Latvijski ministar vanjskih poslova rekao je da je Zapadu potrebna dugoročna strategija za obuzdavanje Rusije jer će Moskva tražiti nove mete bez obzira na ishod svoje sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.
Krišjānis Kariņš, bivši latvijski premijer i samoproglašeni kandidat za čelo NATO-a, rekao je za Financial Times da se ruska ideologija vodi imperijalizmom, što znači da će prijetnja iz Rusije postojati čak i u slučaju da Rusija dobije novog predsjednika ili da Ukrajina povrati svoj teritorij, piše N1.
“Rusija se neće sama zaustaviti, Rusiju samo možemo zaustaviti. Sve i da Rusija bude zaustavljena u Ukrajini, to ne znači da je gotovo nego da moramo nastaviti dalje. To je ono što je važno za NATO: morat ćemo raditi na dugoročnoj strategiji obuzdavanja Rusije”, rekao je Kariņš.
Baltičke zemlje i Finska nalaze se na prvoj crti između NATO-a i EU-a s jedne strane i Rusije s druge, te sve glasnije upozoravaju da ruski predsjednik Vladimir Putin ne misli stati na Ukrajini. Latvija je, zajedno s Estonijom i Litvom, znatno povećala vojnu potrošnju od ruskih operacija i anektiranja Krima 2014. godine.
Kariņš priznaje da je situacija u Ukrajini teška, no optimističan je po pitanju zapadne pomoći Kijevu. “Rusija pokušava usaditi sumnju među nas… Ali Putin je uspio ponovno osnažiti NATO. Uspjeli smo se dogovoriti o svim dosadašnjim pitanjima u vezi s Ukrajinom.”