Sukob američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog oko dogovora o dizelskom gorivu - koji je, inače, razbjesnio ili duboko zabrinuo i pojedine europske čelnike i dužnosnike - zasjenjuje jednu puno važniju inicijativu, kako tvrdi u ponedjeljak u The Washington Postu kolumnist David Ignatius.
Ignatius na početku svoje analize naglašava da je možda upravo uspjeh Ukrajine u ratnim uvjetima doveo do toga da je Trump od toga da je prije više od 18 mjeseci u Bijeloj kući omalovažavao i ponižavao ukrajinskog predsjednika nazivajući ga slabićem koji "nema nikakve adute" u rukama, došao do negodovanja zbog ukrajinskih razornih napada na ruske rafinerije.
Financijska korist umjesto ostvarenja ratnih ciljeva
Prošlog vikenda Trumpova trajna iritacija Zelenskim navela ga je da s Moskvom sklopi dogovor o dizelskom gorivu, čime je ozbiljno potkopao zakon o sankcijama protiv Rusije koji je nedavno potpisao, da bi potom Bijela kuća zaprijetila još kritičnijim potezom - prekidom za Kijev ključne obavještajne potpore, za koju i europski diplomati i stručnjaci priznaju da bi je bilo "teško nadomjestiti".
No, kao i mnogi Trumpovi ispadi, i ova posljednja razmirica oko Ukrajine, kako navodi autor, zasjenjuje razvoj događaja koji bi mogao biti mnogo važniji - Sjedinjene Države i Europa polako se približavaju zajedničkom mirovnom prijedlogu koji bi i Ukrajini i Rusiji donio velike financijske i sigurnosne koristi te poslužio kao polazište za teritorijalni dogovor koji ne bi ispunio ratne ciljeve nijedne strane, prenosi Jutarnji list.
Obrazloženje ove problematične mirovne inicijative oslanja se na načelo da kad god naiđete na problem koji ne možete riješiti, učinite ga još većim. Američki pregovarači tako, tvrdi Ignatius, pokušavaju osmisliti paket mjera kojim bi se zadovoljile poslijeratne potrebe Ukrajine i Rusije, zaustavilo krvoproliće i objema zemljama omogućilo da iz rata izađu u boljem položaju kao svojevrsni poticaj za teritorijalni kompromis kojim nijedna strana neće biti zadovoljna.
Učiniti problem još većim
"Moramo povećati i problem i rješenje kako bismo objema stranama pomogli da sagledaju kako bi izgledalo poslijeratno stanje, a zatim i da učine ustupke", piše autor, pozivajući se na jednog američkog dužnosnika upoznatog s pregovorima kao izvor koji mu je otkrio detaljan sažetak stvari.
Ova diplomatska inicijativa, prema tim informacijama, dobila je zamah tijekom šestosatnog sastanka održanog prošlog petka na Floridi, čiji su domaćini bili američki izaslanici Jared Kushner i Steve Witkoff. Sastanku su nazočili ukrajinski dužnosnici te predstavnici Ujedinjene Kraljevine, Francuske i Njemačke, a održan je u golf-klubu Shell Bay, kompleksu u Witkoffovu vlasništvu u Hallandale Beachu.
Trump, kako se navodi, želi da Ukrajina i Rusija prestanu međusobno bombardirati rafinerije kao uvjet za američku mirovnu inicijativu. Rusiji je pritom to lako prihvatiti jer je najveća ukrajinska rafinerija već teško oštećena u ruskim napadima. No, za Zelenskog bi to značilo odustajanje od uporabe jednog od njegovih najmoćnijih oružja. "Očito je da ukrajinska sposobnost napada na rafinerije utječe na rusko gospodarstvo", rekao je za WP jedan europski diplomat. "Time je Zelenski dobio veći pregovarački utjecaj", dodao je.
Četiri stupa plana
Prema riječima američkog dužnosnika, Kushner i Witkoff zatražili su od Ukrajinaca na sastanku u petak da obustave napade na rafinerije te ih upozorili da će Trump u protivnom sklopiti dogovor o dizelskom gorivu. Dužnosnik je rekao i da su američki pregovarači tijekom posljednjih nekoliko mjeseci taj zahtjev postavili šest puta, dok su cijene dizelskog goriva naglo rasle.
Ono što je uslijedilo bilo je, kako se navodi, predvidljivo: Zelenski se usprotivio, Trump je sklopio dogovor - s očitim političkim ciljem snižavanja cijena uoči međuizbora - Zelenski je Trumpovu odluku nazvao "slabošću", a Trump je zaprijetio prekidom obavještajne potpore. Ako Zelenski pristane obustaviti napade na rafinerije, "vraćamo se u igru i idemo u Moskvu", otkrio je američki dužnosnik, kako tvrdi novinar WP-a.
