Kako se čini, Ukrajina je pojačala paljbu i svim se silama trudi uništiti rusku protuzračnu obranu, odnosno sustave dugog dometa S-400, kako bi očistila nebo prije dolaska borbenih aviona F-16. Pomoću vojnog taktičkog raketnog sustava, tj. ATACMS-a i njegovih MGM-140B projektila, 22. i 23. svibnja Ukrajinci su pogodili bateriju S-400 u Mospyneu, u okupiranom Donjecku. Tom je prilikom uništen radar 96L6 i najmanje dva lansera, prenosi Jutarnji list.
Na društvenim mrežama se pojavila snimka načinjena dronom koja prikazuje S-400 kako ispaljuje šest projektila nakon čega slijedi niz od nekoliko eksplozija što je znak da je projektil ATACMS ispustio svoje streljivo. Na isti su način uništena oba lansera.
I sami Rusi su priznali da ova taktika Ukrajinaca ‘preopterećuje‘ S-400, s obzirom da prate i gađaju više ciljeva istovremeno, pa su lanseri prisiljeni ispaliti svoje projektile. Na taj način ATACMS projektile, koji se ispaljuju u koordinaciji s bespilotnim letjelicama, S-400 ne može presresti.
Raketa ATACMS korištena u ovom slučaju mogla bi biti ili M39 ili M39A1. Obje spadaju pod ‘Area Weapons Systems‘, koriste GPS i inercijalno navođenje potpomognuto GPS-om i imaju najveći domet od 165, odnosno 300 kilometara. Njihova primarna karakteristika je da imaju dodatno streljivo M74 u bojnoj glavi, pri čemu M39 nosi 950, a M39A1 300 malih bombi.
S obzirom na uspješnost ovih napada, čini se da su projektili dobro izabrani. Naime, bilo bi besmisleno koristiti M48 i M57 varijante ATACMS-a bez dodatne municije u bojevim glavama.
Taktika
Prije analize uspješnih ukrajinskih napada na S-400, treba razmotriti par činjenica. Prvo, idealno bi bilo da je taj sustav raspoređen duboko iza linija bojišnice, a ne naprijed kao S-300, Buk, Tor ili Pantsir sustavi dugog, srednjeg i kratkog dometa. Međutim, Mospyne je udaljen 40 km od bojišnice, pa se postavlja pitanje zašto su Rusi projektile postavili tako blizu. Možda je to zbog toga što to područje nije baš dobro pokriveno radarima.
Drugo, sustav S-400 može funkcionirati posve autonomno, bez ljudske intervencije. Postoje znakovi da je S-400 radio upravo na ovaj način kada je uništen, kao što se vidi iz salve projektila koje je ispalio. Defense Express Ukraine je to i potvrdio, napisavši: ‘Navodno nema gubitaka u ljudstvu.‘
To znači da Ukrajina vjerojatno koristi salve projektila ATACMS kako bi uništila S-400, budući da regularne rakete HIMARS (High-Mobility Artillery Rocket System) nemaju domet da prijeđu tako velike udaljenosti iza crte bojišnice.
Rusija je uspješno koordinirala sustave Buk-M3 i S-300 te je oborila nekoliko raketa HIMARS. S obzirom da se S-400 koristi samo za velike mete, malo je vjerojatno da bi ispalio takav plotun na male dronove koji služe samo za odvraćanje pažnje. S obzirom na dostupne činjenice, ovo je najbolja moguća pretpostavka.
Igor Suško također je rekao da je ukrajinska vojska za gađanje ciljeva upotrijebila ‘5 raketa ATACMS‘. Također treba uzeti u obzir da su Rusi naučili identificirati SEAD/DEAD (Suppression/Destruction of Enemy Air Defense) streljivo poput ADM-160 MALD ili AGM-88 HARM (High-Speed Anti-Radiation Missile) i projektile prebaciti izvan njihovog radara.
Međutim, iako Rusija gubi svoje S-400 sustave, Ukrajina također ubrzano troši svoje zalihe ATACMS-a, koji samo uništavaju taktičke mete poput položaja protuzračne obrane. Ono što Ukrajina treba pogoditi su veći kopneni ciljevi poput utvrđenih obrambenih položaja, stožera na bojnom polju i velikih logističkih opskrbnih čvorova u pozadini. Možda računaju da je takve mete bolje ostaviti za F-16.
Još ATACMS napada na S-400
Prije ovog posljednjeg, takav se napad dogodio i 15. svibnja 2024. kad je Ukrajina, u jutarnjim satima, ispustila isti MGM-140B ATACMS i pogodila S-400 u zračnoj bazi Belbek na Krimu.
Kremlju skloni vojni forum Rybar objavio je na svom Telegram kanalu da su ‘ukrajinske oružane snage pokrenule novi napad na krimske aerodrome‘.
‘Ovaj put je meta bio Belbek i na njega je ispaljeno do 16 taktičkih projektila ATACMS s kasetnim bojevim glavama.‘
Rybar je na svom Telegram kanalu rekao da je Ukrajina koristila ‘i dronove i balističke rakete‘, pri čemu je ‘prvi val‘ bespilotnih letjelica služio za ‘odvlačenje pažnje‘.
Bespilotne letjelice otkrivene su u Sevastopoljskom zaljevu. Jedna je oborena iznad Simferopolja, a nekoliko dronova detektirano je ‘zapadno od Belbeka‘. Oni vjerojatno nisu bili namijenjeni za napade, već za ‘određivanje ciljeva i navođenje projektila‘. Ukrajinske oružane snage su zatim lansirale ‘nekoliko projektila ATACMS‘ iz područja Yavkino u regiji Nikolaev. Rusko ministarstvo obrane je 16. svibnja izvijestilo da je oboreno sedam ATACMS-a američke proizvodnje, što bi moglo uključivati neke od onih ispaljenih na Belbek.