Mnogi političari, tvrtke i investitori vjeruju da će ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca brzo srušiti cijene energenata, čim tankeri s naftom i plinom, koji su trenutno zarobljeni u Perzijskom zaljevu, budu mogli nastaviti plovidbu.
No čelnici naftnih i brodarskih kompanija te ekonomski stručnjaci predviđaju suprotno. Oni upozoravaju da mir neće odmah vratiti energetska tržišta i globalne lance opskrbe u normalno stanje. Posljedice bi, prema njihovim procjenama, mogle trajati još mjesecima, pa čak i godinama, piše Nik Martin za Deutsche Welle.
Amin Naser, izvršni direktor tvrtke Saudi Aramco, najvećeg opskrbljivača naftom u Zaljevu, rekao je investitorima prošlog mjeseca da bi, čak i kada bi Hormuški tjesnac odmah bio ponovo otvoren, "tržištu bili potrebni mjeseci za ponovo uravnoteženje". Ako bi blokada potrajala još samo nekoliko tjedana, dodao je Naser, "normalizacija bi uslijedila tek 2027. godine".
Promet kroz ovaj uski morski prolaz između Irana i Omana i dalje je daleko ispod uobičajene razine, unatoč krhkom primirju i mirovnim pregovorima koji su više puta nailazili na prepreke.
Cijene nafte ostaju približno 30 posto više nego prije početka rata, što se odražava na visoke cijene benzina, dizela i umjetnog gnojiva. Ti dodatni troškovi potiču globalnu inflaciju, remete lance opskrbe i povećavaju cijene hrane širom svijeta, jer gnojivo – koje se često proizvodi od prirodnog plina – postaje skuplje za poljoprivrednike.
Stručnjaci smatraju da će, nakon postizanja mirovnog sporazuma, brodarske kompanije morati ponovo steći dovoljno povjerenja kako bi vratile svoje brodove u regiju Perzijskog zaljeva. Za to bi moglo biti nužno razdoblje promatranja od 30 do 45 dana.
Bit će neophodne i sigurnosne mjere, uključujući međunarodne pomorske patrole koje bi štitile brodove od mogućih sporadičnih napada.
Najveću štetu pretrpio je katarski energetski kompleks
Vlasnici brodova i posade ostaju krajnje oprezni, jer se napadi na brodove u Hormuškom tjesnacu nastavljaju. Samo prošli tjedan je pogođeno više plovila, rekao je za Bloomberg izvršni direktor Chevrona Mike Wirth.
"Dovoljan je samo jedan napad na brod da većina njih odustane od prolaska", rekao je za DW Neil Crosby, direktor istraživanja u tvrtki Sparta Commodities. On je dodao da su brodarske firme zarade iz Zaljeva nadomjestile drugim rutama, pa se postavlja pitanje: "Zašto bi onda preuzimale taj rizik?"
Lloyd‘s of London, vodeće svjetsko tržište pomorskog osiguranja, zabilježio je nagli rast premija za osiguranje od ratnog rizika za prolazak kroz Hormuški tjesnac. Te premije ostale su visoke i nakon primirja koje je stupilo na snagu 8. travnja.
Kada tjesnac bude siguran za plovidbu, brojni tankeri koji su već sada zarobljeni u Perzijskom zaljevu morat će sigurno isploviti, dok će novi brodovi pristizati iz udaljenih luka, od kojih su neke na drugom kraju svijeta, kako bi preuzeli nove terete.
"Taj proces bi mogao trajati osam tjedana, a možda i duže, ovisno o tome koliko će svaki korak trajati", upozorio je Crosby.
Dodatno kašnjenje izazvat će i fizička oštećenja energetske infrastrukture u Zaljevu. Deseci naftnih polja, plinovoda, rafinerija i postrojenja za proizvodnju ukapljenog zemnog plina (LNG) pogođeni su za vrijeme sukoba. Konzultantska kuća Rystad Energy procijenila je još u travnju da će troškovi popravaka iznositi između 25 i 58 milijardi dolara.
Najveću štetu pretrpio je katarski energetski kompleks Ras Laffan, gdje su iranski napadi onesposobili 17 posto kapaciteta zemlje za proizvodnju LNG-a. Katarski dužnosnici upozoravaju da bi potpuna obnova tog kompleksa mogla trajati između tri i pet godina.
Proizvođači LNG-a mogli bi godinama rješavati sporove iz ugovora zbog neisporučenih količina plina, a posljedice bi mogle utjecati na raspored isporuka sve do 2027. godine, navode pravni stručnjaci koje citira S&P Global Platts.
To uključuje i sporne slučajeve pozivanja na "višu silu", odnosno tvrdnje da je rat onemogućio ispunjenje ugovornih obveza.
SAD povećao proizvodnju, Kina smanjila uvoz
I druga energetska postrojenja suočavaju se s višetjednim ili višemjesečnim zastojima zbog detaljnih sigurnosnih provjera, komplikacija izazvanih dugim prekidima proizvodnje i nedostatka rezervnih dijelova, koji su bili problem i prije rata.
Objekti u Zaljevu koji su izvan pogona od ožujka suočavaju se s nagomilanim pritiscima, ostacima materijala i mogućom korozijom, zbog čega su potrebne detaljne inspekcije i pažljivo ponovno pokretanje rada kako bi se izbjegle nesreće.
Crosby upozorava na mogući "problem sa zalihama" koji bi se mogao pojaviti tijekom ljeta. Druge regije su do sada privremeno ublažavale nedostatak isporuka nafte iz Perzijskog zaljeva.
Od početka rata Sjedinjene Američke Države su povećale proizvodnju nafte na rekordne razine, dok je Kina smanjila uvoz sirove nafte za 3,5 milijuna barela dnevno i više se oslanjala na svoje strateške rezerve. Članice Međunarodne agencije za energiju također su koristile svoje zalihe nafte.
No takve mjere ne mogu trajati beskonačno. Očekuje se da će američke zalihe nafte u idućim mjesecima pasti na opasno nisku razinu, dok će Kina uskoro morati ponovo povećati uvoz, natječući se s ostatkom svijeta za ograničene količine.
Direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol upozorio je prošlog mjeseca da je višak nafte koji je postojao prije rata pomogao kod ublažavanja početnog šoka, ali da bi tržište nafte u srpnju ili kolovozu moglo ući u "crvenu zonu" zbog iscrpljivanja zaliha.
"Kada zalihe počnu presušivati, jedino rješenje su više cijene, jer se samo kroz više cijene može zaista smanjiti potražnja", rekao je Crosby. On je nagovijestio mogućnost da se cijene čak udvostruče i upozorio da bi takav razvoj događaja mogao dovesti do globalne recesije, piše Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....