Predsjednik SAD-a Joe Biden dao bi sve na svijetu da može nabaviti čarobni štapić kojim bi riješio migrantsku krizu na južnoj granici s Meksikom. Jer je svjestan da mu ta kriza na više načina smanjuje šanse za reizbor na izborima u studenome.
Prije svega, republikanci mu upravo na toj temi ponajviše „vade mast”, tvrdeći da nekontrolirani ulazak migranata u Ameriku znači da Biden nije sposoban zaštititi nacionalnu sigurnost, zbog čega ne može biti predsjednik SAD-a.
Uz to, republikanci su blokirali i Bidenov prijedlog proračuna za pomoć Ukrajini, vežući ga za svoje zahtjeve o donošenju antimigrantskih mjera, s obrazloženjem da se Washington mora najprije pobrinuti za nacionalnu sigurnost SAD-a – odnosno granice s Meksikom - a tek potom za sigurnost drugih država, uključujući i Ukrajinu.
Tom blokadom Republikanska stranka uspjela je privremeno zaustaviti dotok američke pomoći Ukrajini, što je za Bidena vrlo nezgodno, jer ga dovodi u situaciju da mu svaki izbor ima loše posljedice. Ako zbog nedostatka američke pomoći Ukrajina izgubi rat od Rusije, to bi bio i Bidenov poraz: mandat mu je počeo kaotičnim bijegom iz Afganistana, a završio bi sličnim bijegom iz Ukrajine, što američki glasači zacijelo ne bi nagradili.
S druge strane, ako popusti republikancima i donese antimigrantske zakone, izdat će političku agendu i suštinu Demokratske stranke. Jer ustupci koje traže republikanci uključuju značajno povećanje prepreka azilu na granici SAD-a i Meksika, povećanje broja deportacija i ograničavanje predsjednikove mogućnosti da odobri uvjetni otpust zbog humanitarnih potreba.
Jasno je da bi takvi ustupci osudili stotine tisuća migranata na sudbine koje ne bi bile na diku jedne liberalne partije, što bi razočaralo i veliki broj njezinih glasača.
60 godina embarga
U tim okolnostima, dok američki predsjednik razbija glavu kojim od dva loša puta da krene, na sceni se pojavljuje njegov potencijalni anđeo spasitelj s čarobnim štapićem. Dobro, možda ne baš spasitelj, a i taj štapić je prilično realističan, ali svakako se pojavljuje čovjek koji bi predsjedniku SAD-a mogao olakšati situaciju – meksički predsjednik Andrés Manuel López Obrador.
Predsjednik Meksika u petak je na konferenciji za novinare predstavio svoj višeetapni plan za rješavanje migrantske krize, nastao nakon ranijih razgovora s američkim dužnosnicima koji su od Obradora tražili da pomogne u rješenju problema. Obrador je pristao pomoći, te je u petak obznanio glavne smjernice svog plana, kao i glavne uvjete koje bi SAD morao ispuniti.
Prvi uvjet odnosi se na Obradorov zahtjev da američka vlada izdvoji za plan 20 milijardi dolara - koje bi se mahom utrošile kao razvojna pomoć za matične zemlje iz kojih migranti dolaze – dok je drugi uvjet da Washington odobri vize za oko 10 milijuna latinskoameričkih migranata koji već duže rade u SAD-u.
Najviše je odjeknuo treći uvjet: ljevičarski predsjednik Meksika od Amerike je zatražio da ukine dugogodišnje sankcije prema Kubi i Venezueli.
- SAD mora napustiti politiku od prije 200 godina, hegemonijsku politiku nametanja, embarga. To je iz srednjeg vijeka, nema veze s današnjim svijetom - poručio je Obrador.
Kao što je poznato, Washington je oštre sankcije i potpuni trgovinski embargo protiv Kube uveo još 1962. godine (što ga čini najduljim embargom u povijesti čovječanstva), nedugo nakon što je tamošnja socijalistička revolucija svrgnula proameričkog diktatora Fulgencija Batistu. A sankcije protiv Venezuele uveo je 2017. tadašnji američki predsjednik Donald Trump.
Susret u Mexico Cityju
Ovo nije prvi put u posljednje vrijeme da predsjednik Meksika svoju pomoć Americi oko rješavanja migrantske krize uvjetuje ili povezuje sa skidanjem sankcija Havani i Caracasu. Isto je učinio i prije desetak dana, kada ga je visoka američka delegacija posjetila u Mexico Cityju.
„Visoko izaslanstvo SAD-a sastat će se s predsjednikom Meksika u srijedu, što mnogi smatraju pokušajem da ga natjeraju da učini više kako bi zaustavio val migranata koji stižu na jugozapadne granice SAD-a“, objavio je 27. prosinca ABC News.
Nakon sastanka Obrador je rekao da je „voljan pomoći”, ali da želi vidjeti napredak u odnosima SAD-a s Kubom i Venezuelom, odnosno prekid američkih sankcija protiv te dvije zemlje, založivši se umjesto toga za „humanu politiku” sa „socijalnom dimenzijom”.
- Pomoći ćemo, kao i uvijek. Meksiko pomaže u postizanju sporazuma s drugim zemljama, u ovom slučaju s Venezuelom. Također želimo da se nešto učini u vezi s Kubom. Već smo predložili predsjedniku Bidenu da se otvori američko-kubanski bilateralni dijalog. To je ono o čemu ćemo razgovarati - rekao je Obrador.
Predsjednik Meksika tako je na djelu iskazao solidarnost latinskoameričke ljevice. Sada valja vidjeti jesu li Biden i Kongres SAD-a voljni toj ljevici pružiti ideološki ustupak koji u njezino ime traži Obrador.
Meksički mediji su objavili da je u prvih 11 mjeseci prošle godine otkriveno 680.000 migranata koji su se kretali zemljom, dok je u prosincu čak 10.000 migranata dnevno bilo uhićivano na južnoj američkoj granici.