StoryEditor
Svijetzadužio je konzervativce

Dok u Americi vrije kao nikad dosad, Trump trlja ruke; bivši predsjednik opet jaše, i to na krilima kontroverzne presude protiv pobačaja. Njegov povratak u Bijelu kuću može zaustaviti samo jedna osoba

Piše Damir Pilić
2. srpnja 2022. - 10:00

U budućim almanasima feminizma i ljudskih prava datum 24. lipnja 2022. bit će upisan crnim slovima: tada je Vrhovni sud SAD-a ukinuo presudu “Roe vs. Wade” iz 1973., kojom je pobačaj legaliziran u cijeloj Americi. No to bi istodobno mogao biti početak novoga političkog uspona bivšega predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

Jer upravo je Trump odgovoran što je Vrhovni sud SAD-a poništio progresivnu presudu iz 1973. godine. Poznat kao iznimno neobrazovan tip, Trump zacijelo nikad nije čuo za Staljinovu tezu: “Jedina politika je kadrovska politika”, ali je u Bijeloj kući provodio tu maksimu: imenovanjem troje konzervativnih sudaca promijenio je ideološki naboj Vrhovnog suda i osigurao mu konzervativnu većinu koja je sada nasrnula na ženska prava.

Podsjetimo, nakon što je 2017. imenovao konzervativnog suca Neila Gorsucha, a 2018. njegova svjetonazorskog brata Bretta Kavanaugha, Trump je završni korak u ideološkom preoblikovanju Vrhovnog suda učinio 2020., kada je imenovao konzervativnu sutkinju Amy Coney Barrett (pritom je prekršio nepisano pravilo da predsjednici u zadnjoj godini mandata ne imenuju suce Vrhovnog suda).

Sve troje “Trumpovih sudaca” glasalo je za poništavanje presude “Roe protiv Wadea”, što je bivšem američkom predsjedniku dalo za pravo da pred konzervativnom Amerikom preuzme zasluge za taj povratak zemlje u prošlost za koju se mislilo da je prevladana. ”Današnja odluka, koja je najveća pobjeda za život u jednoj generaciji (...), omogućena je samo zato što sam sve ispunio kako sam obećao, uključujući nominiranje i potvrđivanje tri vrlo cijenjena i jaka konstitucionalista u Vrhovni sud SAD-a”, objavio je Trump nakon revizionističke odluke Vrhovnog suda od 24. lipnja.

Vaga pravde se pomaknula

Istog dana i aktualni predsjednik SAD-a Joe Biden – koji se, iako deklarirani katolik, protivi ovom srozavanju ženskih prava – priznao je Trumpovu presudnu ulogu u rušenju pola stoljeća stare presude koja je američkim ženama omogućila pravo na pobačaj.

– Tri suca koje je imenovao jedan predsjednik, Donald Trump, bila su ključna za današnju odluku da se vaga pravde pomakne i eliminira temeljno pravo žena u ovoj zemlji – rekao je Biden.

Trump izvorno nije bio protivnik pobačaja. Odnosno, to ga pitanje uopće nije zanimalo sve dok tijekom predsjedničke kampanje 2016. nije shvatio da vrlo utjecajna skupina kršćanskih (prvenstveno evangeličkih) radikala očekuje od njega da ukine pravo na pobačaj. Izračunavši da bi mu podrška te skupine mogla donijeti presudne glasove u borbi protiv tadašnje demokratske suparnice Hillary Clinton, Trump je u studenome 2016., upravo za vrijeme debate s Clintonovom, javno obećao da će imenovati suce koji će poništiti presudu iz 1973. godine.

– Postavimo li još dva ili možda tri suca, to će se, po mome mišljenju, dogoditi automatski – rekao je tada Trump.

Ostatak priče je poznat: oduševljeni tim riječima, konzervativni kršćanski glasači postali su ključni faktor koji je Trumpu donio pobjedu nad Hillary Clinton. A on im je imenovanjem konzervativnih sudaca vratio uslugu.

Repriza obračuna iz 2016.

Tako je Amerika upala u novi identitetski rat. Troje liberalnih sudaca Vrhovnog suda (Stephen Breyer, Elena Kagan i Sonia Sotomayor) u izdvojenom su mišljenju upozorili da ukidanje presude “Roe vs. Wade” predstavlja prijetnju i za druge stečene slobode, poput prava na kontracepciju koje je zajamčeno presudom iz 1965. godine, prava na međurasni brak iz 1967., prava na istospolnu intimnost iz 2003. i prava na istospolni brak iz 2015. godine.

I doista, konzervativni sudac Clarence Thomas već je pozvao Vrhovni sud da “razmotri i preispita” sve presude vezane uz prava na kontracepciju, istospolnu intimnost i istospolne brakove. Drugim riječima, sprema se novi žestoki sukob između konzervativne i liberalne Amerike.

Mnogi analitičari drže da će Trump iskoristiti taj sukob da se do idućih predsjedničkih izbora, koji će se održati 2024. godine, nametne kao lider konzervativne Amerike, pri čemu će opet moći računati na potporu utjecajnih kršćanskih radikala.

S druge strane, CNN piše da bi kandidatkinja Demokratske stranke na tim izborima, umjesto evidentno onemoćalog Bidena, mogla biti Hillary Clinton, navodeći da njezine šanse za nominaciju rastu s ovom odlukom konzervativne većine na Vrhovnom sudu. Prema tom rezonu, bijes američkih žena zbog te presude nalaže Demokratskoj stranci da na idućim izborima isturi ženskoga kandidata.

U tom slučaju ponovio bi se predsjednički sraz iz 2016. godine: Trump vs. Clinton. Pritom bi adut Hillary Clinton moglo biti većinsko raspoloženje američke javnosti: lanjska anketa Pew Research Centra pokazuje da većina građana SAD-a želi da abortus bude legalan (59 posto), a manjina da bude nezakonit (39 posto), dok po drugim anketama pravo na pobačaj podržava 70 posto Amerikanaca.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. kolovoz 2022 12:24