Ticker 1

Prijelomna vijest

Ticker 2

StoryEditor
SvijetNEMA OPUŠTANJA

Kad smo posljednji put podcijenili virus, dogodila se Španjolska gripa. Evo analize koja će teoretičarima zavjere i skepticima konačno začepiti usta

Piše Saša Jadrijević Tomas
11. travnja 2020. - 11:53

Teoretičari zavjera, ali i oni drugi koji osporavaju ozbiljnost situacije oko koronavirusa, tvrde da je Covid-19 blaža ili u najbolju ruku po težini ista bolest kao obična gripa. No, recimo to ufino: lažu sebe, a lažu i druge.

A sada malo o brojkama. Godišnje u svijetu od gripe umire 400.000 ljudi, drugi pak izvori navode brojku od pola milijuna, Svjetska zdravstvena organizacija spominje da broj može dosegnuti i do 650.000 smrti godišnje, dok druge stručne publikacije idu i do milijun.

Koliko se pak osoba zarazi tijekom cijele sezone gripe?

Američki nacionalni institut za zdravlje navodi: “Približno 9 posto svjetske populacije godišnje oboli, pojavi se do milijardu infekcija, te tri do pet milijuna teških slučajeva i 300.000 do 500.000 smrti svake godine.”

Dakle, da još jednom ponovimo - obična gripa u sezoni zarazi milijardu ljudi. Neki od njih razviju blage simptome, neki i ne znaju da je imaju, manji dio završi na intenzivnoj i podlegne bolesti. Ne znači pritom da svi oni koji završe na intenzivnoj - umru.

Općeprihvaćena procjena je da od gripe u uobičajenoj sezoni umire do 0,1 posto zaraženih (ili manje), što dakle približno odgovara broju od 500 tisuća do milijun umrlih na milijardu zaraženih.

SARS-CoV-2 koji uzrokuje Covid-19 bolest je također visoko zarazan, a mikrobiolozi, poput zagrebačkoga znanstvenika Gordana Lauca, nazvali su ga “otpornom zvjerkom” jer se i više dana zadržava na pojedinim površinama. I sad zamislimo da se tim novim virusom zarazi onoliko ljudi koliko ih inficira gripom, dakle oko milijardu ljudi. Nema cjepiva, nema učinkovitog lijeka...

Smrtnost novog koronavirusa je, ovisno o izvorima, između 1 i 10 posto. Kineske studije su navodile da je smrtnost između 1,4 i 2,3 posto, dok je u Italiji taj postotak među potvrđenim slučajevima oko 10 posto. Italija je poseban slučaj jer je od virusa umirala većinom starija populacija, te taj omjer nećemo uzimati kao relevantan za našu analizu.

No, uzmimo da je smrtnost oko dva posto. To bi značilo, ako bi se kojim slučajem zarazila milijarda ljudi, da će umrijeti njih čak 20 milijuna. Postotak smrtnosti se rapidno povećava ako zdravstveni sustav ne može progutati velik broj istodobno zaraženih, zato se cijelo vrijeme navodi da krivulju inficiranih treba razvući. Nema zdravstvenog sustava u svijetu koji bi mogao podnijeti velik broj slučajeva u kratkom vremenskom intervalu. U tom slučaju postotak smrti može se popeti i do talijanskih brojki. A možda i više.

Ali da je gornji prag smrti i u najgorem scenariju pet posto, to znači da bi od korone umrlih (ako bi bilo milijardu zaraženih) bilo i do 50 milijuna. Dakle, zemlja veličine Španjolske. No, to su samo brojevi i pretpostavke, ali one brzo mogu postati realnost ako se svijet opusti.

No, valja napomenuti da je milijarda zaraženih od gripe znanstvena procjena, a ne egzaktni podatak. Stoga treba postaviti i pitanje koliko je trenutno realno zaraženih koronom, te onih koji su je preboljeli? To nitko ne zna, poznat je samo broj potvrđenih slučajeva - u vrijeme pisanja ovog teksta ih je bilo 1.674. 854, dok je umrlih bilo 101. 474​.

Procjene o obuhvaćenosti populacije koronom, dakle i onih koji su bili inficirani, a nisu razvili simptome i nisu testirani, te onih koji su bolest preboljeli doma i nisu se javili liječniku, će se moći izvoditi tek kasnije.

A sada malo o egzaktnim podacima u našoj zemlji, bar što se tiče gripe u prošloj godini. U Hrvatskoj je, navodi HZJZ, zaključno s 15. travnja 2019. godine, službeno registrirano ukupno 61.080 oboljelih od gripe.