No, postavlja se pitanje što bi Ukrajina dobila - i čega bi se morala odreći - u okviru američko-europskog sporazuma koji se postupno oblikuje?
Prema riječima američkog dužnosnika, paket bi imao četiri osnovne sastavnice, stupa. Poruka rukom čelniku Vladimiru Putinu glasila bi - nemojte samo okončati rat s Ukrajinom. S Europom sklopite gospodarski i sigurnosni sporazum koji bi nakon sve intenzivnije spirale eskalacije ponovno uspostavio stabilnost u regiji.
Pritom bi prvi stup sporazuma bio obnova Ukrajine. Svjetska banka i investicijska tvrtka BlackRock žele uspostaviti okvir za podmirivanje brojnih financijskih potreba Zelenskog - od obnove razorenih dijelova zemlje i osiguravanja naknada obiteljima poginulih i ranjenih vojnika do oporavka teško narušenoga gospodarstva.
Pregovarači su od Kijeva zatražili detaljne procjene troškova, kao i jamstva da taj novac neće biti opljačkan u poslijeratnoj utrci za zaradom. Ukrajinci, pak, zasad nisu dostavili konkretne iznose, no očekuje se da će to učiniti u idućih nekoliko dana, osim ako mirovna inicijativa u međuvremenu ne propadne piše Jutarnji list.
Druga ključna sastavnica bila bi sigurnosna jamstva. Ukrajina bi dobila obećanje Sjedinjenih Država i europskih država da će vojno odgovoriti ako je Rusija ponovno napadne, što je američki dužnosnik opisao kao jamstvo istovjetno članku 5. NATO-ova ugovora. Dužnosnik je rekao i da bi Rusija s Europom pregovarala o sporazumima kojima bi se uvažile njezine sigurnosne zabrinutosti, premda nije jasno što bi to konkretno podrazumijevalo.
Treći stup bila bi gospodarska integracija Rusije, Ukrajine i Europe putem energetskog sporazuma. Jedna od mogućnosti bila bi izgradnja plinovoda kojim bi se ruska nafta i plin dopremali u Europu, a Ukrajina i Rusija dijelile ostvarenu dobit. Takav bi plinovod mogao znatno smanjiti troškove energije u Europi, rekao je dužnosnik. Uz osiguravanje "dugoročnog pristupa europskom energetskom tržištu" Rusiji, mirovnim bi se sporazumom utvrdilo kako će se i kada ukidati postojeće gospodarske sankcije.
Posljednji dio sporazuma, pak, bio bi najteže prihvatljiv za obje strane. Rusija, koja je započela rat s namjerom da osvoji cijelu Ukrajinu, prema ovoj bi ideji pristala na prekid vatre duž postojeće linije bojišnice, odnosno "linije kontrole", kako je nazivaju pregovarači. Za Ukrajinu bi to značilo da mora dopustiti Rusiji da zadrži kontrolu nad teritorijem koji je pod njezinom okupacijom, uključujući i Donbas, oko kojeg se vode posebno žestoke borbe. Jedna od prepreka jest i to što linija kontrole nije sasvim jasno određena, s obzirom na to da se bojišnica gotovo svakodnevno pomiče, makar i neznatno.
Jednu stvar Trump ne shvaća
Istovremeno, kako navodi autor, iako su europski čelnici bili ljutiti zbog Trumpova dogovora o dizelskom gorivu, čini se da su i dalje odlučni nastaviti diplomatski proces koji vode Kushner i Witkoff. "Ovo je trenutak da se smanje napetosti i da se vratimo poslu", ustvrdio je europski diplomat.
Razlog za postizanje sporazuma upravo sada jest činjenica da se rat pretvorio u stravično poprište masovnog stradanja. Rusija je - prema nekim procjenama - pretrpjela više od 1,4 milijuna poginulih i ranjenih. Prema britanskoj procjeni, samo u kolovozu Rusija je imala 42.000 gubitaka, odnosno približno 1400 dnevno. Riječ je o ratu iscrpljivanja koji obje strane plaćaju golemim ljudskim žrtvama i financijskim troškovima. Ove zime rat bi čak mogao prerasti i u gospodarski obračun u kojem će svaka strana nastojati razoriti gospodarstvo protivnika i povećati patnju civilnog stanovništva.
Donald Trump, piše autor, s pravom nastoji okončati rat otkako je preuzeo dužnost, ali se i dalje čini kako ne uspijeva shvatiti da Putin, kao agresor, želi pobjedu, a ne primirje. "Putin ne ostavlja dojam da ozbiljno razmišlja o miru", rekao je europski diplomat pozivajući se na obavještajna izvješća. Svojim dogovorom o dizelskom gorivu kojim se zaobilaze sankcije Trump, na tragičan način, olakšava Putinu nastavak ovog strašnog rata, zaključuje David Ignatius.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....