StoryEditor
SvijetEVO ŠTO SVE JEDU

Kinezi psima lome noge, da se ne kreću, bolje ugoje i budu slasniji. Jedu šišmiše, a od njihova izmeta prave domaće lijekove. No, izmet je pun virusa!

Piše S. J. T.
13. travnja 2020. - 14:21

Nedavno je poznati švedski anesteziolog i neurolog Claes Hultling u izjavi za 'Slobodnu' dao svoje mišljenje o mogućoj krivnji Kine za širenje Koronavirusa. 

- Oni su suzbili epidemiju, koristili su drastične mjere. Ali mene brine nešto drugo, a to su njihove otvorene tržnice. Svjetska zdravstvena organizacija im se ne želi zamjeriti i sugerirati da se zatvore ti rizični objekti jer Kina daje velik novac toj organizaciji. Iako još nije potvrđen definitivni put virusa, te s koje je životinje prešao na čovjeka, očito je da nismo ništa naučili iz epidemije opasnog SARS-a, također jednog iz obitelji korona virusa, a kojeg su na ljude prenijeli šišmiši.

A ti živi šišmiši se drže u kavezima, uriniraju i izbacuju izmet na sred kineskih tržnica na kojima se u groznim i nehigijenskim uvjetima nalaze i još brojne druge domaće i divlje životinje, te kojima se kreću stotine tisuća ljudi.

To je idealan rezervoar za koronaviruse i druge zoonoze, te nove bolesti. Stoga bi ih trebalo zatvoriti ili postrožiti mjere prodaje životinja. Čuo sam ovih dana šalu da Kinez pojede zaraženog šišmiša u Kini, a onda je par mjeseci poslije toga cijela Europa blokirana. No, u toj šali ima istine, jer bilo da je virus prešao sa šišmiša ili ljuskavca na čovjeka na nekoj tamošnjoj tržnici, danas vidimo da je svijet zaista u recesiji, umiru tisuće, životi su izmjenjeni.

Slažem se da Kinu ne treba diskriminirati govoreći da je to kineski virus, međutim ako su njihove tržnice izvor zaraze, a oni ih ne zatvaraju, to je na neki način ipak njihov virus. U prilog tome ide i istraživanje iz 2007. američkog Društva za mikrobiologiju u kojem je stalo jasno upozorenje da su tržnice iz Kine tempirana bomba s obzirom na kulturu konzumiranja egotičnih vrsta, poput šišmiša. Da je Svjetska zdravstvena organizacija ovo upozorenje shvatila ozbiljno do ovoga danas možda i nebi došlo. A zašto su ignorirana upozorenja, e to je već drugo pitanje. No, sada smo svi u problemu jer se nije slušala znanost - rekao je profesor Claes Hultling.

image
Ovo je isječak iz istraživanja koje je 2007. objavilo Američko društvo za mikrobiologiju, a u kojem je već tada navedeno da su koronavirusi koji se pojavljuju na kineskim tržnicama zbog držanja šišmiša i drugih egozotičnih vrsta - bomba koja otkucava! Zašto nitko znanstvenike nije poslušao?
Američko društvo za mikrobiologiju

No, osim što jedu divlje životinje Kinezi se ne žele odreći ni uživanja u psećem mesu. 

Naime, kako je pisao njemački Deutsche Welle, na jugu Kine je običaj ljetni solsticij proslaviti uz jelo od psećeg mesa. Tako se svakog lipnja tamo kolje najmanje desetak tisuća pasa - i to na način od kojeg se čovjeku doista ježi koža. Naime, inače se smatra kako meso životinje koja strahuje za svoj život nije dobro jer sadrži previše adrenalina. Zato se na Zapadu čak i u industrijskim klaonicama pazi da životinje - u ovom slučaju tek svinje, goveda, ovce i perad - budu mirne kad im dođe zadnji čas. Ali kod pasa Kinezi imaju svoju teoriju: što je pas više zaplašen prije klanja, to će mu meso biti mekše.

Kako za DW objašnjava Wendy Higgins iz udruge za zaštitu životinja Humane Society International, tamošnji psi svoje posljednje dane provode u posve malenim kavezima, često im se i lome noge kako bi se što manje kretali i stvorili što više sala. Na kraju ih se ubija najčešće udarcem batine i to nakon što je životinji potpuno jasno što je sad čeka.

Koronavirus navodno potječe od divljih životinja čije se meso prodaje na kineskim tržnicama. Sada je prvi kineski grad zabranio prodaju psećeg i mačjeg mesa. To je odricanje od dijela kineske tradicije, analizira u novom tekstu njemački Deutsche Welle.

Nakon povratka iz Njemačke, posjetitelj iz Kine s oduševljenjem izvještava koliko je velik „izbor psećeg i mačjeg mesa“ u njemačkim supermarketima.

