Ranije ove godine, Bugarska je sklopila sporazum o plinu s Turskom. Državna tvrtka Bulgargaz tada je, kao dio dogovora, pristala turskom partneru, tvrtki Botaş, osigurati pristup bugarskim plinovodima. U skladu s pravnim okvirom stvorenim tim paktom, Botaş je najavio i niz sporazuma o opskrbi plinom, s mađarskim MVM-om, rumunjskim OMV Petromom i moldavskim East Energy Gas Tradingom.
Stručnjaci su promptno upozorili kako se tim ugovorom Rusima de facto osiguravaju svi uvjeti da postanu dominantni opskrbljivači plina za jugoistočnu Europu i zapadni Balkan, piše Jutarnji list.
- Sav taj plin u Bugarsku gotovo sigurno dolazi iz Rusije, budući da ona opskrbljuje Tursku preko podmorskih plinovoda Turkstream - poručila je za Politico Aura Săbăduș, viša analitičarka u tvrtki ICIS, koja se bavi istraživanjem tržišta.
Bugarska nova vlada zato je prošloga mjeseca obznanila da će uvesti porez na sav uvoz ruskog plina. Poruka je koncipirana s jasnim ciljem; javno i jasno iskazati naklonjenost Zapadu u borbi protiv Putina.
Takav potez razbjesnio je proruskog predsjednika Bugarske Rumena Radeva, koji je odmah zatražio od najvišeg suda države da preispita zakonitost odluke o ruskom plinu.
- Ne pokušavamo skupiti političke bodove. Politika vladajuće stranke jest stati na kraj ovisnosti naše industrije o gorivu iz Rusije - odgovorio je bugarski ministar financija Asen Vasilev, te dodao kako će novi bugarski potezi "drastično" smanjiti ruski profit od plina.
Vasilev tvrdi kako Bugarska može ubirati naknade koje želi, dok, kako kaže, Gazprom, ruski energetski div, "može slobodno koristiti alternativne rute za isporuku ako ne želi plaćati bugarske državne poreze." No, Politico upozorava kako bi oštar stav Bugarske prema Rusiji mogao biti samo konfekcijske prirode.
- Iako bi "turski" plin mogao doći iz Irana, Azerbajdžana ili od ukapljenog prirodnog plina, ne postoji drugi proizvođač osim Moskve koji bi ga mogao prodavati po niskim cijenama kakva je trenutačno na bugarskoj burzi plina i koje su znatno niže u usporedbi s europskim referentnim cijenama, objasnila je Aura Săbăduș.
Tvrdi kako uz tehničke prilagodbe, tursko-bugarski plinovod može preraditi do 10 milijardi kubičnih metara plina, što znači da bi Moskva mogla imati resursa da utaži svu potražnju u jugoistočnoj Europi i na zapadnom Balkanu.
- Rusija bi tako preuzela kontrolu nad regijom - upozorila je Aura Săbăduș.
Vitalii Septefrat, tehnički direktor moldavske tvrtke East Energy Gas Trading, rekao je da nema "političkih rizika" u "čisto poslovno orijentiranom dogovoru" čiji je cilj pomoći Moldaviji da se "prestane oslanjati na ruski plin".
Rumunjsko ministarstvo energetike priopćilo je da je OMV Petrom "službeno uvjerio" vladu da "plin iz Botaşa nije ruskog podrijetla".
Bugarska vlada priznala je da administracija koju su naslijedili nije trebala potpisati takav ugovor, te je pokrenuta istraga. No problem je što će ruke bugarskih političara ostati vezane i ako se dokaže kako je plin ruskog porijekla. Ako odustanu od potpisanog ugovora morat će platiti 2 milijarde eura penala godišnje.
Bugarske susjede, Srbiju i Mađarsku, koje se nisu odazvale pozivima Zapada da se odreknu ruskog plina, sada brine scenarij u kojem će plan Sofije rezultirati rastom računa za njihove potrošače. Dvije su države u zajedničkoj izjavi odmah osudile Bugarsku.
András Gyürk, zastupnik u Europskom parlamentu iz vladajuće mađarske stranke Fidesz, rekao je da "bugarska odluka potkopava sigurnost opskrbe zemalja članica EU-a", upozoravajući da bi se moglo ugroziti 55 posto uvoza plina koji prolazi kroz Bugarsku u jugoistočnu Europu, što bi uzrokovalo skok cijena uoči zime. Potez Bugarske nazvao je neprijateljskim.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio da je taj potez veliki problem, jer bi mogao povećati cijenu plina za dodatnih 100 eura na svakih tisuću kubika. Inače, srpsko-bugarski plinski interkonektor, kapaciteta 1,8 mlrd. kubika, u završnoj je fazi, a Srbiji bi trebao omogućiti da dobije plin iz Azerbajdžana i LNG terminala u grčkom Aleksandropulosu, piše Jutarnji list.