Njemačko gospodarstvo pretrpjelo je neočekivan pad u prvom tromjesečju ove godine, što zemlju formalno dovodi u stanje recesije, pokazuju novi podaci. Njemački bruto domaći proizvod (BDP) pao je za 0,3 posto u razdoblju od siječnja do ožujka, pokazuju u četvrtak objavljeni podaci Saveznog ureda za statistiku. Ove brojke, kako prenosi britanski Daily Mail, velik su udarac njemačkoj vladi, koja je prije samo nekoliko tjedana hrabro udvostručila prognozu njemačkog rasta za ovu godinu, nakon što se zimska energetska kriza nije ostvarila.
Vlada je, naime, predvidjela da će BDP porasti za 0,4 posto - u odnosu na prognozu o rastu od 0,2 posto iznesenu krajem siječnja - što je prognoza koju će sada vjerojatno trebati revidirati naniže. Njemački Bild izvijestio je da je gospodarstvo zemlje već ‘kolabiralo‘ za 0,5 posto u zimskom kvartalu 2022. godine. Njemački ekonomisti kažu da je visoka inflacija smanjila potrošnju, a cijene su u travnju bile 7,2 posto više nego prije godinu dana. Istovremeno, Bundesbank predviđa pozitivan scenarij i navodi kako Nijemci mogu očekivati da će njihovo gospodarstvo biti u malom uzletu do kraja godine.
No, Thomas Gitzel, glavni ekonomist u VP banci, rekao je za njemački Bild da druga polovica godine izgleda prilično tmurno. "Više neće biti kompenzacije za očekivanu kontinuiranu slabu privatnu potrošnju i posrnulu građevinsku industriju", rekao je on. "Slabljenje njemačkog gospodarstva vjerojatno će se nastaviti u drugoj polovici godine", dodao je.
Zaposlenost u zemlji u prvom tromjesečju je porasla, a inflacija je smanjena, ali će više kamatne stope i dalje utjecati na potrošnju i ulaganja, ističe Franziska Palmas, viša europska ekonomistica za Capital Economics. "Njemačka je doživjela tehničku recesiju i daleko je najlošija među glavnim gospodarstvima eurozone u posljednja dva kvartala‘, kaže Palmas, koja predviđa daljnje slabljenje gospodarstva u budućnosti.
Glavni ekonomist u Commerzbank, Jörg Krämer, izvukao je sličan zaključak. "Nažalost, temeljnog poboljšanja nema na vidiku jer svi važni vodeći pokazatelji u proizvodnom sektoru sada padaju", rekao je on.
Veliku i sveobuhvatnu analizu njemačkog gospodarstva donosi, pak, Bloomberg, koji ocjenjuje da se "europski gospodarski motor kvari" i da je Njemačka u opasnosti od dugotrajnog, usporenog pada, koji će imati posljedice za cijelu Europsku uniju. Njemačka je, kako se ističe, desetljećima bila europski gospodarski motor, koji je vukao kontinent kroz jednu krizu za drugom. No, ta otpornost njemačkog gospodarstva sada se lomi i predstavlja opasnost za cijelu Europu.
Desetljeća pogrešne energetske politike, odlazak sa scene automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem i spor prijelaz na nove tehnologije, nastupaju u sinergiji i predstavljaju najveću prijetnju prosperitetu zemlje od ponovnog ujedinjenja. No, za razliku od 1990. godine, sadašnjoj političkoj garnituri nedostaje vodstvo koje bi se uhvatilo u koštac sa strukturnim problemima koji nagrizaju samo srce konkurentnosti Njemačke.
"Bili smo naivni kao društvo jer se sve činilo u redu", kaže glavni izvršni direktor njemačkog kemijskog BASF SE Martin Brudermüller za Bloomberg. "Ovi problemi koje imamo u Njemačkoj se gomilaju. Pred nama je razdoblje promjena. Ne znam da li svi to shvaćaju", dodaje.
