Svijetnepravomoćna presuda

Ćuruvija je smetao Slobodanu Miloševiću: za ubojstvo beogradskog novinara 1999. četvorka iz Državne sigurnosti Srbije dobila 100 godina zatvora

Piše Hina

Četvorica bivših pripadnika Državne sigurnosti (DB) Srbije osuđena su u petak u Beogradu na kazne od ukupno 100 godina zatvora za ubojstvo beogradskog novinara i vlasnika listova Dnevni telegraf i Evropljanin Slavka Ćuruvije 11. travnja 1999. godine.

Bivši načelnik DB-a Radomir Marković nepravomoćno je osuđen na 30 godina, nekadašnji čelnik beogradskog centra DB-a Milan Radonjić na 30, a bivši operativac Ratko Romić i pripadnik pričuvnog sastava te službe Miroslav Kurak na po 20 godina, odlučilo je većinom glasova (2:1) tročlano sudsko vijeće Specijalnog suda u Beogradu.

Miroslavu Kuraku, koji je u bijegu i nedostupan je srbijanskom pravosuđu, presuda je izrečena u odsustvu, dok su ostala trojica bila prisutna izricanju presude.

Na današnju nepravomoćnu presudu, donesenu dva desetljeća nakon ubojstva Ćuruvije, mogu se žaliti i odvjetnici obrane i tužiteljstvo, koje je za svu četvoricu optuženih u završnoj riječi tražilo maksimalne kazne od po 40 godina zatvora.
Zamjenik tužitelja za organizirani kriminal Milenko Mandić je, zastupajući optužnicu, naveo da je Ćuruvija stradao „u borbi za istinu“ te da nije nije imao šanse preživjeti jer je tadašnja vlast na čelu sa Slobodanom Miloševićem vidjela u njemu „opasnog protivnika“.

Obrana je optužnicu ocijenila kao „plod mašte“ i tvrdila da tužiteljstvo nije dokazalo krivnju, dok je prvooptuženi, nekadašnji načelnik DB Radomir Marković i Miloševićev blizak suradnik, rekao da je  sudski proces pokrenut kako bi se „sve loše“ u vrijeme Miloševićeve vlasti pripisalo tajnoj službi i tadašnjem šefu države.

Marković je u petak u sud pod jakim mjerama sigurnosti doveden iz zatvora, gdje već izdržava kazne od 40 godina, koje su mu izrečene za pokušaje atentata na bivšeg čelnika oporbe i predsjednika Srpskog pokreta obnove Vuka Draškovića, i u predmetu za ubojstvo bivšeg srbijanskog političara i tadašnjeg Miloševićeva političkog protivnika Ivana Stambolića, koji je otet, a potom likvidiran i pokopan u šumi na Fruškoj gori.

Slavko Ćuruvija je ubijen ispred zgrade u kojoj je stanovao 11. travnja 1999. godine, u vrijeme dok su trajali zračni udari NATO na tadašnju SR Jugoslaviju, ali je suđenje za ubojstvo počelo tek 17 godina kasnije, u lipnju 2015. godine.

S Ćuruvijom je u trenutku atentata bila i njegova parnerica, povjesničarka Branka Prpa, koja je lakše ozlijeđena.

Tužiteljstvo je u optužnici navelo da je ubojstvo počinjeno „iz niskih pobuda“ po nalogu NN osoba iz najviših struktura vlasti, a kao motiv je navedena želja da se ograniči sloboda medija i očuva moć i vlast, koju je Ćuruvija otvoreno i javno kritizirao.

Kao nalogodavac ubojstva u javnosti se spominjala supruga nekadašnjeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića, Mirjana Marković, ali politička pozadina atentata na Ćuruviju službeno nikad nije otkrivena.

Mirjana Marković je, desetak dana prije atentata na Ćuruviju, na sjednici Direkcije Jugoslavenske ljevice (JUL), optužila Ćuruviju da je izazvao bombardiranje Jugoslavije i rekla da će mu narod suditi.

Neposredno uoči ubojstva u listu Politika Ekspres objavljen je tekst autora Miroslava Markovića "Ćuruvija dočekao bombe", a pročitan je istog dana i u udarnim terminima Radio-televizije Srbije.

Taj tekst ocijenjen je "jednim od najsramnijih u povijesti srpskog novinarstva", a u njemu je autor citirao poruku Mirjane Marković: „Izdaja nije uvijek i neizostavno bila izravna i brutalna…", te dodaje kako joj je "vlasnik jednog beogradskog dnevnog lista rekao da podržava Sjedinjene Američke Države u njihovoj želji da bombardiraju Srbiju i da će bombardiranje Srbe naučiti pameti". U nastavku teksta autor konstatira kako je riječ "dabome, o Slavku Ćuruviji".

U vrijeme ubojstva Ćuruvije, na pravoslavni Uskrs 1999., ministar informiranja u srbijanskoj vladi bio je današnji šef države Aleksandar Vučić.

Upravo je Vučić u jednoj od ocjena te egzekucije rekao da iza ubojstva stoji država.

Vučić je koncem studenog 2013., obnašajući tada dužnost prvog potpredsjednika vlade, izjavio je kako će se to uskoro "pokazati i dokazati" jer su akteri te likvidacije još živi.

U emisiji "Teška riječ" na TV Pink Vučić je tada rekao da je Ćuruviju likvidirala država, vlast koja je ubijala neistomišljenike i protivnike.

"To je strašan problem za našu zemlju", rekao je Vučić i dodao kako je jasno da je riječ o vlasti čiji je dio i sam bio, ali je naglasio da u tome nije sudjelovao, niti je o tome bilo što znao.

Današnja presuda prva je presuda za ubojstvo novinara u Srbiji. Još je dvoje novinara ubijeno u posljednja tri desetljeća, no oba su slučaja ostala do kraja neistražena i nemaju sudski epilog.
 

#SLAVKO ĆURUVIJA# UBOJSTVO NOVINARA# BEOGRAD