StoryEditor
Svijetotvorena birališta

Jesu li novi izbori u Škotskoj kraj Ujedinjenog Kraljevstva? Pragmatični Škoti nisu se 2016. htjeli odreći Unije, no atmosfera se u međuvremenu bitno promijenila

6. svibnja 2021. - 08:34
Teška iskušenja su pred njim - britanski premijer Boris Johnson  Dan Kitwood

Uoči današnjih lokalnih izbora u Ujedinjenom Kraljevstvu škotska premijerka Nicola Sturgeon za BBC Radio je izjavila kako neće odmah predložiti referendum o neovisnosti jer želi da se zemlja prvo riješi pandemije koronavirusa.

Premijerkina popularna Škotska nacionalna stranka (SNP) dugo se i neskriveno zauzima za neovisnost, pa je tako obećala održati novi referendum do kraja 2023. ako osigura većinu na izborima za škotski parlament. Sturgeon je izrazila nadu da će Škotska postati neovisna te da će se ponovno pridružiti Europskoj uniji, a podsjetila je i kako Škoti nisu ni željeli Brexit, protiv kojeg su većinski glasali na referendumu 2016. godine.

Britanski premijer Boris Johnson, pak, odlučno odbija novi referendum o škotskoj neovisnosti nakon što je prvi takav pokušaj propao 2014. godine, kada je 55 posto Škota glasalo protiv. Rezultati novih predizbornih anketa ukazuju na tijesnu izbornu utrku za parlamentarnu skupštinu Škotske, a istraživanje instituta Savanta ComRes za list The Scotsman iz prosinca pokazuje kako se 58 posto Škota priklanja raskidu veza s Ujedinjenim Kraljevstvom.

SNP nije nacionalistička stranka

Ako SNP na izborima odnese veliku pobjedu, očekuje se jak pritisak na London da organizira novi referendum. No, jedan od problema je tamošnji izborni sustav, koji možda smanji velike ambicije Škotske nacionalne stranke.

Politički analitičar Davor Gjenero objašnjava kako se škotski parlament bira mješovitim sustavom, i to tako da se polovina parlamenta bira u malim izbornim jedinicama, sustavom relativne većine, a polovina sa stranačkih lista, razmjernim sustavom i iz korištenje D'Hondtove metode pretvaranja glasova u mandate.

– Poznato je da razmjerni sustav, kad je dugo u upotrebi, a u Škotskoj je to od 1998. godine, kad je prvi put biran škotski parlament, u vrijeme mandata Tonyja Blaira u Britaniji, vodi prema izgradnji višestranačja i prema sustavu u kojem je malo vjerojatno da će jedna stranka osvojiti apsolutnu većinu. Unatoč dobrom rezultatu na izborima 2016., Scottish National Party na čelu s Nicolom Sturgeon, nije uspjela osvojiti apsolutnu većinu mandata, nego je u parlamentu od 129 zastupnika bila "kratka" za četiri mandata, pa je u proteklome mandatnom razdoblju njezina vlada bila manjinska – kazao je analitičar.

Gjenero ističe kako istraživanja javnog mnijenja najavljuju da bi na izborima SNP mogao ili ponoviti rezultati iz 2016., ili osvojiti mandat više, ali se prognozira da će opet stranka biti bez apsolutne većine.

– SNP nije, kako se to kod nas često prevodi, nikakva "nacionalistička" stranka. Oni se zalažu za samostalnost Škotske, ali zastupaju liberalno-demokratsku, a ne nacionalističku politiku. Zagovaraju provođenje novog referenduma o samostalnosti, nakon što referendum 2014. nije ostvario rezultat kakav su u SNP-u željeli, jer je "samo" 45 posto birača glasalo za samostalnost, a njih 55 posto za ostanak u Kraljevstvu. Politički kontekst u kojem se referendum održavao bio je bitno drukčiji od današnjega, Britanija je tada bila članica EU-a, a referendum o istupanju Britanije iz Unije bio je još daleko. Tadašnji konzervativni premijer Velike Britanije David Cameron u referendumskoj je kampanji vodio vrlu mudru politiku, dao je do znanja da će poštovati rezultat referenduma, a ako se građani Škotske odluče za samostalnost, ona će biti uspostavljena u roku od godine dana nakon referenduma.

Pritom je najavio kako u tom slučaju Škotska ne može više ostati u britanskome monetarnom sustavu, ali da ne može ni preuzeti euro, a da istupanjem iz Britanije istodobno Škotska mora računati i na izlazak iz EU-a, pri čemu nije krio da bi Britanija kao članica opstruirala pristupanje Škotske Uniji.

Nepromišljeni Johnson

Pragmatični Škoti nisu se htjeli odreći Unije, a ni riskirati monetarnu nestabilnost pa je zato većina na referendumu glasala za ostanak u Britaniji, ali nakon britanskog napuštanja EU-a, o čemu je odlučeno na referendumu 2016., atmosfera u Škotskoj bitno se promijenila, proeuropska klima i dalje prevladava, a Škoti žele novi referendum o samostalnosti, rekao je Gjenero, koji dodaje:

– Za razliku od promišljene politike Davida Camerona, Boris Johnson prema Škotskoj drži gard koji naliči na onaj španjolske vlade u odnosu na Kataloniju. Rezultati škotskih parlamentarnih izbora bit će ozbiljan signal o tome ide li Škotska prema novom referendumu ili su se Škoti pomirili s ostankom u okviru Velike Britanije.