Iako je Berlin u prošlosti pokazao sposobnost prevladavanja kriza, sada je pitanje može li slijediti održivu strategiju. Dobri izgledi se čine jako daleko. Vladajuća koalicija kancelara Olafa Scholza, sastavljena improvizacijom, vratila se svojim sitnim unutarnjim sukobima oko svega i svačega, od duga i potrošnje do toplotnih pumpi (njemačka vlada tvrdi da se veliko smanjenje emisija CO2 može postići samo ako obnovljivi sustavi, poput toplotnih pumpi, zamijene plinske bojlere, op.a.) i ograničenja brzine čim su se smanjili rizici od manjka energije. No, signale upozorenja postaje teško ignorirati. Unatoč tome što je Scholz za Bloomberg u siječnju izjavio da će se Njemačka ove godine izboriti s ruskim energetskim pritiskom bez ulaska u recesiju, podaci objavljeni u četvrtak pokazuju da se gospodarstvo zapravo smanjuje još od listopada i da je samo dva puta udahnulo zraka u posljednjih pet kvartala.
Ekonomisti procjenjuju da će njemački rast zaostajati za ostatkom kontinenta u godinama koje dolaze, a MMF procjenjuje da će Njemačka ove godine biti najslabije gospodarstvo skupine G7. Unatoč tome, Scholz je opet zvuči optimistično. "Izgledi za njemačko gospodarstvo su vrlo dobri", rekao je on novinarima u Berlinu nakon objave najnovijih gospodarskih podataka. Otključavanjem tržišnih snaga i smanjenjem birokracije, "rješavamo izazove s kojima se suočavamo", dodao je.
No, kako upozorava Bloomberg u analizi više autora, rizik se sastoji u tome što najnovije brojke nisu jednokratne, već su nagovještaj onoga što dolazi. Njemačka se, naime, smatra nesposobnom za održivo opsluživanje energetskih potreba svoje industrijske baze - pretjerano je ovisna o inženjerstvu stare škole, a tu je i nedostatak političke i komercijalne agilnosti za usmjeravanje prema sektorima koji brže rastu. Niz strukturnih izazova ukazuje na surovo buđenje tog središta europske, moći koji je naviknuo na neprekidno blagostanje.
Doduše, industrijske divove kao što su Volkswagen, Siemens i Bayer okružuju tisuće manjih, srednje velikih kompanija, a konzervativne navike u potrošnji postavljaju zemlju na jaču fiskalnu osnovu od drugih aktera, kako bi podržala nadolazeću transformaciju. No, vremena za gubljenje ima malo.
Najhitnije pitanje za Njemačku je pokretanje energetske tranzicije. Priuštiva energija ključni je preduvjet za industrijsku konkurentnost, a čak i prije odustajanja od opskrbe ruskim plinom Njemačka je imala neke od najvećih troškova električne energije u Europi. Neuspjeh u stabiliziranju situacije mogao bi izazvati stampedo gomile proizvođača u neke druge krajeve.
Berlin odgovara na izraze zabrinutosti tražeći ograničenje cijena energije za neke energetski intenzivne industrije, poput kemijske, do 2030. godine. To je plan koji bi porezne obveznike mogao koštati čak 30 milijardi eura. Istovremeno, to bi bila samo privremena zakrpa koja ukazuje na očajnu situaciju u Njemačkoj u pogledu opskrbe. Dok je ovog proljeća zatvorila svoje posljednje nuklearne reaktore i nastoji postupno ukinuti korištenje ugljena do 2030., zemlja je prošle godine instalirala vjetroelektrane i solarna postrojenja kapaciteta oko 10 gigavata, što je upola manje od tempa potrebnog za postizanje klimatskih ciljeva.
Scholzova administracija ima za cilj umrežiti otprilike 625 milijuna solarnih panela i 19.000 vjetroturbina do 2030., ali obećanja da će se proces ubrzati s godišnjih na mjesečne baze još nisu urodila plodom. U međuvremenu se očekuje porast potražnje zbog opće elektrifikacije okruženja, od grijanja i prijevoza do proizvodnje čelika i teške industrije.
