Dok su američki predsjednik Donald Trump i mnogi drugi svjetski čelnici zaokupljeni ratom u Ukrajini, neki Europljani sve su zabrinutiji zbog onoga što ruska vojska radi mnogo tiše duž drugih dijelova svoje granice s Europom.
Oko 160 kilometara istočno od granice s Finskom, u ruskom gradu Petrozavodsku, vojni inženjeri proširuju vojne baze gdje Kremlj planira stvoriti novo vojno sjedište koje će nadzirati desetke tisuća vojnika tijekom idućih nekoliko godina.
Ti vojnici, od kojih mnogi sada služe u Ukrajini, trebali bi biti okosnica ruske vojske koja se priprema za suočavanje s NATO savezom, prema zapadnim vojnim i obavještajnim dužnosnicima. Kremlj pojačava vojno novačenje, jača proizvodnju oružja i modernizira željezničke pruge u pograničnim područjima.
Rusija se priprema povećati svoju vojnu prisutnost duž istočnog boka NATO-a, a Putin je naredio vojsci da poveća svoje redove na čak 1,5 milijuna vojnika, u odnosu na oko milijun prije agresije na Ukrajinu. Rusija je ove godine povećala vojnu potrošnju na više od 6 posto BDP-a, u odnosu na 3,6 posto prije rata. Za usporedbu, SAD su prošle godine potrošile 3,4 posto svog BDP-a na vojsku, a zemlje EU u prosjeku su 2,1 posto, podsjeća Wall Street Journal, a prenosi Jutarnji list.
Gomilanje naoružanja
Povećana ruska vojna ulaganja dovela su do preopterećenja tvornica oružja, potičući vojno-industrijske tvrtke na proširenje proizvodnih linija i otvaranje novih pogona, prema europskim vojnim dužnosnicima.
Prema procjenama zapadnih obavještajnih službi, Rusija je 2021. godine, prije invazije, proizvela oko 40 svojih glavnih borbenih tenkova, T-90M. Sada ih proizvodi gotovo 300 godišnje. Visoki finski vojni dužnosnik ističe da se gotovo nijedan od njih ne šalje na ukrajinsko bojište, već ostaje na ruskom tlu za kasniju uporabu. Također, očekuje se da će proizvodnja topova i streljiva ove godine porasti za oko 20 posto, a kvaliteta i proizvodnja dronova značajno su se povećale.
"Ruska vojska se obnavlja i raste brže nego što je većina analitičara očekivala", rekao je general Christopher Cavoli, zapovjednik američkih snaga u Europi, ovog mjeseca pred senatskim odborom. "Zapravo, ruska vojska, koja je podnijela najveći teret borbi, danas je veća nego što je bila na početku rata", upozorio je.
U izvješću iz veljače, danska obavještajna agencija upozorila je da bi Rusija mogla pokrenuti rat velikih razmjera u Europi u roku od pet godina ako će NATO smatrati slabim. Zapadni vojni dužnosnici upozoravaju da bi prekid vatre u Ukrajini omogućio ruskoj vojsci da još više ubrza tempo.
U međuvremenu, neke zemlje NATO-a utvrđuju svoje granice protiv tenkova, kopaju rovove i postavljaju prepreke poznate kao ‘zmajevi zubi‘. Poljska i baltičke države - Estonija, Latvija i Litva - povukle su se iz međunarodnog ugovora o zabrani protupješačkih mina. Istu odluku donijela je i Finska. "Nemamo previše vremena", upozorio je poljski ministar obrane Wladyslaw Kosiniak-Kamysz u jednom nedavnom intervjuu. "Moramo izgraditi snažan savez, snažan zapovjedni sustav i dobro opremljene vojne snage", objasnio je.
Zapadni dužnosnici također ukazuju na tajne operacije za koje se vjeruje da ih je Rusija izvršila u Europi posljednjih godina kao dokaz odlučnosti Moskve da destabilizira Zapad i osveti se za njegovu podršku Ukrajini. Vjeruje se da ruska vojna obavještajna služba stoji iza planova za postavljanje zapaljivih naprava u zrakoplove DHL-a i za ubojstvo glavnog izvršnog direktora njemačkog obrambenog diva Rheinmetall. Jedan europski obavještajni dužnosnik upozorio je da bi Rusija mogla pokušati testirati koheziju saveza upadom u neku manju NATO zemlju - poput Estonije - koja ima znatno rusko stanovništvo.
Ruska sposobnost da se suoči s NATO-om dijelom će ovisiti o njezinoj sposobnosti da obnovi svoje snage nakon rata u Ukrajini, koji je iscrpio njezin časnički korpus, ali je pružio iskustvo u preciznoj paljbi. "Ako se pitate koliko brzo bi ruska vojska mogla provesti ograničenu operaciju protiv baltičkih država, odgovor bi mogao biti - prilično brzo", ističe Michael Kofman, viši suradnik u Programu za Rusiju i Euroaziju pri washingtonskom think tanku Zaklada Carnegie za međunarodni mir.