Na žalost nije primijetio da je završio u odjelu za hranu za kućne ljubimce. Ovaj vic se često prepričava u interkulturalnoj razmjeni između Kine i Njemačke. Potvrđuje jednu od mnogih predrasuda koje Nijemci imaju o Kinezima.

Taj dojam nije potpuno pogrešan, ali pseće meso nije na jelovniku u cijeloj zemlji i nikako u svim restoranima. Psi se uglavnom uzgajaju posebno, nalaze se na jelovnicima mahom regionalnih kuhinja. Ali otkako su psi i mačke postali sve popularniji kao kućni ljubimci u kineskim obiteljima, kritika "konzumiranja najboljeg prijatelja" sve je glasnija. Na primjer u Yulinu, gradu na jugozapadu Kine. Tamo se od 2009. svake godine održavao "Festival psećeg mesa", što je redovito izazivalo prosvjede boraca za prava životinja.

Tek 2017. godine gradsko vijeće Yulina zabranilo je prodaju psećeg mesa. Međutim, udruženja za zaštitu životinja i dalje registriraju slučajeve trgovine i konzumiranja. To ukazuje na problem: zakoni su jedno, a njihova implementacija nešto posve drugo.

Nakon izbijanja pandemije koronavirusa u kineskoj provinciji Hubei kineska je vlada krajem veljače po hitnom postupku zabranila lov, transport, trgovinu i konzumaciju divljih životinja. To se ne odnosi na "etablirane životinjske vrste", poput golubova i zečeva. Znanstvenici smatraju da su šišmiši glavni prijenosnici koronavirusa.

Činjenica da se virusi s divljih životinja sve više prenose na ljude nije ništa novo, niti nešto što je specifično samo za Kineze. Još 2008. njemački virolog Christian Drosten otkrio je nakon epidemije SARS-a da koronavirus imaju i šišmiši u Njemačkoj.

Problem je što je kontakt između divljih životinja i ljudi sve veći zbog konzumiranja njihovog mesa ili uništavanja staništa na kojima žive. Elizabeth Maruma Mrema, glavna tajnica Konvencije UN-a za biološku raznolikost, za engleski list "The Guardian" kaže da međunarodna zajednica treba insistirati na tome da se tržnice na kojima se prodaju divlje životinje zatvore u cilju "sprečavanja budućih pandemija".

Kina nije jedini primjer. Ebola u zapadnoj Africi ili virus NiV u Maleziji također su s divljih životinja prešli na ljude.

Ali takve mjere su u suprotnosti s kineskom tradicijom. Da su divlje životinje popularne u kineskoj kuhinji znamo još iz vremena filozofa Mengzija. Ugledni nasljednik Konfucija živio je u trećem stoljeću prije Krista. U svojim filozofskim spisima razmišljao je o tome kako se teško opredijeliti: "Ja volim ribu, a volim i medvjeđe šape. Ako moram birati radije ću ostaviti ribu i uzeti medvjeđe šape."

Medvjeđe šape po kineskoj tradiciji spadaju u specijalitet "Osam blaga". Životinje i biljke koje se koriste u spravljanju "Osam blaga", ali i mnoge druge, su tisućama godina smatrane ljekovitima u tradicionalnoj kineskoj medicini (TKM).

Oni koji upražnjavaju TKM daju tim supstancama obećavajuća imena u reklamne svrhe. Na primjer, izmet šišmiša se zove "Ye Ming Sha", otprilike "pijesak s blagom koji svijetli noću". Tradicionalni iscjelitelji nisu mogli znati da životno opasni virusi vrebaju u izmetu, piše DW.

Općenito vrijedi pravilo: što je teže doći do takvog “blaga”, to je njegova popularnost veća. To pokazuje, na primjer, nelegalna trgovina rogom nosoroga.

Nakon osnivanja Narodne Republike Kine 1949. ovu zemlju je pogodila trogodišnja suša. Potom su uslijedile fatalne političke odluke pod vladavinom Mao Ce-tunga, zbog kojih je 45 milijuna ljudi umrlo od gladi.

Siromaštvo u Kini je počelo nestajati tek posljednjih 30 godina, kao rezultat brzog gospodarskog rasta. Ali s povećanjem blagostanja sve se više konzumiraju i divlje životinje. To je statusni simbol. Postoje jake tvrtke na tržištima koje trguju egzotičnim životinjama.

Kada je posebna zona Šenžen najavila zabranu konzumiranja mačjeg i psećeg mesa od 1. svibnja ove godine, na društvenim mrežama su učestale kritike, prije svega od proizvođača psećeg mesa. Jedan od njihovih argumenata: grad Šenžen se time odriče suštinskog dijela kineske gastronomske kulture.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. lipanj 2022 20:31