Ključni događaji
- Počinju pregovori o Ukrajini između SAD-a i Rusije
- Pregovori se održavaju u Saudijskoj Arabiji
- Zelenski je potvrdio da Ukrajina neće sudjelovati u tim pregovorima
- Ruski veleposlanik pri UN-u ne želi da Europska unija i Ujedinjeno kraljevstvo sudjeluju
- Američku delegaciju predvodi državni tajnik Marco Rubio
NOVO 23:30 - Europski čelnici pozvali su u ponedjeljak na izvanrednom sastanku u Parizu na povećanje potrošnje za obranu, ali su ostali podijeljeni u pogledu slanja mirovnih snaga u Ukrajinu za potporu provedbi mogućeg mirovnog sporazuma.
Sastanak je sazvao francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon što je američki predsjednik Donald Trump dogovorio bilateralne mirovne pregovore s Rusijom o okončanju rata u Ukrajini, bez europskih saveznika i Kijeva, koji bi trebali početi u utorak u Saudijskoj Arabiji.
21:05 Njemački kancelar Olaf Scholz pozvao je u ponedjeljak na jedinstvo između Europe i Sjedinjenih Država oko odgovornosti za sigurnost Ukrajine, u komentarima koji su uslijedili nakon pokušaja SAD-a da započnu pregovore s Rusijom bez konzultacija s Europskom unijom.
"Ne smije biti podjele sigurnosti i odgovornosti između Europe i SAD-a", rekao je Scholz novinarima nakon hitnog europskog summita u Parizu. "Drugim riječima, NATO se temelji na činjenici da uvijek djelujemo zajedno i dijelimo rizik, čime osiguravamo svoju sigurnost. To se ne smije dovoditi u pitanje."
Britanski premijer Keir Starmer rekao je da mora postojati sigurnosna obveza SAD-a u sklopu plana da europske zemlje pošalju poslijeratne mirovne snage u Ukrajinu, te da je prerano reći koliko bi britanskih vojnika bio spreman rasporediti.
"Europa mora odigrati svoju ulogu, a ja sam spreman razmotriti upućivanje britanskih snaga na teren zajedno s drugima, ako postoji trajni mirovni sporazum. Ali mora postojati američka podrška, jer je sigurnosno jamstvo SAD-a jedini način da se Rusija učinkovito odvrati od ponovnog napada na Ukrajinu", rekao je Starmer novinarima.
Potrošnja za obranu neće biti razmatrana u postupku prekomjernog deficita Europske unije, rekao je u ponedjeljak poljski premijer Donald Tusk nakon sastanka s europskim čelnicima u Parizu o Ukrajini.
Dodao je da su svi sudionici sastanka imali slična mišljenja kao Poljska o ključnim pitanjima te su se složili da je potrebna bliska suradnja unutar NATO-a.
20:05 - Ruska državna televizija naprosto je oduševljena razvojem situacije oko rata u Ukrajini.
- Zelenski je poražen, a Europa je izbačena, rekao je voditelj središnje informativne emisije na Rossiya 1, dok pokraj njega na ekranu stoji fotografija Zelenskog s natpisom - "on je toksičan".
Na talk showu 60 minuta analitičar Nikolai Starikov poručio je da je ovo "nadmašilo njegove najluđe snove"
- Stvari se tako brzo razvijaju da i najveći optimisti sad izgledaju kao pesimisti.
19:30 Britanski premijer Sir Keir Starmer podijelio je kratku snimku na društvenim mrežama iz francuske prijestolnice, poručujući da "svi žele mirovni sporazum" - ali da on "mora biti trajan".
18:50 Desetak čelnika europskih zemalja, zemalja EU-a i NATO-a stiglo je u ponedjeljak u Elizejsku palaču na hitni sastanak o Ukrajini i obrani dok se američki predsjednik Donald Trump sprema izravno razgovarati s ruskim šefom države Vladimirom Putinom.
Sastanak se održava na inicijativu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je prije skupa u Parizu telefonski razgovarao s Trumpom, priopćila je Elizejska palača.
18:45 Europske zemlje razmatraju mogućnost da u Ukrajinu pošalju između 25 i 30 tisuća vojnika, objavio je The Washington Post pozivajući se na dužnosnike.
Istovremeno, europski čelnici raspravljaju i o tome kakvu vojnu pomoć mogu dobiti od SAD-a. Washington također traži odgovore o oružju i snagama koje bi europske zemlje mogle angažirati.
