StoryEditorOCM
SvijetEuropa u brigama

Hladne temperature garantiraju vruću političku jesen, prosvjedi diljem Europe tek su vrh sante leda koja nas čeka: ‘Zima će biti kao nijedna prije, bit ćemo gladni i promrzli!‘

Piše Damir Pilić
12. rujna 2022. - 22:53
Demonstranti su u Pragu tražili okončanje pljačke, okončanje tržišnih cijena te zahtijevali fiksne cijeneProfimedia

 

Ljeto još traje, ali europska misao već se fokusira na nadolazeću zimu. Zbog “bumerang efekta” antiruskih sankcija - za koje se pokazalo da više štete Europskoj uniji nego Rusiji – ta bi zima za građane Europe mogla biti osobito teška, prije svega zbog drastičnog poskupljenja energenata.

Analitičari su stoga odavno upozorili na moguće masovne prosvjede širom Europe, ali mislilo se da će ta narodna buna početi tek u listopadu, kad padnu temperature. No prošlog se vikenda pokazalo da su neki građani Europe već sada svjesni što ih vjerojatno očekuje ove zime. Po nekoliko tisuća ljudi okupilo se na demonstracijama u Parizu, Kölnu, Leipzigu..., a najveći su prosvjedi održani u Pragu.

image

Leipzig: I politička ljevica prosvjeduje protiv energetske i socijalne politike savezne vlade, noseći crvene zastave i transparent s natpisom “Organizirajte klasnu borbu.”

Jan Woitas/Dpa Picture-alliance Via Afp

Svi ti prosvjedi imali su zajedničku agendu: gnjev prosvjednika je bio usmjeren protiv domicilnih vlada, Europske unije i NATO pakta, odnosno divljanja cijena energije i rastuće inflacije.

Rekosmo, najburnije je bilo u Pragu. Češka policija je procijenila da se na Vaclavskom trgu u centru grada okupilo oko 70.000 prosvjednika, dok organizatori tvrde da je na prosvjed došlo više od 100.000 ljudi. Demonstranti su tražili ostavku desničarske koalicijske vlade, optuživši je za slugansku prozapadnu politiku, te su zahtijevali ukidanje antiruskih sankcija, za koje drže da su uzročnik rapidnog pogoršanja gospodarske situacije.

- Cilj naših demonstracija je zahtijevati promjenu, uglavnom u rješavanju pitanja cijena energije, posebno struje i plina, jer te visoke cijene će uništiti naše gospodarstvo ove jeseni - rekao je suorganizator događaja Jiri Havel za portal iDNES.cz.

image


Demonstranti su u Pragu tražili okončanje pljačke, okončanje tržišnih cijena te zahtijevali fiksne cijene

Kamaryt Michal/Čtk/Profimedia/Kamaryt Michal/Čtk/Profimedia

’Marginalna oporba’

Organizatori prosvjeda nisu bili ideološki monolitni – dapače, pokrivali su međusobno udaljene dijelove političkog spektra, od krajnje desnih stranaka do Komunističke partije – ali im je cilj bio istovjetan: zatražili su da Češka u ukrajinskom ratu bude vojno neutralna i da osigura izravne ugovore s dobavljačima plina, uključujući i Rusiju.

Usput, iako se u medijskim izvještajima Komunistička partija Češke i Moravske (KSČM) predstavlja kao “rubna stranka”, radi se o partiji koja je u ovom mileniju na izborima dobivala između 13 i 19 posto glasova i imala desetke zastupnika u češkom parlamentu, sve do lani, kad je s 4,7 posto glasova ostala tik ispod izbornog praga. No, kako vidimo, još uvijek je u stanju mobilizirati desetke tisuća građana da izađu na ulice.

Da se ne radi samo o protestu marginalnih skupina, potvrđuje i činjenica da je prosvjed održan dan nakon što je vlada preživjela glasanje o povjerenju koje je zatražila parlamentarna oporba, optuživši vladu za pasivnost u borbi protiv inflacije i rasta cijena energenata.

Premijer Petr Fiala, koji predvodi vladajuću desničarsku koaliciju od pet stranaka, za češku je novinsku agenciju ČTK izjavio da su prosvjed organizirale “proruske skupine, bliske ekstremnim pozicijama i koje su protiv interesa Češke Republike”. Tako su ovi veliki prosvjedi u Pragu pokazali kako će se europske vlade postavljati prema demonstracijama koje se očekuju idućih mjeseci: svako protivljenje aktualnim europskim politikama proglašavat će se “proruskim”, a prosvjednici će biti okršteni kao “ekstremisti” i “putinoidi”.

U svakom slučaju, ova bi europska jesen mogla biti vrlo dinamična, jer situacija je kritična čak i u najrazvijenijim zemljama Europe. Tako je jedan od ključnih ljudi britanske energetike Stephen Fitzpatrick - osnivač treće najveće britanske energetske tvrtke OVO Energy – nekidan upozorio da će kućanstva širom Britanije pogoditi “zima kao nikad prije”, a ljudi će biti gladni i promrzli ako Vlada ne bude brzo djelovala.