Baltički dužnosnici, dodaje, "razmatraju vremenski okvir od dvije do tri godine nakon rata. Ako je mjerilo rat velikih razmjera, vjerojatno s NATO-om, vremenski okvir bi mogao biti više sedam do deset godina, ovisno o scenariju".
Vojna obnova
Stoljećima je ruska vojska činila jednu od velikih europskih sila. Pobijedila je i Napoleona i Hitlera nakon što su se oba usudila napasti ruski teritorij. Ulazak Sovjetskog Saveza u Drugi svjetski rat promijenio je smjer sukoba i postavio pozornicu za eru Hladnog rata koja je uslijedila.
Putin se, pak, oslanja na to vojno nasljeđe kako bi opravdao rat u Ukrajini i ruske napore da povrati utjecaj u Europi, gdje su se njezini bivši saveznici, poput Ukrajine, okrenuli Zapadu. Čini se da Rusija računa da će vojno širenje duž granica NATO-a prisiliti Zapad da se ponovno sukobi s jačom Moskvom. "Rusija i Europa morat će ponovno pokrenuti dijalog s jasnim razumijevanjem međusobnih sposobnosti, prihvaćajući činjenicu da smo neprijatelji", kaže Vasilij Kašin, direktor Centra za opće europske i međunarodne studije na Visokoj školi ekonomije u Moskvi.
Kako bi koncentrirao svoje snage na Zapadu, Kremlj je prošle godine promijenio organizaciju snaga unutar zemlje, formirajući nove okruge povezane s obranom svojih najvećih gradova, Moskve i Sankt Peterburga. U moskovskom vojnom okrugu Rusija integrira cestovne i željezničke rute koje koristi njezina vojska s onima u susjednoj Bjelorusiji, najbližem savezniku Moskve koji je bio odskočna platforma za početak invazije na Ukrajinu.
"Neće imati problema s regrutacijom"
Posljednjih mjeseci Rusija ima nagli porast regrutiranja zbog izdašnih jednokratnih bonusa za potpisivanje ugovora na saveznoj i regionalnoj razini. Isplate, u nekim slučajevima, mogu iznositi oko 20.000 dolara. "Ove jednokratne isplate znatno su porasle pa se sada radi o većim svotama od onoga što bi mnogi ljudi inače mogli zaraditi tijekom cijele godine", kaže Iikka Korhonen, direktor Instituta za zemlje u razvoju Banke Finske, koji prati rusko gospodarstvo. SAD procjenjuje da se sada mjesečno u vojsku prijavljuje oko 30.000 Rusa, u odnosu na oko 25.000 njih prošlog ljeta. Neki istočnoeuropski obavještajni dužnosnici kažu da se redovi sada popunjavaju s oko 40.000 vojnika mjesečno.
Dodatno ljudstvo omogućilo je vojsci rotaciju novih snaga u Ukrajini i izvan nje te izgradnju novih jedinica obučenih i smještenih u Rusiji, prema nekim procjenama europskih obavještajnih službi. Kako bi pomogle u novačenju, savezne i regionalne vlade povećale su beneficije za veterane i njihove obitelji te pozvale vojnike da se angažiraju u utrci za mjesto u gradskim vijećima i ruskom parlamentu.
"Ono što vidimo jest da vojska postaje nova vrsta elite", upozorava Daivis Petraitis, stručnjak za Rusiju na Baltičkom obrambenom koledžu u Estoniji. "Neće imati problema s novačenjem", dodaje.
Prilagođavanje planova
Rusija prilagođava svoje planove ponovnog naoružavanja kako bi zadovoljila potrebe novih snaga koje će biti stacionirane uz njezinu granicu s NATO zemljama. Te će jedinice dobiti većinu nove opreme, dok je istovremeno većina onoga što se šalje na front u Ukrajini staro i obnovljeno oružje iz sovjetskog doba. "Vrlo rijetko se u posljednje vrijeme primjećuju ili uništavaju novoizgrađena vozila", kaže Dara Massicot, viša suradnica u Programu Rusija i Euroazija u Zakladi Carnegie, autorica izvješća o obnovi ruske vojske.
Kasnije ove godine očekuje se da će Rusija demonstrirati svoje prve korake u tom procesu u svojim godišnjim strateškim vojnim vježbama. Ove godine očekuje se da će se u vježbama pod imenom Zapad uvježbavati snage u ruskim regijama koje graniče sa zemljama članicama NATO-a. Vojni dužnosnici na istočnom krilu NATO-a očekuju manevre namijenjene odvraćanju Europe od zaoštravanja tenzija s Rusijom. Bez obzira na situaciju s pregovorima o prekidu vatre u Ukrajini, kažu, Kremlj želi da ga se u Europi shvati ozbiljno, piše Wall Street Journal, a prenosi Jutarnji list.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
Komentari (0)
Komentiraj