Nakon što se američki predsjednik Donald Trump okrenuo izravnim pregovorima s Moskvom, što je uključivalo i razgovor s ruskim liderom Vladimirom Putinom, u Europi se počela sve više spominjati ideja o mogućem slanju slanju trupa u Ukrajinu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je sastanak nekih europskih lidera u Parizu u ponedjeljak kako bi potaknuo konkretnije planiranje europske potpore Ukrajini i postigao konsenzus o potencijalnom raspoređivanju snaga. Uoči sastanka Macron je razgovarao i s Trumpom.
Washington je isključio mogućnost slanja trupa u Ukrajinu, no europski dužnosnici kažu da Trumpov tim nije isključio mogućnost potpore europskim snagama, te su se zapitali kakva bi ta potpora mogla biti, piše The Washington Post.
Europski zahtjevi uključuju sposobnosti obavještajnih podataka, nadzora i izviđanja te potencijalnu zračnu zaštitu ili neku pomoć u protuzračnoj obrani za zaštitu snaga, rekla su četiri dužnosnika upućena u rasprave.
Američki upitnik koji je poslan europskim prijestolnicama o snagama i opremi koju bi mogli osigurati za Ukrajinu također je izazvao ozbiljnije konzultacije o toj mogućnosti posljednjih dana, rekli su dužnosnici koji su, kao i drugi, govorili anonimno kako bi podijelili osjetljiva razmatranja.
Posljednji europski planovi, kako piše The Washington Post, predviđaju snage “uvjeravanja” ili “odvraćanja” od nekoliko brigada, vjerojatno 25.000 do 30.000 vojnika, koji ne bi bili stacionirani duž linije kontakta, ali bi stajali spremni kao demonstracija sile ako ruske snage pokušaju ponovno pokrenuti rat, rekli su.
Ove bi postrojbe mogle biti potpomognute dodatnim snagama izvan Ukrajine u slučaju da se trebaju pojačati i brzo krenuti. Francuska procjenjuje da bi mogla angažirati gotovo 10.000 vojnika. Britanski premijer Keir Starmer prvi je put objavio u nedjelju navečer da je spreman poslati snage u Ukrajinu kao dio dogovora, ako to bude bilo potrebno.
Francuska i Britanija, jedine dvije nuklearne sile među Europljanima, bile su na čelu rasprava u koje je uključeno najmanje desetak zemalja, uključujući Poljsku, Nizozemsku, Njemačku te nordijske i baltičke države.
Nizozemski ministar obrane Ruben Brekelmans rekao je za The Washington Post da će trebati više od političke potpore SAD-a. I na konferenciji u Muchenu rekao je da europske zemlje razgovaraju međusobno, ali i sa SAD-om, o tome što svaka zemlja može učiniti.
“Tijekom sljedećih nekoliko tjedana to mora postati konkretnije kada je riječ o brojkama. To je velika slagalica, s mnogo dijelova koje moramo sastaviti”, kazao je.
Dok Trump obećava zaustavljanje rata, europski čelnici potiho raspravljaju o slanju vojnika na ukrajinsko tlo. Neke zemlje oklijevaju po tom pitanju, osobito jer im nisu sasvim jasne namjere SAD-a po pitanju Ukrajine.
Europski saveznici podijeljeni su oko prirode razmještanja, uključujući veličinu i mandat snaga te opseg potrebne potpore SAD-a. Pokušaji izrade vojnih planova također su ometeni činjenicom da su parametri dogovora s Rusijom – poput linija duž kojih bi sukob mogao biti zamrznut – i dalje nedostižni ili ih Trumpov tim nije u potpunosti artikulirao.
Ipak, dužnosnici smatraju da je potpora SAD-a ključna kako bi djelovala upozoravajuće prema Rusiji i kako bi odvratila ruske snage od napada. Drugo ključno pitanje za Europljane je kako odgovoriti ako Rusija ipak napadne te snage. Jedan od prijedloga bio je klauzula o međusobnoj obrani između zemalja uključenih u europsku koaliciju, koja ne bi djelovala pod zastavom NATO-a.
“Trebalo bi biti jasno da su snage spremne uzvratiti udarac ako budu napadnute i trebale bi biti u mogućnosti brzo se pojačati”, rekao je europski diplomat.
Za mnoge europske države, raspoređivanje bi također zahtijevalo javnu potporu kod kuće i oslanjanje na već opterećene vojne resurse. Francuska ima više manevarskog prostora od drugih. Nekim zemljama, poput Poljske ili Njemačke, predstoje nacionalni izbori i oprezne su s povlačenjem velikih poteza u vrijeme kada je ruski rat u Ukrajini postao sve više ispolitiziran. Neki su također nervozni zbog preuzimanja rizika bez većeg angažmana SAD-a. A Nizozemska će, primjerice, trebati odobrenje parlamenta, prenosi N1.