Navodeći da će milijuni Britanaca od 1. listopada vidjeti kako će njihovi računi za energiju dramatično porasti, a zatim će “vjerojatno porasti još više”, Fitzpatrick se založio za “vrlo hrabru” akciju kako bi se britanske obitelji zaštitile od “najgoreg porasta cijena”.

Bloombergov poučak

- Ako ne iskoristimo svaki raspoloživi trenutak u idućih 12 tjedana da ovo riješimo, vidjet ćemo zimu kao nikada prije, s ljudima koji će gladovati i koji će biti promrzli, a NHS (britanski sustav javnog zdravstva, op.a.) bit će preopterećen zbog zdravstvenih posljedica ove krize - rekao je Fitzpatrick 1. rujna u razgovoru za Evening Standard.

Iako i njemački industrijalci i stručnjaci za energetiku odašilju slične poruke, njemački kancelar Olof Scholz javno je optimističan, izjavivši prošle subote da će Njemačka prebroditi zimu bez krize čak i ako prestane opskrba ruskim plinom.

- Čak i ako bude gusto, vjerojatno ćemo prebroditi zimu - rekao je Scholz na skupu u gradskoj vijećnici u Essenu, dodavši da bi Njemačka, među ostalim, mogla povećati isporuke plina iz Norveške ili Nizozemske.

No upravo je Scholzov spomen Nizozemske izazvao nedoumicu među promatračima. Naime, grad Den Haag – u kojem se nalazi sjedište nizozemske vlade – nedavno je, 25. kolovoza, javno obznanio da nema dovoljno plina za iduću zimu, te je od Bruxellesa zatražio “privremeno izuzeće” od EU sankcija prema Rusiji, i to zbog “teškoća pri pronalasku alternativnih izvora opskrbe energijom”.

Konkretno, gradske vlasti Haaga objavile su kako su u lipnju i srpnju raspisale natječaje za nove dobavljače plina, ali im se nitko nije javio. Stoga su gradski oci zatražili od Bruxellesa da im se privremeno dozvoli daljnje poslovanje s ruskim Gazpromom.

Stoga se nameće pitanje: kako njemački kancelar misli nabaviti plin od Nizozemske, ako Nizozemska plinom ne može opskrbiti grad u kojem joj se nalazi sjedište vlade?

Ne treba podsjećati da Njemačka predstavlja “ekonomsku lokomotivu” Europe, te da bi se poremećaj opskrbe energentima u Njemačkoj negativno odrazio na cijeli Stari kontinent. No možda nije zgorega podsjetiti da je američki Bloomberg još krajem srpnja ustvrdio da Njemačku ove zime očekuju “veliki ekonomski i socijalni problemi”, te da vlada u Berlinu ima svega tri mjeseca da spriječi katastrofu koja bi mogla nastupiti zbog nestašice plina.

”Nestašica u Njemačkoj mogla bi biti bez presedana, jer nijedna druga zemlja u Europi nije toliko ugrožena kao najveće europsko gospodarstvo, u kojem se gotovo polovica svih zgrada grije na plin”, upozorio je američki list.

image

Demonstracije francuskih ‘Patriota’ s desnog političkog krila uz slogane ‘Macron, tvoj rat, mi ga ne želimo’, ‘Macron, ne tvojim ograničenjima’

Findlay Kember/Afp

Kakvi birači, kakvi bakrači

Te je sumorne prognoze otprilike u isto vrijeme potvrdio i Institut za ekonomska istraživanja u Kölnu, objavivši da je skoro četvrtina Nijemaca već zapala u “energetsko siromaštvo”, jer im povećanje računa za režije bitno degradira sposobnost plaćanja drugih životnih troškova. Pritom je inflacija u Njemačkoj dosegla najveću razinu u posljednjih pedeset godina.

Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD) već je ranije upozorila da su u zemlji najesen mogući “radikalni prosvjedi”. Međutim, ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni) pred nekoliko je dana, 31. kolovoza, na konferenciji NGO Foruma 2000 u Pragu ustvrdila da je “nije briga” za reakcije građana, odnosno da će nastaviti podržavati Ukrajinu “bez obzira na mišljenje njemačkih glasača”.

- Pred nama je zima. Ljudi će izaći na ulicu i reći: ‘Ne možemo platiti naše cijene energije.’ A ja ću reći: ‘Da, znam, zato vam pomažemo sa socijalnim mjerama.’ Ali ne želim reći: ‘U redu, onda zaustavljamo sankcije protiv Rusije.’ Ostat ćemo uz Ukrajinu, a to znači da će sankcije ostati i zimi. Bez obzira na mišljenje mojih njemačkih birača, ja želim to učiniti za građane Ukrajine - kazala je Baerbock.

To je ono što europske političke elite nude svojim građanima za nadolazeću hladnu zimu: od optužbi za “rusofiliju” i “putinizam” do ignoriranja njihova mišljenja. Stoga mnogi drže da bi ova jesen mogla biti politički izrazito vruća.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. veljača 2023 07:37