Američki znanstvenici kažu da je El Niño – prirodni pacifički vremenski obrazac koji podiže globalne temperature – službeno stigao.
Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) izjavila je da su uvjeti El Niña sada u tijeku u tropskom Pacifiku, s naglim porastom temperature površine mora u posljednjih nekoliko mjeseci.
Mnoge prognoze sugeriraju da bi ovo moglo završiti kao takozvani "super" El Niño, pa čak i biti među najjačima ikad zabilježenima, piše BBC.
Nakon desetljeća zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem, prognozira se još jedna rekordno vruća godina – najvjerojatnije 2027. – s poremećajima u vremenu, opskrbi hranom i gospodarstvu koji bi se protezali i do kraja te godine.
Ova objava NOAA-e nije iznenađenje jer su prognostičari očekivali ovu fazu zagrijavanja nakon što je hladniji "sestrinski" obrazac La Niña završio ranije ove godine.
Temperature površine mora u središnjem i tropskom Pacifiku sada su prešle prag od 0,5 °C iznad prosjeka, koji američki znanstvenici koriste za definiranje pojave El Niña.
"Uvjeti El Niña razvili su se tijekom proteklog mjeseca, što pokazuju iznadprosječne temperature površine mora (SST) u središnjem do istočnom ekvatorijalnom dijelu Tihog oceana", navela je agencija.
Moguć i rekordan porast temperature
NOAA je također primijetila da se vjetrovi iznad ekvatorijalnog Pacifika počinju mijenjati, što je znak da atmosfera sada reagira na topliji ocean, a ne samo na samo zagrijavanje oceana.
Ono što je iznenadilo istraživače jest koliko su računalni modeli već sigurni u njegovu snagu.
Intenzitet El Niña mjeri se time koliko se temperatura površine mora podigne iznad prosjeka u ključnoj zoni Tihog oceana.
Snažan događaj definira se kao više od 1,5 °C iznad prosjeka; vrlo jak iznad 2 °C.
Prema NOAA-inoj prognozi za lipanj, "postoji 63 posto šanse za vrlo jak El Niño tijekom studenog i siječnja, što bi se svrstalo među najveće događaje El Niña u povijesti od 1950. godine", navela je agencija.
Tri najjača događaja od tada bila su 1982./83., 1997./98. i 2015./16.
Neki od najnovijih američkih i europskih (ECMWF) modela idu dalje, pokazujući da bi temperature u tropskom Pacifiku mogle porasti za više od 3 °C iznad prosjeka do kraja godine.
No američka agencija pozvala je na oprez u vezi s time, što njihova predviđanja snage impliciraju.
"Čak ni vrlo jaki El Niño događaji ne dovode do očekivanog utjecaja svugdje, ali jači događaji mogu značajnije preokrenuti izglede u korist očekivanih ishoda."
Poremećaj se najoštrije osjeća u tropima
Veća je briga što se sve ovo događa na već puno toplijem planetu.
"Moramo se brinuti o utjecajima", rekao je profesor Adam Scaife, voditelj mjesečnih do desetljetnih predviđanja u britanskom Meteorološkom zavodu.
"Trenutni El Niño... nadovezuje se na značajnu količinu globalnog zagrijavanja. To znači da bi stvarne temperature u pogođenim regijama mogle biti neviđene, jer zagrijavanje uzrokovano El Niñom pojačava klimatska promjena."
Vrlo jak El Niño obično podiže globalne temperature zraka za oko 0,2 °C, oslobađajući toplinu pohranjenu u oceanu u atmosferu. Taj dodatni udar sada pada na svijet koji već postavlja rekorde.
Godina 2024. – najtoplija u povijesti mjerenja – bila je potaknuta El Niñom koji nije bio ni posebno jak.
I unatoč rashlađujućem utjecaju La Niñe, 2025. je ipak bila treća najtoplija godina u povijesti mjerenja, toplija čak i od super El Niño godine 2016.
"Krajem ove godine i tijekom 2027. vjerojatno ćemo vidjeti vrlo visoke temperature globalno. U 2027. vjerojatno ćemo vidjeti višak topline uz globalno zagrijavanje koje već imamo, a to bi lako moglo dovesti do još jedne godine iznad 1,5 stupnjeva (zagrijavanja u odnosu na razine s kraja 19. stoljeća)", rekao je profesor Scaife za BBC.
Nijedan El Niño nije isti, ali poremećaj se najoštrije osjeća u tropima. Poplave su uobičajene u sjevernom Peruu i južnom Ekvadoru, a mogu dosegnuti dijelove istočne Afrike, središnje Azije i juga Sjedinjenih Država.
Istodobno, rizik od suše i šumskih požara raste u većem dijelu Australije, Indonezije i sjeverne Južne Amerike – pogađajući poljoprivredu i globalne zalihe hrane.
El Niño također ima tendenciju suzbijanja atlantskih uragana, a prognostičari već očekuju mirniju sezonu od prosjeka.
"Iako to zvuči kao dobra stvar, za Srednju Ameriku to dovodi do puno manje oborina i potencijalno suše", rekla je Liz Stephens, profesorica klimatskih rizika i otpornosti na Sveučilištu u Readingu.
Čak i Ujedinjeno Kraljevstvo to osjeća, iako slabo: El Niño može nagnuti izglede prema blagom početku i hladnom kraju zime, iako su veze labave.
Za mnoge je prognoza daleko od apstraktne.
Izostanak kiša, umiranje usjeva, rastuće cijene hrane
"Proglašenje El Niña nije samo još jedna vremenska prognoza – za milijune ljudi to je smrtonosna sirena koje se treba bojati. To znači izostanak kiša, umiranje usjeva, rastuće cijene hrane i obitelji ponovno dovedene do ruba. Posebno u istočnoj Africi, ovo će pogoditi zajednice koje su već pogođene sušama i poplavama posljednjih godina", rekao je Mohamed Adow, direktor kampanje Power Shift Africa.
Japanska meteorološka agencija (JMA) zauzima slično stajalište kao NOAA, procjenjujući da su uvjeti El Niña prisutni. Dodaje da je gotovo sigurno da će trajati do jeseni.
Međutim, nisu sve agencije spremne to predvidjeti. Australski zavod za meteorologiju (BoM) koristi stroži kriterij, koji zahtijeva da temperatura površine mora bude veća od 0,8 °C iznad prosjeka.
Ovog tjedna priopćeno je da se tropski Pacifik "približava uvjetima El Niña", a temperature središnjeg Pacifika već prelaze njegove pragove, ali nije formalno proglašeno da je događaj započeo.
Očekuje se da će se El Niño razviti kasnije ove godine i navodi se da bi mogao biti jak.
El Niño se javlja svake dvije do sedam godina i obično traje oko godinu dana.
Još uvijek nema konačnog dokaza da klimatske promjene čine ove događaje jačima ili češćima, ali zagrijavanje svijeta može pojačati njihove učinke, piše BBC.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....