StoryEditor
SvijetKljuč kraja pandemije?

Mikrobiolozi iz Houstona gestom zadivili svijet: ‘Corbevax će promijeniti - sve! Cjepiva protiv covida-19 ‘uče‘ naš imunološki sustav da prepozna koronavirus i da ga napadne, ali ovo ne...‘

Piše Tanja Rudež/JL
20. siječnja 2022. - 23:06

Kad je 12. travnja 1955. godine objavljena vijest da je razvijeno cjepivo protiv protiv dječje paralize, od koje je tijekom epidemije u SAD-u 1952. godine preminulo 3000 mališana, na konferenciji za novinare se pojavio i dr. Jonas Salk, liječnik koji je razvio spasonosnu vakcinu.

Novinari su ga pitali tko je vlasnik patenta za cjepivo.

- Pa ljudi, rekao bih. Ne postoji patent. Možete li patentirati Sunce - odgovorio je Salk, koji je odbio ubirati profit od svojeg cjepiva. Pandemija koronavirusa je posve druga priča: prihod kompanija Pfizer i BioNTEch te Moderna, ostvaren od prodaje cjepiva protiv Covid-19 procjenjuje se na 70 milijardi dolara (62 milijarde eura), piše Jutarnji.

No, dr. Maria Elena Bottazzi i dr. Peter Hotez, mikrobiolozi Baylor College of Medicine u Houstonu vraćaju se Salkovoj filozofiji. Njihov tim razvio je proteinsko cjepivo Corbevax koje su svima zainteresiranima ponudili bez patentnih prava kako bi se što više ljudi u zemljama u razvoju cijepilo protiv covida-19. Indija je već odobrila Corbevax za hitnu uporabu, a najveći tamošnji proizvođač cjepiva BioE (Biological E. Limited) planira od veljače proizvoditi 100 milijuna doza mjesečno, odnosno 1,2 milijarde doza godišnje. Put Indije mogli bi uskoro slijediti Indonezija, Bangladeš i Bocvana.

- Želimo pomoći svijetu. Naša tehnologija je otvorena. Svi procesi su objavljeni i nisu patentirani - rekla je Maria Elena Bottazzi u razgovoru za španjolski El Pais. Rođena u Genovi kao kći dipolomata iz Hondurasa u kome je odrasla, dr. Botazzi svjesna je golemog jaza u procijepljenosti između razvijenog i svijeta u razvoju.

Oko 60 posto svjetske populacije primilo je barem jednu dozu cjepiva, ali 72 posto vakcina distribuirano je u razvijene i srednje razvijene, a svega jedan posto u nerazvijene zemlje.

- Primjerice, stopa procijepljenosti u Kanadi je blizu 80 posto, što je u oštroj suprotnosti s Nigerijom, gdje je samo 2,2 posto stanovništva potpuno cijepljeno. Nevjerojatno je nepravedno da zemlje u razvoju ne mogu dobiti pristup cjepivima koja će im omogućiti da spase živote svojih stanovnika. Mislin da je Corbevax ‘game changer‘ – rekao je za američki National Public Radio (NPR) dr. Keith Martin, izvršni direktor Konzorcija sveučilišta za globalno zdravlje u Washingtonu.

Sva cjepiva protiv covida-19 "uče" naš imunološki sustav da prepozna koronavirus SARS-CoV-2 te da ga zatim napadne. Modernino i Pfizerovo mRNA cjepivo djelovanje postižu tako da uz pomoć molekule glasničke ribonukleinske kiseline (mRNA) stanicama daju uputu za stvaranje proteina šiljka (S) koronavirusa. AstraZeneca, Johnson&Johnson i Sputnjik su vektorska cjepiva: sadrže izmijenjene adenoviruse, za ljude neškodljive, koji nose gen koji u stanicama organizma potiče stvaranje proteina šiljka. Corbevax je proteinsko cjepivo kao primjerice Novavax: sintetizira se protein šiljka koronavirusa, a zatim zapakira u nanočestice te se cijepi pacijenta. Kad se pojavilo na tržištu, Pfizerovo cjepivo je koštalo 17 dolara, Modernino 23, AstraZenecino 3,4 dolara dok će Corbevax stajati između 1,5 i dva dolara po dozi što ga čini najjeftinijim na tržištu.

Zanimljivo je da su Bottazzi i Hotez razvili slično cjepivo još 2003. godine kad je buknula epidemija nove bolesti SARS (Teški akutni respiratorni sindrom) uzrokovane koronavirususom SARS-CoV-1, koji je "stariji brat" SARS-CoV-2. No, nakon nekoliko mjeseci stroge karantene u zemljama u kojima se pojavio SARS, taj je opasni virus nestao. Kad se nakon 17 godina pojavio covid-19, Bottazzi i Hotez su nastavili svoja istraživanja. Analizirali su genom novog virusa i shvatili da je 80 posto sličan onome koji su proučavali.

- Vrlo brzo smo vidjeli da možemo preurediti i prilagoditi sve što smo napravili te modificirati cjepivo protiv SARS-a – rekla je Bottazzi. Financijsku pomoć od oko sedam milijuna dolara pružilo im je sedam američkih dobrotvornih organizacija. U kliničkim ispitivanjima, cjepivo Corbevax, koje se daje u režimu dvije doze, pokazalo se 90 posto učinkovitim protiv izvornog soja virusa iz Wuhana i 80 posto učinkovito protiv varijante delta. U tijeku su studije o boosteru, pedijatrijskoj upotrebi i učinkovitosti protiv varijante omikron. Za razliku od mRNA cjepiva, Corbevax se može čuvati u običnom hladnjaku pa se stoga relativno lako može distribuirati.

- Vjerujem da ćemo 2022. uspjeti premostiti veliki jaz i nejednakost u distribuciji cjepiva – smatra dr. Pottazzi. Mnogi se nadaju da je u pravu.

- Ako želimo biti ispred ove pandemije, ako želimo prestati juriti za njom, morat ćemo cijepiti cijeli svijet. Već plaćamo cijenu što nemamo jednaku distribuciju cjepiva na globalnoj razini. Sljedeća opasna varijanta lako bi se mogla pojaviti iz necijepljene populacije – upozorila je dr. Anne Rimoin, epidemiologinja s Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu.

Traži se ukidanje prava intelektualnog vlasništva na cjepiva

Južnoafrička Republika i Indija iznijele su krajem 2020. godine prijedlog da se pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) privremeno suspendiraju prava intelektualnog vlasništva povezana s cijepljenjem i liječenjem covida-19. Taj prijedlog je podržao Tedros Ghebreyesus, čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Prijedlog Južnoafričke Republike i Indije podržali su brojni svjetski bivši politički lideri te nobelovci koji su u proljeće 2021. godine uputili otvoreno pismo američkom predsjedniku Joe Bidenu te ga pozvali da podrži ukidanje prava intelektualnog vlasništva na cjepiva protiv covida-19.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. svibanj 2022 09:03