StoryEditor
SvijetNovi vjetrovi

Europa u sve većoj dilemi: ‘Što ako Kijev doista pobijedi? Tek to bi mogao biti ogroman problem...‘; Neke zemlje potiho zagovaraju rješenje sukoba koje će Moskvi ‘sačuvati obraz‘?

Piše JL
17. svibnja 2022. - 00:01
Ukrainian soldiers stand on a main battle tank near Bakhmut, eastern Ukraine, on May 15, 2022, amid the Russian invasion of Ukraine. (Photo by Yasuyoshi CHIBA/AFP)Yasuyoshi Chiba/Afp

U posljednjem dijelu natjecanja za pjesmu Eurovizije Europljani su iskoristili priliku da pokažu solidarnost s Ukrajinom i upute poruku Vladimiru Putinu. No, iza entuzijazma u vezi pobjedničkog nastupa Ukrajine na tom festivalu raskoši, plitkog simbolizma i lošeg engleskog jezika, najmoćnije zemlje europskog kontinenta počele su pjevati po drugoj matrici.

Nakon tjedana provedenih u brizi oko toga što će se dogoditi ako Rusija 'pregazi' Ukrajinu, zapadnoeuropski čelnici sada su zabrinuti što bi se moglo dogoditi ako Ukrajina doista pobijedi, piše utjecajni portal Politico.

Nedavni uspjesi Ukrajine u potiskivanju ruskih snaga s dijela okupiranih teritorija potaknuo je europske čelnike, od Francuske preko Njemačke do Italije, da zaključe kako je nekoć nezamisliva ukrajinska pobjeda sada posve realna mogućnost, prenosi Jutarnji.

Čak i u trenucima dok europski čelnici javno suosjećaju s ukrajinskom borbom te su se u nekim slučajevima potrudili u širokom opsegu podržati tu zemlju, oni također strahuju da bi ono što je francuski predsjednik Emmanuel Macron prošlog tjedna nazvao "ponižavanjem" Rusije, moglo stvoriti posve novi niz problema, smatraju zapadni dužnosnici.

Jedna velika briga je da bi ukrajinska pobjeda mogla destabilizirati Rusiju, čineći je tako još nepredvidljivijom i pomičući normalizaciju energetskih veza još dalje izvan dosega. Zato neke zapadnoeuropske zemlje potiho zagovaraju rješenje sukoba koje će Moskvi 'sačuvati obraz', čak i ako bi to Ukrajinu koštalo dijela teritorija.

'Nove ravnoteže sigurnosti'

Iako su Macron i njemački kancelar Olaf Scholz više puta ponovili da je na Ukrajini da odredi uvjete za zaustavljanje neprijateljstava, nedavno su naglasili kako preferiraju prekid vatre, radije prije nego kasnije.

"Mi nismo u ratu s Rusijom", rekao je Macron prilikom obraćanja u Europskom parlamentu u Strasbourgu prošlog tjedna, ističući da je "dužnost Europe stati uz Ukrajinu kako bi se postiglo primirje, a zatim izgradili mir".

Macron je također izjavio kako će Europa nakon postizanja mira morati izgraditi "nove ravnoteže sigurnosti" - što je fraza koja pali alarm u zemljama srednje i istočne Europe, gdje se ona smatra kodom za nagrađivanje Putina riječima u vezi onoga što se događa na njihovoj teritoriji.

Scholz je 'odsvirao' sličnu notu tijekom dugog telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u petak. Nakon razgovora, Scholz je na Twitteru rekao da je pokrenuo stvar na tri točke s Putinom, od kojih je prva da "u Ukrajini mora doći do prekida vatre što je prije moguće".

Zahtjeva da Rusija odmah odstupi i povuče sve svoje snage s ukrajinskog teritorija nije bilo među tim trima točkama. U intervjuu tijekom vikenda za njemačku novinsku kuću T-Online, Scholz - koji je odgodio slanje teškog naoružanja u Ukrajinu - rekao je kako će Njemačka nastaviti podržavati sankcije protiv Rusije, ponovivši svoj poziv na diplomatsko rješenje.

Nakon sastanka s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u Washingtonu prošlog tjedna, talijanski premijer Mario Draghi također je izjavio kako je vrijeme da se počne razmišljati o mirovnom sporazumu.

