StoryEditor
Svijetjasna prijetnja

Hoće li Kina i Amerika zaratiti zbog jednog otoka? Premda je tek završio s povlačenjem iz Afganistana, Biden je spreman na intervenciju napadnu li Kinezi Kineze antikomuniste

22. listopada 2021. - 12:55

Joe Biden je izjavio da će SAD braniti Tajvan ako ga Kina napadne, što je protumačeno kao odstupanje od deklarirane dugotrajne vanjske politike SAD-a prema ovome dijelu svijeta, ali i susprezanja od daljnjih vojnih intervencija nakon povlačenja iz Afganistana.

Na upit može li se Amerika zakleti da će štititi Tajvan i nakon što je Kina nedavno testirala hipersonični projektil, domaćin Bijele kuće je odgovorio potvrdno. Dodao je i kako se ne treba brinuti hoće li kineski vojni razvoj u dogledno vrijeme promijeniti odnose snaga, jer "Kina, Rusija i ostatak svijeta dobro znaju da smo najmoćnija vojska u povijesti".

Washintgon ima zakon koji od njih doista zahtijeva da pomognu Tajvanu u obrani, ali istodobno s ovim otokom ni SAD nemaju diplomatske odnose i službeno podupiru politiku 'jedne Kine'. Napetosti između Tajvana i Kine vrtoglavo rastu posljednjih tjedana,  nakon što je Peking poslao na desetke ratnih zrakoplova u zonu dometa protuzračne obrane Tajvana. Istodobno, kineski veleposlanik pri UN-u nedavno je optužio SAD da poduzimaju opasne radnje i vode situaciju u Tajvanskom tjesnacu u opasnom smjeru.

Ovaj poveći otok u Istočnom kineskom moru već desetljećima tvrdi da je neovisna država koja se službeno naziva 'Republika Kina', no do danas nije priznat kao suveren od većega dijela svijeta, pa ni od SAD-a i Ujedinjenih naroda. Svaka zemlja koja želi diplomatske odnose s kontinentalnom Kinom mora prekinuti sve službene veze s Taipeijem, što je rezultiralo diplomatskom izolacijom Tajvana u međunarodnoj zajednici.

Tajvan se odcijepio 1949. godine, krajem kineskog građanskog rata, kad su se poraženi nacionalisti Kuomintanga povukli na Tajvan i proglasili ga sjedištem svoje vlade. Maovi komunisti istodobno su na kopnu proglasili Narodnu Republiku Kinu. Još od tad kineska Komunistička partija prijeti da će upotrijebiti silu ako Tajvan ikad službeno proglasi neovisnost.

U početku su mnoge vlade, pa tako i SAD, bile priznale Tajvan jer su se klonile komunističke Kine. Diplomatski vjetrovi su se, međutim, promijenili u skladu s novim realitetima, kad su Kina i Sjedinjene Države 1970-ih uvidjele potrebu za razvojem odnosa, pa je i Washington s drugim zemljama zapada prekinuo veze s Taipeijem u korist Pekinga.

image
Nicholas Kamm/AFP

Do danas, međutim, još uvijek održavaju neformalne odnose s Tajvanom putem trgovačkih ureda i kulturnih instituta, a SAD se, prema potrebi, predstavlja i kao glavni sigurnosni saveznik Tajvana. Zakon o odnosima s Tajvanom koji jamči potporu otoku donesen je davno, primarno zbog američke prodaje oružja antikomunističkom škoju u predvorju komunističke Kine.

Tajvan i bez službenoga priznanja godinama održava živahne gospodarske i kulturne veze sa susjedima i koristi svoj dugoročni emocionalni odnos sa SAD-om kako bi od mnogih izvukao ustupke. Tajvanci plaćaju i malu skupinu moćnih lobista u Washingtonu, uključujući bivšeg senatora Boba Dolea. Premda SAD službeno deklarira kao svoju politiku 'jedne Kine', koja se formalno klanja jedino Pekingu, Tajvan joj je glavni oslonac u politici balansiranja i zatezanja odnosa sa gospodarski i vojno sve moćnijim komunistima.

 Premda i Peking vrši sustavne pritiske i služi se čestim ratnim prijetnjama prema svojim sunarodnjacima na Tajvanu, bez obzira na sve veću vojnu moć još uvijek nije realno da bi silom ili masovnim desantom uskoro pokušao zauzeti otok. I na kopnu i na otoku živi, naime, isti narod: Han Kinezi, najbrojnija etnička zajednica na svijetu.

Napad na Tajvan radi ideološkog sukoba značio bi, defakto, novi građanski rat. Čak ni politici čvrste ruke ne bi bilo baš lako zadržati punu kontrolu nad više od 24 milijuna tajvanskih Kineza koji se protive vlasti Komunističke partije. Osim toga, kineski vođa koji bi naložio napad bio bi odgovoran i za izazivanje velike regionalne nestabilnosti, te potencijalno privlačenje velikoga broja vojnika iz SAD-a, Australije ili Japana u neposrednu blizinu Kine.

Xi Jinping bi sigurno jako volio ponovno ujediniti Tajvan s kineskim kopnom pod istom crvenom zastavom, ali je vjerojatno jako svjestan trenutnih prevelikih uloga takvog pothvata. Promijene li se, međutim, u dogledno vrijeme još rapidnije odnosi globalnih vojnih sila u korist Kine, Tajvan bi moćnicima u Pekingu mogao postati vrlo lak zalogaj i poligon za demonstraciju stečene moći pred očima cijeloga svijeta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
06. srpanj 2022 19:08