatili" smo na samom izlazu jer nismo htjeli prekidati doživljaj razgledavanja toga impresivnog zdanja smještenog u povijesnom dijelu grada Sultanahmet.

Prvo smo naišli na veselu skupinu prijatelja iz Indije koji su prvi put u Istanbulu, a Aja Sofija oduševila ih je, kako kažu, svojom veličinom i povijesnim značenjem.

– Sve ovisi o stanovnicima ove zemlje. Ako je njima to u redu, onda mogu to napraviti. Sve ovisi o tome što ljudi žele. Meni odgovara oboje, ako pomaže religiji, zašto ne – kaže nam 29-godišnji Nikunj.

– To ima smisla. Ovisi o ljudima. Prostor iznutra ne izgleda kao muzej, ne sadrži puno izložbenih primjeraka, umjetničkih djela. Više izgleda kao prostor za molitvu, kao džamija – dodaje njegova prijateljica, također 29-godišnjakinja, Singdha.

Aja Sofija, kao što je već poznato, nije oduvijek bila muzej. Kada ju je bizantski car Justinijan I. izgradio 537. godine, Aja Sofija, odnosno crkva Svete mudrosti, postala je okupljalište kršćana, a tako je bilo sve do sredine 15. stoljeća, kada ju je sultan Mehmed II. proglasio carskom džamijom.

Taj je status uživala idućih petstotinjak godina, odnosno do 1935., kada ju je osnivač suvremene Republike Turske Mustafa Kemal Atatürk prenamijenio u muzej.

– Mislim da džamije trebaju ostati džamije, a crkve trebaju ostati crkve. Ima dovoljno mjesta za muslimane i dovoljno mjesta za kršćane. Ako je nešto za kršćane, pustite neka bude za kršćane, ako je nešto za muslimane, pustite neka bude za muslimane. Mislim da vlada neće mijenjati ništa iznutra niti micati određena djela jer to je povijest, a ne možete mijenjati povijest. Mislim da nitko nema pravo to učiniti. Ljudi dolaze i odlaze, ali povijest će ostati – odlučno nam kaže 44-godišnja Ukrajinka Jaroslava, koja je u Istanbul stigla u društvu majke Zoje, koja ne govori engleski, ali nam je na ruskom rado iznijela svoje mišljenje, a kći ga prevela.

– Ne možete ovako brzo promijeniti nešto. Povijest ne traje jednu godinu, deset, sto godina... To je zauvijek. Ljudi imaju pravo ići na mjesta za kršćane, na mjesta za muslimane... – složila se 72-godišnja Zoja, profesorica povijesti, a kćeri, koja nam je pružila i osobni primjer.

– Ja sam muslimanka, moja majka je kršćanka i mi smo jedna obitelj – kaže nam Jaroslava.

– Da, muslimanka – potvrđuje nam njezina majka i objašnjava da joj kći na drugu vjeru prešla udajom.

– Moji majka, otac i sestra su kršćani, a moja djeca i ja smo muslimani. Suprug mi je iz Maroka – nastavlja Jaroslava, odnosno Jasmin, kako glasi njezino muslimansko ime.

– Bila sam kršćanka, ali našla sam se u ovoj vjeri, bila mi je bliža. Ipak, podržavam i kršćanstvo, članovi moje obitelji su kršćani – naglašava Jasmin, te se vraća na temu Aja Sofije.

– Došle smo u Istanbul na četiri dana. Bile smo svugdje, u Libanonu, Dubaiju, Grčkoj, ali ovdje smo prvi put, moja majka je željela doći. Sve je predivno i kada stojite ovdje, shvatite koliko ste maleni i koliko je život bio velik, odnosno koliko jest velik.

Uvijek se pitam kako ljudi naprave ovakve građevine. Uvijek sebi postavljam to isto pitanje, kako je moguće izgraditi nešto ovako predivno što traje tako dugo. Oni su to napravili za nas i mi to moramo čuvati za iduće generacije – zaključuje Jaroslava.

Baš kao što je spomenula, put gradnje Aja Sofije zaista jest neobičan. Mjesto koje danas posjećuju turisti iz raznih kutaka svijeta zapravo je treća po redu građevina istog imena smještena na istome mjestu. Naime, prva crkva izgrađena je 360. godine. Imala je plan bazilike i drveni krov, a samo 44 godine nakon što je izgrađena, tijekom jedne pobune, zapaljena je. Obnovljena je 415. godine, plan gradnje je bio sličan, ali tijekom još ozbiljnije pobune, ovaj put protiv cara Justinijana I., sravnjena je sa zemljom.

akon toga nastala je današnja Aja Sofija, koja je tijekom vremena nadograđivana, odnosno njezina struktura je ojačana.
Da značenje Aja Sofije ne opada, nego upravo suprotno, svjedoče i mali ekrani, odnosno filmovi i serije u kojima je ova istanbulska ljepotica odigrala svoju ulogu. Neki od njih su "Skyfall", "Argo", "Inferno"..., ali i poznata Netlixova serija "The Protector", čiji je glavni glumac Çagatay Ulusoy trenutačno jedna od najvećih zvijezda u Turskoj.

Tako Aja Sofija danas ne privlači samo ljubitelje povijesti, nego i one koji uživaju u sedmoj umjetnosti, a što se same posjećenosti tiče, poseban je uspjeh zabilježen 2015. godine, kada je kroz njezina vrata prošlo čak 3,42 milijuna ljudi.
Cijena ulaznice za ovo zdanje iznosi 60 turskih lira, odnosno 66 kuna, prosječno vrijeme razgledavanja je dva sata, a ako Aja Sofija od muzeja ponovno postane džamija, promjene će trebati krenuti od samog početka, odnosno ulaza i informativnog natpisa na kojem stoji: "Aja Sofija predstavlja kombinaciju kršćanskih i islamskih elemenata koji su transformirani u muzej."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

27. rujan 2020 00:45