- Bilježi se veći broj dojava o smrtnim ishodima zbog gripe i njezinih komplikacija u usporedbi s prethodnim sezonama, pa je tako do tog datuma dojavljeno 117 smrtnih ishoda, dok je u sezoni 2017./2018. bilo prijavljeno ukupno 29 umrlih. Procjenjuje se da u Hrvatskoj zbog gripe umire do 500-tinjak osoba godišnje, od kojih samo manji broj bude i službeno prijavljen - naveo je HZJZ.

Međutim, stručnjaci navode, broj od 60-ak tisuća je samo dio oboljelih, dok je broj stvarno zaraženih, dakle oni koji nisu zatražili liječničku pomoć ili ih službe nisu registrirale, bitno veći, možda i 120.000.

No, čisto radi usporedbe, kad već skeptici uspoređuju gripu i koronu, ako bi u Hrvatskoj bilo zaraženo 60-ak tisuća ljudi od koronavirusa i ako bi smrtnost bila oko 2,5 posto, onda bi bilo 1500 mrtvih, a s pet posto inficiranih njih 3000. Ako bismo imali talijanski scenarij, smrtnost bi bila oko 10 posto, dakle 6 tisuća preminulih.

No, o koronavirusu ima još jako puno nepoznanica, te su navedene usporedbe samo dokaz kako teoretičari zavjere i poricatelji simplificiraju situaciju i “bucaju”, a brojke i njihovi “argumenti” im se obijaju o glavu.

I mi smo malo simplificirali i usporedili dvije sasvim različite bolesti - koronu i gripu, ali je razlog imao svoju svrhu - da razotkrijemo priču skeptika, a onima neodlučnima pošaljemo poruku da korona nije gripa! Možda jednog dana bude i slabija od uobičajene gripe, ali tada bismo valjda trebali imati cjepivo, lijekove...

No, iz svih navedenih podataka jasno se vidi zbog čega zdravstvene vlasti na svijetu ovu bolest drže jako opasnom.

I sad se opet možemo malo vratiti na gripu, ne ovu običnu sezonsku, nego onu koja je pokosila stanovništvo - španjolsku. I to čisto iz pragmatičnih razloga, da upozorimo što se može dogoditi kad se podcijeni jedan virus.

“Španjola” se u početku epidemije nije uopće uzimala zaozbiljno, ljudi se nisu držali epidemioloških mjera koje su tada također donesene, nisu se obazirali na socijalnu distancu, jer se i tada znalo da se gripa prenosi kapljičnim putem. I što se dogodi kada se ne sluša znanstvenike? Katastrofa.

Prema navodima magazina “Our world in data”, od španjolske gripe koja je harala od 1918. do 1920., umrlo je između 24,7 i 39,3 milijuna ljudi (istraživanje Pattersona i Pylea - 1991.). Naširoko citirana studija Johnsona i Muellera (2002.) donosi mnogo veću procjenu od 50 milijuna smrtnih slučajeva na globalnoj razini.

No, autori sugeriraju da bi to moglo biti podcjenjivanje i da je istinski broj smrtnih slučajeva iznosio čak 100 milijuna.

Novija studija Spreeuwenberga i suradnika (2018.) zaključila je da su ranije procjene previsoke, navode da je umrlo 17,4 milijuna ljudi. Procjenjuje se, napominje magazin, da je svjetska populacija 1918. brojala 1,8 milijardi ljudi. Gripom je bilo zaraženo, navode pak naši stručnjaci, oko 500 milijuna stanovnika.

Na temelju toga, istraživač s Oxforda Max Roser zaključuje da je španjolska gripa ubila između 1 posto i 5,4 posto ukupne populacije.

No, bitniji je podatak da je među zaraženima, prema drugim dostupnim izvorima, smrtnost bila između pet i 20 posto.

- Pandemija španjolske gripe bila je najveća, ali ne i jedina velika nedavna pandemija gripe. Dva desetljeća prije španjolske gripe vjeruje se da je pandemija ruske gripe (1889.-1894.) ubila milijun ljudi. Procjene za broj umrlih od azijske gripe (1957.-1958) kreću se u rasponu od 1,5 do 4 milijuna.

Prema publikaciji WHO-a, hongkonška gripa (1968.-1969.) je ubila između jedan i četiri milijuna ljudi. Dakle, pandemije gripe nisu rijetke, ali španjolska gripa 1918. godine je daleko najrazornija pandemija te bolesti u povijesti - piše Roser u svojoj analizi, navodeći da su španjolskoj gripi podlijegali većinom mladi.