"Složili smo se da moramo nastaviti podržavati Ukrajinu i izvršavati pritisak na Moskvu, ali i zapitati se kako izgraditi mir", rekao je novinarima, dodajući da ti napori moraju uključivati i Ukrajinu.

'Macron uzalud traži izlaz za Rusiju'

"Ljudi... žele razmišljati o mogućnosti postizanja primirja i ponovnog pokretanja vjerodostojnih pregovora. To je sadašnja situacija. Mislim da moramo duboko razmisliti kako to riješiti”, izjavio je Draghi.

Čak i dok naglašavaju svoju potporu Ukrajini, činjenica da su čelnici tri najveće zemlje EU-a usvojili gotovo identične točke razgovora o mirovnim pregovorima upravo u trenutku kada Kijev ima prednost u borbi, ukazuje na to da trojac pokušava izvršiti pritisak na ukrajinske čelnike da pristanu na pregovore.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, pak, za sada ne govori o tim stvarima na taj način.

"Mi želimo da ruska vojska napusti našu zemlju - mi nismo na ruskom tlu", rekao je Zelenski u intervjuu za talijanski javni servis RAI u četvrtak. "Nećemo pomoći Putinu da sačuva obraz plaćajući to našim teritorijem. To bi bilo nepravedno".

Macron "uzaludno" traži "izlaz za Rusiju", dodao je Zelenski.

Ukrajinski dužnosnici tvrde da bi svaki ustupak Moskvi u teritoriju - uključujući Krim - otvorio vrata budućim ruskim upadima na njihov teritorij.

Poziv europskih čelnika na razgovore s Rusijom u suprotnosti je, pak, s politikom SAD-a. Ministar obrane Lloyd Austin rekao je nakon posjeta Kijevu krajem travnja kako Washington vjeruje da Ukrajina "može pobijediti".

Odgovarajući na pitanje o Draghijevom pozivu na mirovne pregovore, Karen Donfried, pomoćnica državnog tajnika za Europu, rekla je da, iako SAD vjeruje kako će sukob u konačnici biti riješen diplomacijom, prioritet američke administracije ostaje pomoć Ukrajini da se obrani.

"Naš je fokus danas na tome da što je više moguće ojačamo ukrajinske snage na bojnom polju, tako da, kada dođe vrijeme, Ukrajina ima što više utjecaja za pregovaračkim stolom", izjavila je novinarima u petak.

Podjele i na razini građana

Washington za sada nije zabrinut da europska potpora koaliciji koju predvodi SAD u podršci Ukrajini slabi. Visoki američki dužnosnik naglasio je da takve europske rasprave nisu ništa novo te da još uvijek postoji sveukupno jedinstvo svrhe, ukazujući na spremnost zemalja od Slovačke do Njemačke da Ukrajini daju oružje.

"Naravno da brinemo o razlikama, ali mislim da saveznici također razumiju o kakvom se ulogu radi", rekao je dužnosnik. "Pogledajte EU. Godinama se svađaju oko ruske nafte i plina, ali odjednom misle da mogu postići zabranu? To je povijesna stvar".

Unatoč tome, podjele između najvećih europskih zemalja, istočnih članica EU-a i SAD-a su značajne i nisu ograničene samo na političku razinu.

Nedavna anketa u 27 zapadnih zemalja pokazala je kako je podrška nastavku diplomatskog angažmana prema Rusiji znatno jača u Italiji, Njemačkoj i Francuskoj nego u SAD-u ili Poljskoj. Isti trend je očit i po pitanju pomoći Ukrajini u oružju, uz slabiju podršku u velikim zapadnoeuropskim zemljama.

Giuseppe Conte, bivši talijanski premijer koji sada vodi Pokret 5 zvijezda u toj zemlji, koji je član Draghijeve široke koalicije, rekao je da EU-u treba "promišljenija strategija".

"Cijela EU, nakon ove početne faze kada smo pomogli vojnom pomoći, trebala bi se koncentrirati na pregovore i izvršavanje pritiska za političko rješenje", rekao je za Politico.

Iako je bilo važno da Europa ne "smanjuje razinu opreza" u odnosu na Putina, Conte kaže da EU također ne bi trebala izgubiti iz vida bazičnu realnost stvarnost. "Rusija je tamo i tamo će ostati".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. lipanj 2022 00:40