Rusi su napali Ukrajinu ne bi li se obračunali s "nacistima", a zapeli su u narodno-oslobodilačkom ratu s partizanima.
Pojam partizanskog ratovanja do sada je podrazumijevao organizirano vojno djelovanje izvan okvira regularnih postrojbi neke države, ali su Ukrajinci u praksi uspjeli svoje regularne vojne postrojbe upotrijebiti na način karakterističan za partizane.
Iako bi dosadašnja definicija partizanskog ratovanja podrazumijevala organizirano vojno djelovanje izvan regularnih postrojbi, Ukrajincima je u praksi uspjelo potpuno redefinirati teorijske postavke.
Njihove regularne postrojbe suprotstavile su se nesrazmjerno bolje naoružanom neprijatelju kroz serije ubojitih mikro-napada u kojima su vojne postrojbe koristile dojave građana i modernu vojnu tehniku poput dronova. Ustvari, najvažnije oružje u obrani Ukrajine danas je - mobitel. Diljem ukrajinskih ratnih područja građani (među njima bake i djedovi koji nisu mogli pobjeći) mobitelima snimaju kretanja ruskih snaga, naročito njihovih suludo dugačkih kolona s tenkovima i borbenim vozilima.
Branitelji u realnom vremenu od građana dobiju i sliku i lokaciju određenu GPS-om, pa ponekad ne prodje ni pola sata dok se prvi ruski tenk ne pretvori u mrtvački kovčeg. Dugačke kolone u pravilu napadaju male skupine vojnika, naoružane dronovima kakvi se mogu kupiti u običnim trgovinama. njima određuju precizan položaj protivnika na terenu, a sve ostalo je posao za ručne lansere raketa, minobacače, pa i leteće dronove-samoubojice.
Naravno da ukrajinska vojske liniju fronte drži i dobro ukopanim i zaštićenim postrojbama na ratištu. Ali pravu štetu nanose iznenadnim, neočekivanim i brzim napadima manjih formacija. Štoviše, takvim su napadima uspjeli opasnost za ruske vojnike prenijeti i na teritorij Rusije.
Najprije su helikopterima napali naftno postrojenje kod Belgoroda u Rusiji, a do danas su, prema ruskim informacijama, izvršili najmanje još pet takvih napada. Osim toga, u diverzantskoj su akciji srušili most kod Harkiva i tako zadali snažan udarac ionako loše organiziranoj ruskoj logistici.
Najnoviji "partizanski" izlet napravili su potapanjem raketne krstarice Moskva jer i taj je napad izveden mimo očekivanja, uz varku i upotrebom malih borbenih jedinica, iako opremljenih modernim raketama i dronovima.
U takvim brzim i iznenadnim udarima rusi su do sada izgubili tri zapovjednika armije - Andreja Kolesnikova, Andreja Morvičeva i Jakova Rezanceva, te još četiri zapovjednika s činom generala Magomeda Tuševa, Andreja Suhovetskog, Vitalija Gerasimova i Olega Mitjaeva.