Nakon referenduma i predsjedničkih izbora u Moldaviji, u subotu se za europsku perspektivu na parlamentarnim izborima bori i Gruzija, država južnog Kavkaza.
Na sjeveru i sjeveroistoku Gruzija graniči s Rusijom, na jugu s Turskom, Armenijom i Azerbajdžanom, a dvije njene pokrajine - Južna Osetija i Abhazija kontrolira Rusija koja ih je osvojila 2008. godine i proglasila samostalnim državama. Uz Ruse, Abhaziju i Južnu Osetiju priznaju još samo Nikaragva, Venezuela i Nauru. Većina, gotovo 80 posto Gruzijaca stoga sanja o Europskoj uniji i NATO-u, no izbore bi mogao dobiti populistička stranka Gruzijski san kojeg vodi Bidzin Ivanišvili, tajkun "težak" 7,9 milijardi dolara, što je jednako četvrtini BDP cijele Gruzije. Obogatio se još u Sovjetskom Savezu i dugo živio u Moskvi.
Oporbene europske težnje Ivanišvili vidi kao prijetnju, kao poziv na rat. Najavio je da će se ispričati narodu Južne Osetije, okrivljujući za njihova ratna stradanja bivšeg premijera Mikheila Saakašvilija koji se danas nalazi u zatvoru, a ne Ruse koju su bombardirali taj kraj. Obećao je da će, pobijedi li na izborima, zabraniti rad najjače oporbene stranke Ujedinjenog nacionalnog pokreta odnosno današnjeg Jedinstva, ali mnogi misle da će to obećanje proširiti i na ostalu oporbu.
Oporba se pak nastoji ujedinjeno suprotstaviti proruskom tajkunu, pa je uz Jedinstvo još i Koalicija za promjene, Snažna Gruzija i Za Gruziju koja se odvojila od Ivanišvilijeve stranke. Sve te stranke imaju različite politike, ali ih ujedinjuje otpor prema Gruzijskom snu. Svi su oni potpisali povelju koju je predložila predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili. U slučaju pobjede oporbe, složili su se da će njoj dopustiti formiranje vlade koja bi obnovila dobre odnose sa Zapadom.