Ishodi parlamentarnih izbora neće biti samo pokazatelj osobnog rejtinga premijerke Sturgeon ili potpore njezinoj stranci SNP, nego i indikator o odnosu Škota prema Britaniji i povratku u okvir EU-a.

Iako s tek oko polovinu mandata u trenutačnom parlamentu u odnosu na SNP, konzervativci su ključni konkurent škotskoj "indipendističkoj" stranci.

– Na izborima 6. svibnja očekuje se da će oni ostvariti nešto slabiji rezultat i osvojiti nešto manje mandata nego pred 2016., a da će laburisti neznatno ojačati, nakon svoga povijesno najslabijeg rezultata u škotskom parlamentu.

Međutim, čini se da je slabljenje laburista, koje je posljedica njihove nepromišljene politike tijekom referendumske kampanje, kad su bili tvrđi zagovornici ostanka Škotske u Britaniji, definitivno potkopalo njihovu nekoć dominantnu poziciju u Škotskoj i sveo ih na treću stranku po snazi u škotskom parlamentu, doduše puno snažniju od četvrte po redu, Stranke zelenih.

Iako premijer Johnson vehementno tvrdi da je Škotska iskoristila svoju referendumsku priliku i da novog referenduma o neovisnosti od Britanije neće biti, ostvari li SNP dobar parlamentarni rezultat, teško će biti zaustaviti agilnu i uspješnu škotsku premijerku da pripremi novi referendum i Škotsku povede u samostalnost, odnosno natrag u članstvo EU-a – naglasio je Davor Gjenero.

Otvorena birališta

U Velikoj Britaniji danas je izborni superčetvrtak, biraju se regionalni parlamenti Škotske i Walesa, lokalna vijeća u Engleskoj i gradonačelnik Londona, ali su sve oči ipak su uprte u Škotsku jer će pobjednik odlučivati o budućem referendumu o neovisnosti.

Engleska nema svoj parlament pa u četvrtak bira 5000 članova u 143 gradske i općinske skupštine. U 13 mjesta bira gradonačelnike, među njima i u glavnom gradu Londonu.

Aktualnom londonskom gradonačelniku Sadiqu Khanu ankete predviđaju novi mandat, ali tek u drugom krugu u kojem će se vjerojatno suočiti s konzervativcem Shaunom Baileyjem.

Upravljanje pandemijom koronavirusa i nedavni skandali premijera Borisa Johnsona mogli bi biti ključni čimbenici na izborima.

U izbornoj jedinici Hartlepool održavaju se i dodatni izbori za britanski parlament.
Hartlepool, na sjeveroistoku Engleske, u povijesti je držala ljevičarska Laburistička stranka od 1970-ih.

Međutim, nedavna anketa pokazala je kako se predviđa da će pobijediti Johnsonova desničarska konzervativna stranka.

Pobijede li konzervativci, analitičari kažu da će to pokazati kako nacija podupire Johnsona unatoč nekoliko teških mjeseci za premijera te da britanski uspjeh u cjepljenju izgleda najvažniji.

Međutim, neće biti razlike u njegovu utjecaju na britanski parlament jer njegova stranka već ima većinu.

Odvojeno se održavaju i izbori za regionalne parlamente u Škotskoj i Walesu.
Izbor 129 zastupnika u Škotski parlament na idućih pet godina potaknuo je iznova raspravu o tome treba li ta regija s 5,5 milijuna ljudi krenuti vlastitim putem, a vladajuća stranka želi dobiti zeleno svjetlo za novi referendum o neovisnosti od Ujedinjenog Kraljevstva.

Škotska nacionalna stranka (SNP) premijerks Nicole Sturgeon nada se većini u parlamentu u Edinburghu jer bi ta većina trebala podržati njezin plan da se drugi referendum održi krajem 2023. ili kada završi pandemija.

U četvrtak svoj regionalni parlament bira i Wales koji priprema nove zakone u području zdravstva, obrazovanja, lokalne samouprave, transporta, socijalnih i drugih područja.

Velšani biraju 60 zastupnika u svoj lokalni parlament (Senedd Cymru) od čega 40 većinskim, a 20 proporcionalnim izbornim sustavom.

Među središnjim pitanjima izborne kampanje bio je način na koji je velški premijer, laburist Mark Drakeford upravljao pandemijom covida-19. Ankete predviđaju laburistima dobar rezultat, ali je upitno hoće li osvojiti dovoljno glasova da sami sastave vladu. 

Birališta u sve tri regije otvorena su u 8 sati po srednjoeuropskom vremenu, a zatvaraju se u 23 sata. (HINA)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. lipanj 2021 22:30