“Ne planiramo slati poljske vojnike u Ukrajinu, ali ćemo podržati, u smislu logistike i političke potpore, zemlje koje bi mogle htjeti pružiti takva jamstva u budućnosti”, rekao je u ponedjeljak poljski premijer Donald Tusk.
Europa razmatra i jačanje naoružanja i obuku ukrajinske vojske, no to bi mogla postati točka prijepora budući da Moskva zahtijeva da Ukrajina značajno smanji svoju vojsku. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponedjeljak je izjavio da vjeruje da je napravljen “značajan napredak po pitanju” europskih trupa u Ukrajini.
“Želimo sigurnosna jamstva ne na papiru, već na zemlji, na moru, u zraku”, poručio je on.
Na pitanje hoće li Rusija biti spremna za europsko raspoređivanje snaga u Ukrajini, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je to “vrlo teško pitanje” o kojem dosad nije bilo “suštinskih rasprava”.
Europski dužnosnici kažu da su dobili mješovite poruke od članova Trumpovog tima dok pokušavaju procijeniti tko što radi i koliko bi tko mogao imati utjecaja na predsjednika.
“U Trumpovom taboru postoje različiti stavovi… Na kraju dana, on je taj koji odlučuje”, rekao je drugi europski diplomat. “Sve bi se moglo promijeniti objavom na društvenim mrežama.”
17:30 Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzja obraća se Vijeću sigurnosti UN-a u New Yorku. Žestoko je napao Europsku uniju i Ujedinjeno Kraljevstvo, prenosi Jutarnji.
- Oni ne mogu imati nikakvu ulogu u budućem sporazumu o rješavanju ukrajinske krize, kazao je na samom početku.
- Zaslijeplijeni su primitivnom rusofobijom i svojom manijakalnom željom da nas poraze na bojnom polju koristeći Ukrajince koji su još preživjeli, dodao je.
Dotakao se i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
- Samoproglašeni predsjednik zemlju je uvukao u sukob. Profesionalni ukrajinski komičar se smrtno boji izbora i čini sve što je moguće da ih odgodi, rekao je.
- Ukrajina treba biti demilitarizirana i neutralna, a ne biti dio bilo kakvih blokova ili saveza, zaključio je Nebenzja koji je, podsjetimo, samo par sati prije ruske agresije na Ukrajinu na istom mjestu uvjeravao cijeli svijet da napada neće biti.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Britanski premijer Keir Starmer putuje u Washington "idućeg tjedna" na sastanak s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, pošto nastoji odigrati ulogu posrednika između Amerikanaca i Europljana glede Ukrajine.
"Premijer se raduje skorom susretu s predsjednikom Trumpom kako bi razgovarali o tome kako bismo mogli produbiti posebne odnose u trgovini, ulaganjima i sigurnosti", rekao je glasnogovornik čelnika laburista.
Nije poznat točan datum sastanka.
Što se tiče Ukrajine, čelnik laburista naglasio je važnost "osiguranja trajnog mira" i potrebu da Europa i Sjedinjene Države "nastave blisko surađivati", naglasivši da Ujedinjeno Kraljevstvo ima "jedinstvenu ulogu da to omogući".
Rekao je da je spreman poslati vojnike u Ukrajinu ako bude potrebno kako bi "pridonijeli sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu". Naglasio je da se radi i o sigurnosti njegove zemlje i Europe. Pozvao je Europljane na veću ulogu u NATO-u.
Keir Starmer sudjeluje na europskom samitu u Parizu u ponedjeljak na kojem se govori o odgovoru na "ubrzanje" Trumpove administracije po pitanju Ukrajine, uoči razgovora zakazanih za utorak u Saudijskoj Arabiji između visokih ruskih i američkih dužnosnika.
Ostale teme o kojima će razgovarati Starmer i Trump uključivat će carine koje američki predsjednik planira nametnuti na uvoz čelika i aluminija od 12. ožujka.
London, koji redovito ističe povijesni "poseban odnos" Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država, nada se da će to uspjeti izbjeći i bira pomirljiviji ton s Washingtonom nego Europska unija ili Kanada.
Trump je u petak opisao britanskog premijera "vrlo dobrim tipom". "Jako se dobro slažemo", uvjeravao je američki predsjednik.
Izvor za BBC otkrio: Ukrajina nije pozvana na američko-ruske mirovne pregovore!
Komentari (0)
Komentiraj