- Literatura sugerira da je to bio slučaj jer su stariji ljudi preživjeli raniju epidemiju gripe, onu rusku koja im je dala potreban imunitet - navodi Roser.

- Španjolska gripa pogodila je svijet u danima prije izuma antibiotika i većinu smrti nije uzrokovao sam virus gripe, već sekundarne bakterijske infekcije. Morens i suradnici (2008) otkrili su da je tijekom španjolske gripe većina smrti vjerojatno bila posljedica sekundarne bakterijske pneumonije. Veliki dio stanovništva je bio pothranjen, vladali su loši sanitarni uvjeti, resursi država su bili potrošeni na rat - navodi, među ostalim, taj stručnjak.

Postoji li mogućnost da svijet zahvati nova “španjola” pitali smo nedavno i našeg vodećeg epidemiologa dr. sc. Bernarda Kaića.

- Da, ta mogućnost postoji. Nažalost, svake godine se mogu čuti od stručnjaka i laika u medijima katastrofične prognoze za nadolazeću sezonu, ali u mojoj karijeri se nisu obistinile ni jednom. Ali, kad-tad će se najvjerojatnije obistiniti - odgovorio nam je Kaić prije nego je krenula epidemija koronavirusa.

U preglednom radu akademika Željka Cvetnića i dr. sc. Vladimira Savića s Hrvatskoga veterinarskog instituta (“Prije 100 godina španjolska gripa, „majka“ svih pandemija, poharala je svijet”) navodi se da se epidemija španjolske gripe smatra najtežom i najopasnijom pandemijom modernog vremena koja je zahvatila čitavi svijet, a započela je u proljeće 1918. godine.

- Bila je to najveća prirodna katastrofa početkom 20. stoljeća. Ni jedna pošast, ni jedan rat, ni jedno razdoblje gladi u ljudskoj povijesti nikada prije nije usmrtilo toliko ljudi u tako kratkom razdoblju. Pandemija španjolske gripe iz 1918. godine najveći je globalni demografski potres koji je svijet ikada doživio - navode, među ostalim, naši stručnjaci, ističući da je bolest bila u sjeni Prvoga svjetskog rata koji je prouzročio znatno manji broj ljudskih žrtava, trajao je dulje, a posvećivala mu se veća medijska pozornost.

A evo kako je “španjola” dobila ime.

- Kraj Prvog svjetskog rata se nazirao, ali sve su države, sudionice rata, cenzurirale svoje vijesti, pa tako i pojave “zagonetne bolesti”. Španjolska nije sudjelovala u ratu te se o novoj “zagonetnoj bolesti” slobodno pisalo. Prvi put je o tome izviješteno 22. svibnja 1918. godine na naslovnici dnevnih novina ABC u Madridu. Isto tako se pisalo da su od gripe oboljeli španjolski kralj Alfonso XIII., zatim premijer i neki drugi članovi španjolske vlade. Iako se virus gripe iz 1918. godine po svemu sudeći nije prvi put pojavio ni širio iz Španjolske, ova pandemija će uvijek biti poznata kao španjolska gripa.

Ona je istodobno zapažena u različitim dijelovima svijeta. Stoga je teško, ako ne i nemoguće, objektivno dokazati gdje je pandemija započela. Je li stvarno započela u proljeće-ljeto 1918. godine, pod kojim okolnostima i gdje?

Prvi pandemijski val počeo je u proljeće 1918. godine i obično se opisuje kao blagi oblik bolesti, smrtni slučajevi bili su rijetkost pa zbog toga nije izazvao naročitu pozornost. Drugi val bio je iznimno smrtonosan, a krenuo je u jesen 1918. godine.

Treći val je bio najintenzivniji i nastupio je u zimu 1919. godine. Bolest nije poštedjela niti jedan dio našeg planeta. Prouzročila je smrt na svim meridijanima, uništavajući čitave obitelji i ostavljajući neizbrisive rane na dušama preživjelih. Suvremene epidemiološke studije zaključile su na temelju dostupnih podataka da je pandemija španjolske gripe najvjerojatnije započela u siječnju 1918. godine u slabo naseljenom okrugu Haskell u Kansasu, SAD.

Te studije prvo su identificirale veće izbijanje epidemije gripe koje se dogodilo u vojnom kampu Funston, sada Fort Riley u Kansasu.