"Sada vidimo ponovno oživljavanje s nekim stvarnim tržišnim zamahom", rekla je glavna financijska direktorica Siemens Energy AG Maria Ferraro na Bloombergovom događanju u Frankfurtu u četvrtak. "Imamo prepunu knjigu narudžbi".
Ipak, gorka realnost jest da su resursi za proizvodnju tolike količine čiste energije u Njemačkoj ograničeni relativno malom obalom i manjkom sunčeve svjetlosti. Kao odgovor na to, Berlin želi izgraditi golemu infrastrukturu za uvoz vodika iz Australije, Kanade i Saudijske Arabije, oslanjajući se time na tehnologiju koja nije testirana u takvom opsegu. Istovremeno, Njemačka će morati ubrzati izgradnju visokonaponskih mreža koje bi povezivale vjetroelektrane na sjevernim obalama s tvornicama koje vape za energijom i gradovima južnije. K tome, malo je načina skladištenja kako bi se osiguralo da zemlja može izdržati bilo kakve poremećaje.
Snažno europsko gospodarstvo izgleda kao da ima dobro financiran i uspostavljen sustav za generiranje ideja kako bi se održalo na vrhuncu. Visina izdvajanja za istraživanje i razvoj Europu pozicionira na četvrto mjesto na svijetu, iza SAD-a, Kine i Japana. Pritom otprilike trećina patenata prijavljenih u Europi dolazi iz Njemačke, prema podacima Svjetskog ureda za patente. Velik dio inovacijske moći ipak je utjelovljen u velikim tvrtkama poput Siemensa i Volkswagena i fokusiran je na dobro utemeljene industrije. Prema podacima OECD-a, dok mali proizvođači još uvijek napreduju, broj novih startupa u Njemačkoj opada, za razliku od rasta koji se može uočiti u drugim razvijenim gospodarstvima.
Razlozi za to uključuju pretjeranu birokraciju - registracije tvrtki često se moraju obaviti u papirnatom obliku - i kulturološku averziju prema riziku, a problem je i financiranje. Ulaganja rizičnog kapitala u Njemačkoj iznosila su ukupno 11,7 milijardi dolara u 2022. u usporedbi s 234,5 milijardi dolara u SAD-u. Njemačka također funkcionira pod pritiskom glomaznog akademskog sustava i nema nijedno sveučilište među 25 najboljih na najnovijoj ljestvici Times Higher Education.
Podaci o patentima pokazuju da sposobnost Njemačke da ostane na vodećem mjestu blijedi - 2000. godine zemlja je bila među prve tri kada su u pitanju patenti svjetske klase u 43 od 58 ključnih tehnoloških kategorija, no 2019. postigla je tu razinu u manje od polovice područja, prema jednoj nedavnoj studiji.
Opadanje njemačke tehnološke prednosti najočitije je u automobilskom sektoru. Dok su marke poput Porschea i BMW-a definirale eru motora s unutarnjim izgaranjem, njemački električni automobili imali su problema. Kineska kompanija BYD Co. pretekla je VW i postala najprodavanija marka automobila u Kini u prošlom kvartalu. Ključ za njihov proboj bio je električni model koji košta otprilike trećinu VW-ovog ID3, ali nudi veći domet i povezanost s aplikacijama trećih strana.
Velik dio njemačkog bogatstva i društvenog poretka počiva na živahnom proizvodnom sektoru koji osigurava dobre plaće radnika. No, ta je gospodarska snaga dovela do opasne ovisnosti o prekomorskim tržištima za narudžbe i sirovine, prije svega o Kini. Poput drugih demokracija nakon ruske invazije na Ukrajinu, i Berlin sada pokušava prekinuti s oslanjanjem na tu azijsku supersilu, no najveće njemačke kompanije ne obraćaju pažnju na to.
