U kasnim večernjim satima 20. listopada, neposredno nakon što je održan referendum o ulasku u Europsku uniju i prvi krug predsjedničkih izbora, moldavska predsjednica Maia Sandu izjavila je da se dogodio "neviđeni napad na slobodu i demokraciju u zemlji". Objavila je da se u "prijevari bez presedana" pokušalo kupiti i do 300 tisuća glasova moldavskih birača.
U tom trenutku slutilo se da će Sandu, kao proeuropska šefica države, biti vjerojatno uvjerljiva pobjednica prvoga kruga predsjedničkih izbora. No njezini proruski konkurenti uspjeli su mimo svih očekivanja osvojiti puno više glasova nego što su to predviđale predizborne ankete. Ponajviše su frapirali posve neočekivani rezultati referenduma o Europskoj uniji: za razliku od anketa javnog mnijenja, gotovo je došlo do toga da većina moldavskih birača odbaci EU perspektivu zemlje. Proeuropski kurs Moldavije spasili su tek naknadno pristigli glasovi dijaspore. Analitičari su danima zdvajali je li Republika Moldavija ipak polariziranija između proeuropskog i proruskog tabora nego što se mislilo? Kako je moguće da raspoloženje javnog mnijenja upućuje na jedno, a da se na izjašnjavanju dogodi takav obrat? Misterij je razotkrila tek naknadna pravosudna istraga.
Njezini rezultati otkrili su da Moldaviju nije samo zadesila flagrantna izborna manipulacija u neviđenim razmjerima i ruskoj režiji, nego je ona provedena i dosad neviđenim metodama, koje bi se mogle ubuduće replicirati na izborni proces u bilo kojoj europskoj zemlji, pa tako i u Hrvatskoj. Republika Moldavija bila je poligon za vođenje nove vrste ruskog hibridnog rata u biračkim kutijama, rata koji demonstrira što se sutra može dogoditi i drugdje.
Sudeći po navodima šefa moldavske policije Viorela Cernauteanua, jedna kriminalna skupina iz okruženja moldavsko-izraelskog biznismena Ilana Shora, koji živi u Rusiji, od travnja 2024. strateški je oformila mrežu s oko 138.000 moldavskih državljana radi kupnje biračkih glasova. Za dotične osobe otvoreni su i posebni bankovni računi u ruskoj banci Promsvyazbank (PSB). Nekoć privatni, PSB je od 2018. u vlasništvu ruske države te ga prati glas da servisira rusku industriju naoružanja.
Preko aplikacije PSB-a moldavski su građani dobili pristup novcu na svojim računima u toj banci, a radilo se o sredstvima koja su njima i njihovim bližnjima bila zajamčena za njihov izborni glas. Na nedavnim predsjedničkim izborima i paralelno provedenom referendumu o Europskoj uniji, svaki kupljeni moldavski glasač dobio je oko 100 eura za svoje izjašnjavanje u korist nekoga proruskog kandidata, odnosno za stav protiv integracije Moldavije u Europsku uniju.
Novac se isplaćivao uz pomoć i nadzor nekoliko stotina takozvanih "lokalnih koordinatora". Oni su prije isplate morali obavezno provjeriti jesu li ti ljudi doista glasali onako kako je prethodno bilo dogovoreno. Birači su odrađeni "posao" dokazivali fotografijama glasačkih listića koje su na izbornim mjestima snimali mobitelima. Moldavska policija je od travnja ove godine dokumentirala više od 1,4 milijuna transakcija preko aplikacije PSB-a u smjeru takvih osoba koje žive u Republici Moldaviji. Većina novca je na bankovne račune moldavskih građana bila transferirana nekoliko tjedana uoči samoga glasovanja. Ukupno je riječ o 39 milijuna dolara. Toliko je Vladimira Putina stajalo "ulaganje" u moldavsku izbornu manipulaciju.
Procjenjuje se da je u prijevari, osim 138.000 policiji poznatih korisnika bankovne aplikacije PSB-a, sudjelovalo znatno više ljudi: još barem između dvije do četiri osobe po svakom korisniku aplikacije, uglavnom članova njihovih obitelji. O kojim se masovnim razmjerima korupcije moldavskih birača radi, jasno govori podatak da samo 130 tisuća korisnika sporne bankovne aplikacije čini više od deset posto svih građana s pravom glasa u Moldaviji koji su 20. listopada izišli na birališta! A najmanje je dvostruko njih bilo ukupno angažirano u prodaji glasova Moskvi.
Moldavski policijski šef Cernauteanu na konferenciji za novinare je obznanio kako nema nikakve sumnje da su "akcije izborne korupcije operativno provodili članovi kriminalne organizacije Ilana Shora". Shor je bio prije pravomoćno osuđen u Moldaviji na 15 godina zatvora zbog "milijardske pljačke". Moldaviju je napustio 2019. i pobjegao u Izrael, a potom se preselio u Rusiju. U okviru "milijardske pljačke" je, između 2012. i 2014., iz moldavskih banaka ukradeno oko milijardu eura, uz pomoć kompliciranih kreditnih konstrukcija. Ilan Shor bio je glavni organizator operacije. Nalazi se na listi sankcija koje su uvele Sjedinjene Američke Države i Europska unija, a protiv njega raspisana je i tjeralica Interpola. Rusija ga ne želi izručiti.
Usprkos bijegu iz Moldavije, Shor je i dalje pozadinski politički aktivan u toj zemlji. Njegova prvobitna stranka, koja je nosila njihovo obiteljsko prezime (Partidul Politic Sor), zabranjena je lani, kao i druge stranke koje je kasnije utemeljio, no svejedno već nekoliko godina financira antieuropske kampanje i plaća ljudima za sudjelovanje na proruskim prosvjedima. U predizbornoj kampanji za nedavne izbore i referendum bio je suodgovoran i za financiranje masivne kampanje širenja dezinformacija: propagirani su narativi koji su širili strah da će europska integracija Moldavije tu zemlju uvući u rat NATO-a protiv Rusije. Zvuči poznato?
Iduće nedjelje održava se drugi krug predsjedničkih izbora u Moldaviji. Maia Sandu je favoritkinja, baš kao i u prvom krugu. Njezin konkurent je Aleksandr Stoianoglo, bivši moldavski glavni državni odvjetnik koji je svojedobno smijenjen s dužnosti zbog korupcije. Podržava ga proruska, anti-EU stranka socijalista. Očekuje se da bi ga u drugom krugu mogli poduprijeti i birači drugih proruskih kandidata, što bi značilo tijesan ishod.
U srijedu je i tužiteljstvo u Gruziji priopćilo da je pokrenulo istragu o izbornoj prijevari. Vladajuća stranka Gruzijski san proglasila je pobjedu za također više nego sumnjivo osvojenih 54 posto glasova. Možda se uskoro dozna i koliko je ova pobjeda u Gruziji koštala Vladimira Putina.