Direktor CIA-e John Ratcliffe ovog je tjedna u strogoj tajnosti posjetio Moskvu kako bi ruskom vodstvu iza zatvorenih vrata prenio sumornu procjenu stanja rata protiv Ukrajine te ga pozvao da pristane na dogovor prije nego što se ruska vojna i gospodarska situacija dodatno pogorša, kazali su sadašnji i bivši američki dužnosnici.
Ratcliffe je poruku prenio Aleksandru V. Bortnikovu, čelniku ruske obavještajne službe FSB. Pritom, međutim, nije iznio nikakve prijetnje mogućim posljedicama za Rusiju ako odluči predsjednik Vladimir Putin zanemariti njegovu procjenu i nastaviti rat.
Analitičari CIA-e već dugo sumnjaju da Putinovi savjetnici ruskom predsjedniku pružaju iskrene procjene smjera u kojem se rat razvija i cijene koju Rusija zbog njega plaća.
CIA već godinama održava komunikacijske kanale s FSB-om i ruskom vanjskom obavještajnom službom SVR, piše u svom izvješću New York Times.
Dužnosnici navode da je Ratcliffeov obavještajni kanal s Bortnikovim djeluje usporedno s odvojenim kanalima koje su Trumpov izaslanik Steve Witkoff i predsjednikov zet Jared Kushner uspostavili s drugim visokim Putinovim savjetnicima.
Dio američkih dužnosnika nadao se da će Putin, i sam bivši obavještajac, poruku direktora CIA-e shvatiti ozbiljnije te je doživjeti vjerodostojnijom i hitnijom od upozorenja poslanih uobičajenim diplomatskim kanalima.
U četiri oka
Tijekom većeg dijela prošle godine Trump i neki od njegovih najbližih suradnika djelovali su uvjereni da je ruska pobjeda nad Ukrajinom na bojištu neizbježna zbog znatno brojnijeg ruskog stanovništva i nuklearnog arsenala te zemlje.
No Rusija je pretrpjela goleme gubitke, a njezino napredovanje na bojištu praktički je zaustavljeno.
Zasad nije jasno najavljuje li Ratcliffeova poruka ikakvu promjenu američke politike prema Rusiji ili Ukrajini.
Njegov posjet bio je najnoviji pokušaj Trumpove administracije da udahne novi život pregovorima koji su zapeli u slijepoj ulici. Istodobno postaje sve očitije da Ukrajina neće odustati od borbe na istoku zemlje, čak ni uz smanjenu američku vojnu pomoć.
Sjedinjene Države nakon Trumpova povratka na vlast postupno smanjuju vojnu potporu Ukrajini, prisiljavajući Kijev da se sve snažnije oslanja na europske partnere.
CIA je, međutim, zadržala blisko obavještajno partnerstvo s Ukrajincima, uspostavljeno prije više od deset godina.
Poruka koju je Ratcliffe u četiri oka prenio Bortnikovu uglavnom se podudara s nekima od njegovih javnih izjava.
Direktor CIA-e prošlog je mjeseca otvoreno govorio o golemim gubicima ruskih snaga i nesposobnosti Moskve da ostvari ozbiljniji napredak na bojištu. Istaknuo je da je očekivani životni vijek ruskog vojnika na prvoj crti kraći od 35 minuta.
Dodao je i da je Rusija u 18 mjeseci otkako je preuzeo dužnost direktora CIA-e osvojila tek oko jedan posto ukupnog ukrajinskog teritorija. Takav razvoj događaja pripisao je ukrajinskom „majstorskom ovladavanju“ tehnologijom bespilotnih letjelica.
Prije sastanka s Bortnikovim u Moskvi Ratcliffe je razgovarao s ukrajinskim kolegama i uvjerio ih da će ispitivati ruska stajališta, a ne u ime Ukrajine nuditi ustupke.
Diskretni glasnik
Europski diplomati vjeruju da bi se tijekom nadolazećih zimskih mjeseci mogao otvoriti prostor za postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine. Razloge vide u uglavnom zaustavljenoj ruskoj ofenzivi u Donbasu, ali i u sposobnosti Ukrajine da napadima bespilotnim letjelicama Rusiji i dalje nanosi ozbiljnu štetu.
Neki od tih europskih dužnosnika pritiskali su Trumpovu administraciju da se skupini pregovarača koji pokušavaju privoljeti Moskvu na mirovni sporazum pridruži i neki visoki dužnosnik za nacionalnu sigurnost — osobu sposobnu prenijeti oštru poruku kakvu je Ratcliffe ovog tjedna iznio u Moskvi.
Ukrajinci Witkoffa i Kushnera već dugo smatraju previše bliskima Rusima. Ratcliffea, dugogodišnjeg zagovornika čvrstog pristupa Moskvi, doživljavaju kao potencijalno neutralnijeg posrednika.
Trump se Ratcliffeom već više puta koristio kao diskretnim glasnikom.
U siječnju je postao prvi dužnosnik na razini člana vlade koji je posjetio Venezuelu nakon što su američke snage za posebne operacije zarobile predsjednika Nicolása Madura.
U svibnju je otputovao na Kubu, gdje je tamošnjem vodstvu iznio sumornu procjenu stanja kubanskoga gospodarstva, pogođenog američkom naftnom blokadom. Pozvao je vlasti da provedu niz dalekosežnih političkih i gospodarskih reformi prije nego što se situacija dodatno pogorša.
Prvi sastanak
Izravni susreti američkih i ruskih obavještajnih čelnika posljednjih su godina bili rijetki i neredoviti.
U studenome 2021. godine tadašnji direktor CIA-e William J. Burns osobno se u Moskvi sastao s Bortnikovim i drugim visokim ruskim dužnosnicima kako bi upozorio Putina da ne pokreće invaziju punog opsega na Ukrajinu.
Godinu dana poslije, u studenome 2022., Turska je u Ankari ugostila izravni sastanak Burnsa i Sergeja Nariškina, čelnika ruske vanjske obavještajne službe.
Američke obavještajne službe prethodno su presrele rusku komunikaciju o mogućoj uporabi nuklearnog oružja kojom bi Moskva pokušala zaustaviti ukrajinsko napredovanje tijekom tadašnje protuofenzive. Burns je Nariškina upozorio da će Rusija snositi ozbiljne posljedice ostvari li navodnu prijetnju.
Turski domaćini željeli su da taj sastanak označi početak trajnog kanala izravne komunikacije između Washingtona i Moskve radi smanjenja napetosti. CIA je, međutim, bila bijesna nakon što je ruska strana poslije sastanka informacije o njemu objavila u javnosti.
Burns i Nariškin više se nisu sastali licem u lice, premda su povremeno nastavili telefonski komunicirati.
Nakon što se Trump prošle godine vratio na vlast, Ratcliffe i Bortnikov dogovorili su pojedinosti razmjene zatvorenika. Ovotjedni susret u Moskvi ipak je bio njihov prvi sastanak licem u lice.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....