Dva su ključna područja na kojima je Njemačka daleko ispod svoje kategorije i koja bi mogla biti podloga za jačanje ekonomije - financije i tehnologija. No, kada su financije u pitanju, velik dio njemačkog novca drži mreža od oko 360 javnih štedionica, tzv. Sparkassen. Ove institucije kontroliraju lokalne zajednice, što dovodi do potencijalnih sukoba interesa, a istovremeno razvodnjava financijsku snagu zemlje. K tome, dvije najveće njemačke banke koje kotiraju na burzi - Deutsche Bank AG i Commerzbank AG - godinama su opterećene kontroverzama, a iako se oporavljaju, još uvijek su premale u usporedbi s igračima na Wall Streetu. Njihova zajednička tržišna kapitalizacija manja je od desetine JPMorgan Chase & Co.
Kad je tehnologija u pitanju, najveći njemački igrač je SAP SE, koji proizvodi složeni softver koji pomaže tvrtkama u upravljanju svojim operacijama. No, malo je novih takvih perjanica na horizontu. Tvrtka za digitalna plaćanja Wirecard AG nakratko je bila ta, prije nego što je propala u računovodstvenom skandalu koji je odjeknuo diljem svijeta. Ni stvar s preduvjetima za poboljšanje stanja ne obećava. Manjak ulaganja u Njemačkoj posebno je izražen u digitalnoj tehnologiji. Unatoč infrastrukturi zbog koje se zemlja nalazila na 51. mjestu u svijetu po brzini fiksnog interneta, imala je četvrtu najnižu potrošnju među zemljama OECD-a u odnosu na veličinu gospodarstva.
"Godine nedovoljnog ulaganja dovele su Njemačku do zaostajanja", kaže Jamie Rush, glavni europski ekonomist Bloomberg Economicsa. "Berlin će morati trošiti više i olakšati pokretanje infrastrukturnih projekata". Kako bi ubrzala dugo odgađano hvatanje koraka, Scholzova administracija predstavila je plan za reviziju procesa planiranja instaliranja optičkih kabela i mobilne komunikacijske infrastrukture.
Njemačka se mora pozabaviti svojim problemima dugoročnim programom, ali to trenutačno izgleda upitno. Scholz je došao na mjesto kancelara s najnižom razinom potpore u poslijeratnoj eri jer su birači odustali od tradicije davanja jakog mandata bilo socijaldemokratima bilo konzervativnom bloku predvođenom demokršćanima. Uz Scholzovu prilično neurednu tročlanu koaliciju koja je opterećena sukobima, Njemačka je zapravo spremna za nestabilnost, a krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) iskoristila je nastali politički vakuum i u nekim se anketama nalazi na drugom mjestu po popularnosti.
Rizik od raspada sustava tim više jača kako stanovništvo stari - umirovljenici koji uživaju u udobnom životu i mladi ljudi zabrinuti za svoju budućnost našli su se na suprotnim stranama. Napetosti izazivaju prosvjede, a vlasti su ovog tjedna pretražile 15 objekata diljem Njemačke u vezi s istragom protiv skupine klimatskih aktivista.
Njemačka industrijska baza već osjeća udar demografskih promjena. Nedavna istraživanja pokazala su da 50 posto tvrtki smanjuje proizvodnju zbog problema s ekipiranošću, što košta gospodarstvo čak 85 milijardi dolara godišnje. Ove će godine više od milijun Nijemaca dosegnuti dob za umirovljenje - to je oko 320.000 više od onih koji će postati odrasli ljudi. Do kraja desetljeća, kako tvrdi njemačka agencija za zapošljavanje, manjak radne snage će dosegnuti brojku od čak 500.000, što je otprilike jednako broju stanovnika Nürnberga i što će dodatno opteretiti gospodarstvo.
U nedavnom izvješću, OECD je jasno izrazio razmjere izazova s kojim se zemlja suočava. "Nijedno veće industrijalizirano gospodarstvo nikada nije imalo same temelje svoje konkurentnosti i otpornosti tako sustavno opterećene promjenjivim društvenim, ekološkim i regulatornim pritiscima". To će posljedično zahvatiti cijeli kontinent, upozorava Dana Allin, profesor na SAIS Europe. "Zdravlje njemačkog gospodarstva ključno je za širu europsku ekonomiju te sklad i solidarnost (europskog) bloka", zaključio je.