StoryEditor
SvijetSa svih strana

Kako je Australija od kažnjeničke kolonije postala obećana zemlja u koju hrle naseljenici? Al‘ sve im je džabe kad nisu slobodni kao ljudi u Srbiji...

19. siječnja 2022. - 23:31

Na današnji dan u Australiju se prije 234 godine iz ukupno 11 brodova iskrcalo prvih 1.487 bijelih kolonista, od čega su njih 778 bili prijestupnici i kažnjenici, robijaši iz pretrpanih britanskih zatvora koji su umjesto hladnih tamnica radije izabrali novi život u dalekoj i nepoznatoj nigdini.

Konvoj tih brodova kasnije je dobio naziv Prva flota (First fleet), a od Portsmoutha u Engleskoj do Australije plovili su punih 250 dana. Pristali su u Botany Bayu, zaljevu kojega je punih 18 godina ranije otkrio slavni James Cook. Cook je zapravo bio taj koji je cijelu istočnu obalu Australije prvi proglasio britanskim vlasništvom, nakon što je njegov suradnik Joseph Banks, jedan od najslavnijih prirodoslovaca svoga doba, skicirao na mapama i prikupio u herbarijima uzorke stotina biljaka koje Europljani dotad nisu nikad vidjeli.

      Vođa prve kolonizacijske ekspedicije, kapetan Arthur Phillip, za lokaciju prve kažnjeničke kolonije u Australiji odabrao je mjesto sjeverno od zaljeva Botany Bay. Nazvao ga je Sydney po lordu Sydneyu, tadašnjem britanskom ministru unutarnjih poslova. Brodovlje s utrobama punim novih britanskih prijestupnika i kriminalaca pristizalo je tu potom još na desetke puta: prijevoz zatvorenika okončan je tek 1868. godine. Zatvorenicima iz pretrpanih britanskih kaznionica kasnije su se u naseljavanju Australije pridružili poljoprivrednici i rudari, privučeni golemim mineralnim i rudnim bogatstvima ove zemlje. Cijelo 19. stoljeća dijelovima Australije vladalo je prilično bezakonje, što nije čudno s obzirom na sastav stanovništva. Golemi zločini nisu počinjeni samo prema urođenicima – Aboridžinima - nego je i među bijelcima vladao okrutni darwinizam: jedna od najpoznatijih razbojničkih bandi bila je ona Neda Kellyja koji je godinama pljačkao banke i ubijao policiju, te je zbog borbi protiv vlasti smatran narodnim junakom.

image
Steven Saphore/AFP

     Zanimljivo je da su prvi Hrvati na ovaj kontinent došli praktično istodobno s britanskim kažnjenicima, već 1850. godine, no u to vrijeme su uglavnom popisivani kao "Austrijanci", jer je Hrvatska bila dio Habsburške Monarhije. Većina njih svoja je ognjišta napustila zbog gladi u domovini i loše ekonomske situacije. Mnoge je Dalmatince u to doba na put prema Australiji potaknula takozvana "Vinska klauzula" trgovinskog sporazuma iz 1891. između Austro-Ugarske i Italije, koja je omogućavala masovni uvoz jeftinih talijanskih vina u monarhiju nauštrb hrvatskih vinogradara i vinara.

     Godine 1901. Australija je postala nezavisna država koja se svojim vojnim snagama pridružila bitkama u oba svjetska rata. Malo je poznato da su tad u Australiji bila na djelu masovna zatvaranja i internacije austrijskih Slavena (mahom dalmatinskih Hrvata) i Nijemaca u tamošnji logor Holsworthy. Smještaj im je bio puno lošiji od onoga onomad ponuđenog Novaku Đokoviću, a smatrani su de facto ratnim zarobljenicima iako s ratom i zaraćenim carstvima nisu imali veze. Do kolovoza 1915. bilo ih je u australskim logorima oko 1100, od čega je većina nakon kraja rata 1919. vraćena u domovinu.

image
Steven Saphore/AFP

    Usprkos prvim svojim stanovnicima s kriminalnom reputacijom i više nego okrutnom povijesti, Australija je danas multikulturna i bogata zemlja s razvijenom ekonomijom, uzornom socijalnom državom i jedno od najpoželjnijih mjesta za život u cijelome svijetu. To je zemlja od koje bi Hrvatska u najbitnijim aspektima morala itekako učiti: na godišnjoj razini ima tri puta veći priljev novoga stanovništva od SAD-a, a trećina svih njezinih stanovnika rođena je negdje drugdje. U proteklih 30 godina ekonomija im je rasla tri puta brže od njemačke, a australski nacionalni dohodak u istome je razdoblju prosječno uskvasao čak četiri puta više nego američki. Al što im sve to vrijedi kad nisu slobodni, kako kažu u Srbiji. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. svibanj 2022 05:38