Njemačka banka navodi kako bi razrada podmorskih nalazišta plina mogla donijeti grčkoj ekonomiji 427 milijardi eura, odnosno oko 214 milijardi eura čiste zarade, što je 107 posto grčkog BDP-a, prenijeli su ruski mediji. Konačni rezultati ispitivanja bit će poznati sredinom 2013. godine. Ispitivanje od početka jeseni obavlja norveška kompanija “Petroleum Geo-Services”.
List “Kathimerini” tvrdi da se za 8 do 10 godina mogu očekivati prihodi koji proizlaze iz eksploatacije rezervi plina. Baš tada, dakle oko 2020. godine, Grčka treba smanjiti razinu duga na 120 posto BDP-a, primjećuje Deutsche Bank. Grčka sada ima samo jedno nalazište plina u Egejskome moru, koje eksploatira od 1970. godine.
Ta krizom pogođena zemlja danas na uvoz energenata troši pet posto BDP-a. Prema podacima banke, Grčka bi u budućnosti mogla postati 15. u svijetu kad su u pitanju rezerve prirodnog plina, a ta je procjena vezana samo uz nalazište prirodnog plina pokraj Krete. Geolozi su, naime, procijenili da bi još dva nalazišta mogla imati znatne količine plina.
U ovakvim slučajevima 50 posto zarade ide državi, 25 posto dobivaju kompanije, a preostalih 25 posto ide na troškove eksploatacije i plasmana plina. Rezultati prvih istraživanja predstavljeni su grčkom premijeru Antonisu Samarasu, javlja Reuters.
Grčka vlada odmah je angažirala tvrtku za seizmička istraživanja koja će dati svoje procjene. Iako je vijest o bogatom nalazištu plina donijela optimizam, geolozi su oprezni i tvrde da prve procjene nisu uvijek i pouzdane, a pravo stanje može se utvrditi samo bušenjem.
Pitali smo dr. Branimira Lokina može li Grčka platiti dug prirodnim plinom ako se potvrde rezultati početnih ispitivanja.
− Veliko nalazište prirodnog plina sigurno može pomoći Grčkoj, međutim, pitanje je koliko su ove prosudbe točne. Znamo, naime, da je na nalazištima često nemoguće raditi jer tu ima puno ograničenja. Malo je čudno što je bogato nalazište pronađeno u Grčkoj, koja je najveći dužnik. Ipak, ako se ova informacija potvrdi, naravno da bi se nevolje Grka mogle zaustaviti ili prikazivati u drugom svjetlu − rekao je dr. Lokin.
Makroekonomist ističe da je za Grke loše to što svijet nije strukturiran kao 80-ih godina prošlog stoljeća.
− Tada su dugovi bili veliki, ali su ih jednostavno otpisivali ili diskontirali, odnosno smanjili vrijednost za 30 posto. To je moguće učiniti i danas, ali u današnje vrijeme svijet nema viziju neke solidarnosti i to je nemoguće. Danas zemlje poput Kine i ostalih iz bloka BRIC ne žele sudjelovati u solidarnosti, nego žele primijeniti današnji neoliberalni koncept potpune slobode kapitala. U svijetu je danas teško postići konsenzus. Sve je teže doći do rješenja i to je, rekao bih, nazadak − procijenio je dr. Lokin, dodavši:
− Brzo ćemo vidjeti jesu li podaci o nalazištu prirodnog plina vjerodostojni, te postoji li mogućnost za reprogramiranje ili otpisivanje grčkih dugova.
LOLA WRIGHT
