StoryEditor
SvijetS Kamalom Harris

Joe Biden danas postaje novi predsjednik SAD-a: bliski suradnici kažu kako ima ‘četiri prioriteta‘, ove mu poteze predviđaju kao prve koje će povući

20. siječnja 2021. - 09:20
AFP

Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden i njegova potpredsjednica Kamala Harris položit će u srijedu prisegu u sasvim drukčijoj atmosferi od one koja se obično može vidjeti na inauguraciji čelnika te svjetske sile.

U praznom gradu prepunom vojske tek sudjelovanje poneke pjevačke zvijezde, poput Lady Gage i Jennifer Lopez, podsjeća na velike fešte koje su na televizijskim ekranima sa zanimanjem pratili gledatelji diljem svijeta. I sada je, doduše, zanimanje veliko, ali razlozi su ponešto drukčiji, što zbog pandemije koronavirusa, a što zbog prijetnji nasilnih i naoružanih pristaša Donalda Trumpa, koji neće biti nazočan na svečanosti.

Ta dva razloga obilježit će, čini se, dobar dio mandata demokrata Bidena, koji će se u Bijelu kuću useliti iz trećeg pokušaja. Ovaj politički veteran za 46. predsjednika je izabran nakon neuspješnih pokušaja na demokratskim predizborima 1988. i 2008. godine. Bidenovu pobjedu iz trećeg pokušaja dovodi u pitanje dosadašnji stanar Bijele kuće, čije su optužbe u SAD-u odbačene kao neutemeljene. No, za Trumpa je glasalo oko 74 milijuna ljudi, pa sada Biden ima tešku zadaću. Najstariji predsjednik SAD-a, čiji je život obilježen tragedijama, mora, naime, pomiriti duboko podijeljenu zemlju, koja je nedavno ostala zatečena krvavim upadom Trumpovih pristaša na Kapitol.

Četiri prioriteta

Biden, međutim, ne želi dopustiti da mu "Trump ukrade show", pa već u prvih stotinu dana svoga mandata namjerava popraviti štetu koju je nanio njegov prethodnik, te zemlju povući naprijed.

Bliski suradnici novoizabranog predsjednika kažu kako Biden ima četiri prioriteta. Među prvim potezima tako najavljuju ponovno angažiranje Sjedinjenih Američkih Država u pariškom klimatskom sporazumu, a u prioritete se nametnula i borba protiv pandemije koronavirusa. U glavne zadatke Biden je uvrstio i oživljavanje gospodarstva te borbu za socijalna i rasna prava.

Mnogi se pitaju može li 78-godišnji predsjednik, koji je desetljećima bio senator, a onda i potpredsjednik od 2009. do 2017., uspjeti prevladati jaz koji se stvorio među ljudima u Americi. Neki tako upozoravaju kako "uspavani Joe", kako je Trump posprdno nazivao svoga rivala, teško može dobiti bitku sa svim dosadašnjim i novim izazovima, te već kalkuliraju kako bi popriličan dio tereta mogla preuzeti potpredsjednica Kamala Harris.

image
AFP

Ona je formalno prva žena na toj funkciji, te prva Afroamerikanka i prva osoba azijskog podrijetla koja postaje američka potpredsjednica. Senatoricu iz Kalifornije neki vide i kao kandidatkinju za predsjednicu SAD-a u utrci 2024. godine.

Harris je rođena 1964. godine u Kaliforniji, a veći dio mladosti provela je u Kanadi. Kamalina majka doselila se iz Indije i bavila se istraživanjem raka, a otac je ekonomist iz Jamajke. Potpredsjednica SAD-a pohađala je Sveučilište Howard, povijesni crnački koledž u Washingtonu, a pravo je diplomirala na Kalifornijskom sveučilištu Berkeley.

U životopisu nove potpredsjednice stoji kako se na političkoj sceni Kalifornije pojavila kada je izabrana za okružnu tužiteljicu San Francisca. Nešto kasnije, 2011. godine, postala je prva žena i crnkinja na mjestu glavne državne tužiteljice Kalifornije, što joj je dalo vjetar u leđa za nastavak političke karijere.

Spremna za predsjednicu

U očima demokrata porasla je kada je kao senatorica oštro ispitivala dužnosnike administracije predsjednika Donalda Trumpa.

Ipak, lijevo krilo Demokratske stranke optužuje je zbog provođenja oštre kaznene politike koja je uglavnom pogađala crnce. Harris je često podržavala napredne politike oko kaznenog pravosuđa i tvrdila je kako nikada neće pozivati na smrtnu kaznu dok je bila okružna tužiteljica San Francisca.

Iako je s predsjednikom Bidenom imala prepirku, bila je prijateljica s njegovim sinom Beauom, državnim tužiteljem iz Delawarea, koji je umro od raka. I ona je sudjelovala u predsjedničkoj utrci 2019. godine, ali je brzo ispala premda su prvi rezultati anketa pokazivali obećavajuće rezultate.

Za Bidena i Harris kažu kako su već sada zaslužili mjesto u povijesti jer su iz Bijele kuće uspjeli izgurati Donalda Trumpa, kojeg mnogi optužuju za unošenje "razdora" među Amerikance. Trump je, pak, prvi predsjednik od Andrewa Johnsona 1869. koji je odbio nazočiti inauguraciji svojeg nasljednika. Ceremoniji će biti nazočan Trumpov potpredsjednik Mike Pence.

Tijekom inauguracije, za javnost će biti zatvorena golema poljana koja vodi od Lincolnova spomenika do Kapitola. Umjesto tradicionalnog okupljanja Amerikanaca, bit će postavljeno gotovo 200.000 zastava koje će predstavljati građane.

Kako je hram demokracije pretvoren u tvrđavu, pa veterane rata u Iraku središte grada podsjeća na zelenu zonu u Bagdadu, Biden i Harris, očito, imaju pune ruke posla.

Nakon prisege Biden će održati tradicionalni govor s naglaskom na pomirbu Amerikanaca. Popodne će položiti vijenac na grob neznanog junaka na groblju Arlington s trojicom svojih prethodnika i njihovim suprugama: Georgeom W. i Laurom Bush, Billom i Hillary Clinton te Barackom i Michelle Obamom.

Onda će se Joe Biden javnosti obratiti preko malog ekrana, a već je poručio kako "nema vremena i mora djelovati odmah po pitanju pandemije koronavirusa i pada američkoga gospodarstva".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

07. ožujak 2021 04:15