StoryEditor
SvijetVAŽNA MISIJA U MOSKVI

Je li Amerika Kremlju dala nemoralnu ponudu? Ukrajinka odgovorna za diplomatski skandal skinuta s crne liste, neki iz ovoga iščitavaju ‘obrnuti remake‘ Kissingerovog poteza

18. listopada 2021. - 20:22

Zamjenica državnog tajnika SAD-a Victoria Nuland ovog je tjedna tri dana boravila u Moskvi, iako se od 2019. nalazi na ruskoj "crnoj listi", odnosno na popisu osoba kojima nije dopušteno ući u Rusiju. Da bi mogla sletjeti u Moskvu, Rusi su je žurno skinuli s "crne liste", a recipročnu gestu morali su izvesti i Amerikanci.

"Da, ona je bila na našem popisu sankcioniranih osoba, a te sankcije zabranjivale su ulazak na teritorij naše zemlje. A oni su na svoj popis stavili ruske predstavnike i stručnjake za vanjsku politiku. Ovo je pitanje sad riješeno obostranim ukidanjima sankcija prema pojedinim osobama", rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, potvrdivši da je i jedan ruski državljanin uklonjen s američke "crne liste".

Zaharova nije otkrila njegov identitet, ali ruski su mediji objavili da je posrijedi funkcionar Ministarstva vanjskih poslova Konstantin Vorontsov.

Na rusku "crnu listu" Victoria Nuland je dospjela zbog poticanja velikih antiruskih prosvjeda 2014. u Ukrajini. Kao glavni Obamin diplomat za Europu, javno je podržala prosvjednike koji su rušili (i oružanim pučem srušili) tadašnjeg proruskog predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča. Ostat će upamćena njezina gesta kad je prosvjednicima na kijevskom Majdanu dijelila kekse i kolače, što je nezadovoljna Moskva protumačila kao direktno američko uplitanje u unutarnju politiku Ukrajine.

Diplomatski skandal

Iz tih dana potječe i gaf koji će joj obilježiti karijeru, ali i kartografski precizno pokazati kako Washington vidi Europu. U telefonskom razgovoru s ambasadorom SAD-a u Ukrajini Geoffreyjem Pyattom, dok je kadrovirala sastav nove vlade u Kijevu (nalagala je da premijer treba biti Arsenij Jacenjuk, dok slavni boksač Vitalij Kličko ne bi uopće trebao biti u vladi – i sve se upravo tako i dogodilo), izgovorila je tu slavnu rečenicu: "Je..š EU!"

Nakon što je taj razgovor postao javan, izbija diplomatski skandal s ogorčenim čelnicima EU-a, ali Nuland je nastavila visoko kotirati u Obaminoj administraciji, a važno mjesto dobila je i u Bidenovu mandatu. U tom smislu njezin dolazak u Moskvu valja pozdraviti, jer odnosi SAD-a i Rusije toliko su loši da je svaki međusobni razgovor, osobito na tako visokoj razini, itekako dobrodošao.

No, zbunjuje što su samo pet dana prije njezina dolaska u Moskvu američki senatori, čelnici senatskih odbora za vanjske poslove i obavještajne službe – demokrati Bob Menendez i Mark Warner te republikanci Jim Risch i Marco Rubio – zatražili od Bidena da izbaci 300 ruskih diplomata iz SAD-a (zbog spora oko viza za američko osoblje u Rusiji), na što je Moskva zaprijetila zatvaranjem američkih diplomatskih predstavništava u Rusiji.

Ukratko, sredinom prošlog tjedna diplomatski odnosi između SAD-a i Rusije našli su se pred potpunim slomom, da bi koji dan potom, na inicijativu američke strane, Victoria Nuland sletjela u Moskvu netom je promptno skinuta s ruske "crne liste". Takav razvoj događaja potaknuo je nagađanja o pravoj prirodi pregovora koje je vodila u Moskvi: kakve je poruke iz Washingtona donijela u Kremlj?

Kina najveća prijetnja

Službene izjave nakon susreta bile su šablonske: pretresala su se "bilateralna, regionalna i globalna pitanja", a razgovori su bili "konstruktivni". Zasigurno se razgovaralo o Ukrajini, ali mnogi drže da je glavna tema bila Kina, odnosno američka percepcija da joj najveća ugroza više ne stiže iz Moskve, nego iz Pekinga.

Usput, zanimljivo je uočiti da je prošlog tjedna – neposredno uoči odlaska Nuland u Moskvu – CIA objavila priopćenje u kojem Kinu naziva "ključnim suparnikom" i "najvećom geopolitičkom prijetnjom u 21. stoljeću".

U borbi protiv Kine Amerika ima jednu otežavajuću okolnost: čvrsti kineski politički savez s Rusijom. Stoga neki drže da je Nuland u Moskvu došla kako bi Kremlju dala "nemoralnu ponudu". Smatra se da bi SAD, u nakani da razdvoji Rusiju i Kinu, mogao Rusiji ponuditi skidanje sankcija (spominje se čak i priznanje Krima, što ipak spada u fantastiku), u zamjenu za udaljavanje Moskve od Pekinga.

To bi bio "obrnuti remake" možda najsenzacionalnijeg geopolitičkog poteza 20. stoljeća, koji je početkom 70-ih izveo mag američke politike Henry Kissinger, kada je tajno dogovorio uspostavu diplomatskih i ekonomskih odnosa SAD-a s Kinom, čime je "zabio klin" između Kine i tadašnjeg SSSR-a i produbio raskol između dva ondašnja komunistička diva.

Time je Amerika uspjela oslabiti SSSR, što je u konačnici pomoglo njezinoj pobjedi u hladnom ratu, pa nije nelogično ako Bijela kuća danas želi ponoviti to "zabijanje klina" između Pekinga i Moskve, s tom razlikom da ovaj put ne želi oslabiti Moskvu, nego Peking.

item - id = 1136055
related id = 0 -> 1146297
related id = 1 -> 1146059
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. studeni 2021 19:08