Rusija priprema nove napade dronovima u Europi, a ovaj put cilja mediteranske zemlje, objavio je španjolski El Mundo, navodeći da su američke obavještajne službe prikupile su informacije o planovima Kremlja za eskalaciju sukoba i podijelile ih s nekoliko europskih vlada.
Prema tim saznanjima, Rusija bi s brodova mogla lansirati dronove tipa Gerbera.
"Koristit će dronove lansirane s mora, skrivene u brodskim kontejnerima, što uopće nije teško izvesti", objasnio je anonimni izvor blizak litavskom Ministarstvu obrane. Izvješće s detaljima prijetnje sastavljeno je nakon posjeta direktora CIA-e Moskvi i dostavljeno europskim ministarstvima vanjskih poslova, navodi El Mundo.
Moskva već duže vrijeme priprema opravdanje za takvu eskalaciju. Više je puta naglasila da opskrba Ukrajine oružjem, obavještajnim podacima i vojnim savjetnicima pretvara zapadne zemlje u sudionike rata i legitimne mete.
Rusija je dosad izbjegavala otvoreni vojni sukob i akcije koje bi mogle izazvati koordinirani odgovor NATO-a, ali je istovremeno pokrenula sve intenzivniju kampanju sabotaža u zemljama koje podržavaju Ukrajinu. Zabilježeni su i izolirani incidenti kojima se očito testiraju granice i reakcije Zapada.
Prva takva eskalacija dogodila se prije godinu dana, kada je 19 dronova bez streljiva ušlo u poljski zračni prostor. Ključan je bio i nedavni incident s naoružanim dronovima u zračnoj luci u Leipzigu, koji njemačke vlasti pripisuju ruskoj obavještajnoj službi.
Domet 600 kilometara
Litavske vlasti upoznate su s tipom drona koji bi Rusija mogla koristiti protiv Španjolske, Francuske ili Italije. Riječ je o modelu Gerbera, letjelici dugoj otprilike dva metra, s rasponom krila od 2,5 metra. Teži do 18 kilograma i postiže brzinu od oko 160 kilometara na sat. Maksimalni deklarirani domet mu je 600 kilometara, što ovisi o količini eksploziva i vanjskim faktorima poput vjetra. Trgovački brod može prevoziti više takvih letjelica, a s katapulta se lansiraju znatno lakše nego veći modeli Shahed ili Geran.
S udaljenosti od 200 ili 300 kilometara od obale, let bi trajao između sat i petnaest minuta i dva sata. Mali teret nije dovoljan za uništenje velikog postrojenja, ali može izazvati požar, oštetiti opremu na otvorenom ili privremeno zatvoriti luku ili zračnu luku. Ciljani učinak mogao bi biti više politički i ekonomski nego materijalni.
Litva i druge zemlje raspolažu ovim informacijama od putovanja direktora CIA-e Johna Ratcliffea u Moskvu 25. kolovoza. Ratcliffe je stigao američkim vojnim zrakoplovom koji se prethodno zaustavio u Rigi.
Nema javnih podataka o sastancima u Latviji, iako diplomatski izvori iz jedne baltičke zemlje potvrđuju da su znali za putovanje i da su kasnije obaviješteni o njegovu sadržaju. The Wall Street Journal i Politico navode da je Ratcliffe u Moskvi upozorio Rusiju na bilo kakav napad ili provokaciju protiv NATO-a.
Prema izvorima upoznatim s upozorenjem, vlade Španjolske, Francuske i Italije također su obaviještene da Rusija priprema moguću operaciju dronovima.
Zašto Španjolska, Francuska i Italija?
Sve tri zemlje 2027. godine očekuju izbori, a u njima djeluju radikalne snage koje bi mogle iskoristiti strah i zamor od rata u Ukrajini. Osobito u Francuskoj i Italiji postoje političke struje bliske interesima Kremlja. Ljevičarski francuski političar Jean-Luc Mélenchon jučer je za jačanje ruske prijetnje u Europi okrivio ukrajinske "napade dugog dometa" na ruski teritorij.
Keir Giles, britanski analitičar specijaliziran za rusku vojnu strategiju, upozorava da udaljenost Španjolske od ruske granice ne jamči sigurnost. "Mete neće nužno biti zemlje na prvoj crti. Cilj će biti ondje gdje se nalazi najslabija točka Europe", tvrdi Giles. Kao moguće ranjive točke navodi "zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva ili Španjolske, koje nisu ulagale u integrirane sustave protuzračne i proturaketne obrane prikladne za rusku prijetnju".
Razaranje ne mora biti veliko
Glavni cilj napada Gerberama lansiranim s trgovačkog broda ne bi moralo biti veliko razaranje. S eksplozivnim punjenjem od četiri do pet kilograma, letjelica je korisnija za zatvaranje zračne luke, izazivanje požara ili za dokazivanje da Rusija može dosegnuti europsku pozadinu.
"Rusija promatra gdje će akcija imati najveći učinak zbog nedostatka otpornosti, civilne zaštite i političke krhkosti", kaže Giles. Objašnjava da odabir cilja ovisi o jednadžbi koja se stalno mijenja, pri čemu Moskva računa gdje može postići najveći rezultat uz najmanje rizika i resursa.
Lansiranje s mora već je testirano
Ideju o lansiranju s mora protiv NATO-a spomenuo je ukrajinski medij Defense Express prije godinu dana. Opisao je scenarij u kojem se dronovi Gerbera transportiraju na tankerima "flote u sjeni" i lansiraju katapultima iz međunarodnih voda. Rusija je već uvježbavala takve operacije. Tvrtka ZALA, proizvođač dronova povezan s koncernom Kalašnjikov, još je 2020. izvodila lansiranja s plovila u pokretu. U listopadu 2024. eksperimenti su ponovljeni s gotovo nepomične morske platforme.
Na Baltiku je već bilo incidenata. U veljači ove godine švedska mornarica otkrila je dron kako polijeće s ruskog obavještajnog broda Žiguljevsk u tjesnacu Öresund. Švedska je omela letjelicu i ocijenila ga kršenjem zračnog prostora. Prošlog 14. rujna, ruski ratni brod ispalio je dvije signalne rakete prema danskom vojnom helikopteru koji je obavljao nadzor u međunarodnim vodama Baltika.
Ruski vojni krugovi već spominju južni bok Mediterana kao pravac za prijetnju Francuskoj. Utjecajni Telegram kanal Rybar objavio je 19. rujna, dan nakon Macronova sastanka, kartu Mediterana pod naslovom "Ruski lijek protiv francuske bahatosti". U tekstu se razmatra isporuka dronova Geran-5 Alžiru, koji bi mogli dosegnuti vojne baze, nuklearne elektrane i petrokemijske komplekse na jugu Francuske, navodi El Mundo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....