StoryEditor
SvijetDRAMA U ETOPIJI

Lani dobio Nobelovu nagradu za mir, ove je pokrenuo građanski rat: mrtvi se broje u stotinama, izbjeglice u tisućama

20. studenog 2020. - 13:20
AFP

Rat u Nagorno Karabahu nije pravo ni završio, a već je počeo rat u Etiopiji.

Jedva je uspostavljen krhki mir na Kavkazu, a već teku potoci krvi Rogom Afrike.

Građanski rat u Etiopiji traje već dva tjedna: mrtvi se broje u stotinama, izbjeglice u tisućama, a zaraćene strane međusobno se optužuju za ratne zločine nad civilima.

Slučajno ili ne, rat je počeo 4. studenoga, baš kad su i SAD i cijeli svijet bili fokusirani raspletom američkih izbora.

Tog dana je 44-godišnji etiopski premijer Abiy Ahmed poslao federalnu vojsku u sjevernu etiopsku regiju Tigray, gdje se ona sukobila s lokalnom vojskom Tigraya (svaka od 10 federalnih jedinica u Etiopiji ima vlastitu vojsku).

Federalna vlada u Adis Abebi tvrdi da je rat izazvala lokalna vlada Tigraya – koju vodi stranka Narodnooslobodilački front Tigraya (TPLF) - čije su vojne trupe navodno pokušale zauzeti saveznu vojnu bazu u Tigrayu.

Vlada TPLF-a to poriče, optužujući centralne vlasti za agresiju na Tigray:

„Ovi fašisti pokazali su da nemaju milosti u želji da unište Tigrejce - izveli su više od deset zračnih napada na tigrejske gradove”, objavio je TPLF nekidan na Facebooku.

Premijer Ahmed odgovorio je isti dan na Twitteru:

„Naša operacija vladavine zakona usmjerena je na to da jednom zauvijek zajamči mir i stabilnost privođenjem uzročnika nestabilnosti pravdi.”

Tragom Obame

Situacija je eskalirala, a prijeti opasnost da se rat prelije u susjedne zemlje Eritreju i Sudan: stručnjaci tvrde da bi Eritreja stala na stranu federalne vlade, dok bi Sudan podržao regionalnu vladu u Tigrayu.

Moguće je uključenje i Somalije i Džibutija, čime bi ratni požar zahvatio čitav Rog Afrike.

„Šlag na torti” predstavlja činjenica da je spomenuti etiopski premijer Abiy Ahmed lani dobio Nobelovu nagradu za mir (za mirovni sporazum između Etiopije i Eritreje, kojim je okončano 20-godišnje ratno stanje između tih država), a sada njegova vojska čini ratne zločine u Tigrayu.

To nije prvi put da Norveški komitet mirotvornom slavom ovjenča lauerata koji će se naknadno iskazati kao ratni zločinac.

No takvi „mirotvorci” ne dolaze samo iz zemalja Trećeg svijeta; podsjetimo da je bivši američki predsjednik Barack Obama 2009. također dobio Nobela za mir, da bi već 2011. pokrenuo dva imperijalna rata – protiv Libije i Sirije – s katastrofalnim posljedicama.

Pripadnik najbrojnijeg etiopskog naroda Oromo (34% stanovništva), Ahmed je dolaskom na vlast 2018. prekinuo višedesetljetnu dominaciju tigrejskog naroda (6% populacije) u političkom životu Etiopije, koja je počivala na važnoj tigrejskoj ulozi u rušenju komunističke vojne hunte, koja je Etiopijom vladala od abdikacije kralja Hailea Sellassieja do 1991. godine.

Iako se Ahmed u ratu protiv Eritreje krajem 90-ih borio skupa s Tigrejcima, vlada Tigraya se žali da je zadnje dvije godine, otkad je Ahmed na vlasti, tigrejski narod izvrgnut progonima, odnosno da Ahmed želi poništiti etničke posebnosti i stvoriti „nadnacionalno etiopstvo”.

image
AFP

To bi bio izniman pothvat, jer stomilijunska Etiopija je prava „leopardova koža”, sastavljena od 80-ak naroda.

Masakri nad civilima

Tenzije između centralne vlade i buntovne regije Tigray datiraju, dakle, od samog dolaska Ahmeda na vlast, a produbile su se ovog rujna, kad je TPLF odlučio ipak održati lokalne izbore, iako je Abiyeva federalna vlada zbog koronavirusa odlučila odgoditi izbore u cijeloj Etiopiji.

Vlada u Adis Abebi potom odbija priznati tigrejske izbore, nakon čega parlament iz Tigraya poručuje da više ne priznaje Abiyevu vlast. Potom Abiy ukida federalne fondove za Tigray, a TPLF istog dana poručuje: „Ovaj potez ravan je objavi rata!” I tako je došao 4. studeni – prvi dan građanskog rata u Etiopiji.

Internetske i telefonske veze s Etiopijom mahom su prekinute, pa su izvještaji s terena nejasni i nepouzdani. Lokalni izvori navode da je ubijeno više stotina ljudi: vlada Tigraya tvrdi da su zračni napadi federalne vojske izazvali mnogo civilnih žrtava, dok iz Adis Abebe poručuju da masakre izvodi vojska Tigraya.

Amnesty International navodi da su „neki ubijeni od strane lokalnih snaga iz Tigraya, a neki u zračnim napadima etiopske vojske”.

Ne zna se točno ni trenutno stanje na frontu: premijer Ahmed je početkom tjedna proglasio vojnu pobjedu nad pobunjenom regijom, no čelnici TPLF-a – koji raspolažu snažnom vojskom od oko 250.000 vojnika – tvrde da se borbe nastavljaju.

U međuvremenu je skoro 30 tisuća izbjeglica iz Tigraya pobjeglo u Sudan, a sudanska državna novinska agencija SUNA prognozira da bi ih u idućim danima moglo biti i više od 200 tisuća. Humanitarna katastrofa je na pomolu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

20. studeni 2020 13:20