U vojnom kampu bila su 56.222 vojnika. U tri tjedna je oboljelo oko 1100 ljudi i bilo je potrebno liječenje u ambulantama razmještenima oko baze. Bilo je moguće pratiti odlazak mladića iz okruga Haskell u vojnu bazu Funston, a isto tako i one koji su otišli na odmor kući, da bi se krajem veljače 1918. godine ponovno vratili u Funston. Prijevoz između pojedinih američkih vojnih baza te između njih i Europe bio je vrlo živ.

Na američkom kontinentu bio je dominantan željeznički promet, a brodski između Amerike i Europe, koji je u toj ratnoj godini bio vrlo intenzivan prema broju putnika i može se usporediti s današnjim zračnim prometom. Bili su brojni kontakti između vojske i civilnog stanovništva.
To se navodi kao razlog zašto se gripa pojavila u 24 od 36 glavnih vojnih baza u zemlji, a u 30 od 50 glavnih američkih gradova, uglavnom onih koji su bili u blizini vojnih baza, povećao se broj umrlih.

Od ulaska SAD-a u rat (1917.), priljev američkih vojnika u Europu je porastao, a zajedno s njima prenesen je i virus španjolske gripe. Francuski grad Brest na obali Atlantskog oceana bio je prvo mjesto u Europi gdje se pojavila gripa prouzročena ovim virusom. Brzo se širila u koncentričnim krugovima na njegovu okolinu - navode, među ostalim, naši stručnjaci Cvetnić i Savić, uz napomenu kako se dobivao dojam kao da se gripa širila na tajnovit i nezaustavljiv način.

- Svoj vrhunac gripa je u Hrvatskoj dostigla krajem ljeta 1918. godine. Snažno je uzdrmala hrvatsko društvo u drugoj polovici 1918. godine, ali nije imala veliki odjek u hrvatskoj javnosti tog vremena zbog velikih političkih promjena u društvu te je epidemija ostala u potpunoj sjeni političkih i ratnih zbivanja.

Španjolska gripa je samo u nekoliko tjedana zahvatila sve krajeve sjeverne Hrvatske i odnijela pet i pol tisuća života.

Veliki broj vojnika ležao je u bolnici. U prostorijama je odjekivao teški kašalj, mogao se osjetiti neugodan miris izmeta i urina, mnogi su krvarili, a na licima im se vidjela plavkasta boja, zloslutni nagovještaj smrti.

Jedan od najcjenjenijih američkih liječnika toga vremena dr. William H. Welch (1850. - 1934.), nakon posjeta kampu Devens, bio je zatečen stanjem i težinom koju je prouzročila gripa i tada je izjavio: “Ovo mora biti neka nova vrsta zaraze ili kuge.” Španjolska gripa prouzročila je veliku smrtnost u izdvojenim zajednicama. Neka naselja Eskima su zbog toga gotovo potpuno uništena, a smrtnost je u njihovim zajednicama iznosila iznad 70 posto.

U naselju Brevig Mission na Aljasci, od 80 ljudi koji su tamo živjeli, umrlo je njih 72, a u drugom, susjednom naselju od 300 ljudi umrlo ih je 176. Slična sudbina je isto tako zadesila mnoga afrička plemena te plemena u Južnoj Americi, kao i otočno stanovništvo u Tihom oceanu.

Oko 8 posto europskih doseljenika umrlo je od španjolske gripe u Gambiji, a jedan Britanac opisao je situaciju na koju je naišao u jednom gambijskom selu:”Našao sam čitava sela od 300 do 400 obitelji u potpunosti izbrisana, a kuće koje su se srušile na mrtve džungla je prekrila u roku od dva mjeseca...” Ukupno 4 posto stanovništva umrlo je od gripe u Cape Townu.
Između 25. studenoga i 10. prosinca 1918. godine, virus je ubio gotovo 5 posto autohtone populacije na otočju Guam, 14 posto stanovništva umrlo je na fidžijskim, a 22 posto na samoanskim otocima.

U meksičkoj državi Chiapas od španjolske gripe umrlo je oko 10 posto stanovništva. Pandemija je usmrtila na milijune ljudi u Indiji, Kini i Rusiji, dok je u Japanu umrlo 390.000 ljudi - navode, među ostalim, naši znanstvenici, akademik Željko Cvetnić i dr. sc. Vladimir Savić.

Stoga, poruka na kraju: viruse nikad ne treba podcjenjivati. Jer zaista nikome ne treba kriza kakvu je izazvala “španjola”. A, kako je rekao epidemiolog Kaić, takva slična pandemija bi se kad-tad mogla pojaviti. Nadajmo se samo da to nije - korona.

#KORONA#ANALIZA#GRIPA#ŠPANJOLSKA GRIPA

Izdvojeno