StoryEditor
SvijetRATNA PREKRETNICA

Broje se posljednji sati, kažu obavještajci. Ukrajinska prijestolnica očekuje žestok ruski udar, Svjatoslav Jurah: Kijev će biti njihov Staljingrad! Nitko se neće predati!

12. ožujka 2022. - 19:58

Broje se posljednji sati prije ruskog otvorenog napada na Kijev. Sve ovo dosad, naime, bila je dječja igra prema onomu što slijedi. A slijedi ratna prekretnica.

Tako barem tvrde svi obavještajci. I ukrajinski i zapadni. A ruski ne demantiraju. A i što bi demantirali kad čitav svijet u izravnom prijenosu prati grupiranje njihovih vojnika pred gradom čija će ljepota uskoro biti arhivirana.

Guverner kijevske regije Oleksi Kuleba potvrdio je za Reuters kako je počela evakuacija civila iz gradova na prvoj crti udara, a radi se redom o predgrađima Kijeva.

Ruski projektili pogodili su pak vojni aerodrom južno od Kijeva. Gradonačelnik Vasilkiva rekao je da je napad uništio pistu i skladište goriva. Istodobno, ukrajinska vojska javila je kako su u blizini Brovarija, koji se nalazi istočno od Kijeva, Rusi uništili skladišta hrane. A to im je, vele, bio i cilj.

Kijevski gradonačelnik Vitalij Kličko za CNN je kazao kako hrane i medicinskih potrepština grad ima za najviše dva tjedna, a satelitske snimke pokazuju kako kuće u predgrađima gore dok ruske trupe napreduju sve bliže "vratima" ukrajinske prijestolnice.

Mogu se vidjeti i dugi redovi automobila s ljudima koji pokušavaju pobjeći od sudbine, za koju su još do prije dva tjedna svi vjerovali da je umišljaj ratnih propagandista.

– Kijev je ogroman milijunski grad i ako Rusi pokušaju ući, imat će priličnu borbu, ovo će biti njihov Staljingrad – kazao je za BBC Svjatoslav Jurah, najmlađi ukrajinski parlamentarac i bivši savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog.

Bitka za Staljingrad, ako je netko zaboravio, smatra se najkrvavijom bitkom Drugog svjetskog rata, u kojoj je tijekom nekoliko mjeseci opsade poginulo 1,1 milijun sovjetskih vojnika i 800.000 nacističkih njemačkih i rumunjskih vojnika.

'To vam mogu jamčiti!'

– Nitko se neće predati, to vam mogu jamčiti – naglasio je Jurah.

Satelitske snimke američke tvrtke Maxar pokazuju žestoko rusko granatiranje Mošuna, mjesta sjeverozapadno od Kijeva, a požari i dalje gore u zračnoj luci Hostamel, poznatijoj kao aerodrom Antonov, za koji se borbe vode praktično od prvoga dana invazije.

Američki Institut za proučavanje rata – jer naravno da Amerikanci imaju Institut za proučavanje rata – objavio je da su ruske operacije oko Kijeva "uglavnom u zastoju u posljednja 24 sata", kako bi se "dopunile i opremile jedinice na prvoj liniji fronta". Institut navodi i kako se ruske snage suočavaju s padom morala te problemom opskrbe zbog čega su "izgubile inicijativu".

image
AFP


Bivša zamjenica glavnog tajnika NATO-a Rose Gottemoeller za BBC je izjavila kako ne vjeruje da će ruske snage postići mnogo uspjeha u napadu na Kijev, pri čemu i raspršivanje velikoga konvoja, koji već danima putuje prema Kijevu, smatra ruskom slabošću, a ne taktikom.

– Pitam se imaju li oni u ovom trenutku sposobnost pregrupiranja, jer im je logistika u tako lošem stanju da zapravo nemaju zalihe goriva koje su im potrebne za prolazak u Kijev – kazala je Gottemoeller.

Konvoji će postati meta

Ruse priče o tankoj logistici ne zanimaju. Da bi njihove ideje živjele, potrebni su im tek ljudi. A njih im, bez obzira na gubitke koje Ukrajinci procjenjuju na gotovo 13.000, ne manjka. Uostalom, upravo od jednog Rusa, Putinova pretka, potječe i ona znamenita o smrti pojedinca koja predstavlja tragediju, dok smrt milijuna nije ništa drugo nego statistika.

Sergej Rjabkov, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, upozorio je sve ukrajinske pomagače, SAD prije svega, kako će konvoji s oružjem koje upućuju prema Kijevu postati meta ruskih oružanih snaga.

– Upozorili smo Sjedinjene Države kako orkestrirano pumpanje oružja iz niza zemalja nije samo opasan potez, nego i akcija koja pretvara odgovarajuće konvoje u legitimne mete – agencija Interfax prenosi što je rekao Rjabkov.

O otmici gradonačelnika Melitopolja, grada na jugoistoku zemlje s više od 150.000 stanovnika, koji se nalazi na pola puta između Mariupolja i Hersona, nije ništa rekao.

Za razliku od ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova koje tvrdi da je otmica gradonačelnika, prema Ženevskoj konvenciji koja zabranjuje uzimanje civila za taoce, klasificirana kao ratni zločin.

image
AFP


Ukrajinski politički analitičar Mattia Nelles objavio je snimku nadzorne kamere gradske vijećnice koja navodno prikazuje kako ruski vojnici odvode gradonačelnika Ivana Fedorova, nakon čega su na ulice Melitopolja izišli brojni građani prosvjedujući protiv toga čak i za ratne prilike nečuvenog čina.

Konferencijska veza

Ukrajinski predsjednik Zelenski pozvao je francuskog kolegu Emmanuela Macrona i njemačkoga kancelara Olafa Scholza da pomognu u oslobađanju gradonačelnika, razgovarao je s obojicom zatraživši od njih da hitno djeluju. Prema njegovim informacijama, Fedorov je uhićen u trenutku kad se nalazio u gradskom kriznom stožeru, gdje je rješavao probleme s opskrbom.

Macron se odazvao pozivu i odmah je okrenuo broj Vladimira Putina zatraživši od njega, kako je objavio Reuters, hitan prekid vatre u Ukrajini. Razgovor je, dodaje agencija, trajao 75 minuta, a u njega je, valjda konferencijskom vezom, bio uključen i kancelar Scholz.

Zelenski je u televizijskom obraćanju naciji kazao kako Rusija šalje nove snage u Ukrajinu nakon što je pretrpjela, kako je ustvrdio, najveće gubitke u posljednjih nekoliko desetljeća.

– Nikad nisu toliko izgubili u nekoliko dana – rekao je.

Rusija, podsjetimo, o svojim gubicima šuti još od 2. ožujka, kada je priznala oko 500 poginulih i 1600 ranjenih vojnika.

A njihovi su preostali vojnici, a ima ih diljem Ukrajine oko 150.000, među ostalim granatirali i regionalnu onkološku bolnicu u Mikolajivu. Tako je barem objavio čelnik gradske regionalne zdravstvene uprave Maksim Beznosenko.

– Samo kreten može napasti slabe. A upravo to su ta čudovišta napravila granatirajući bolnicu koja pruža njegu oboljelima od raka iz cijele regije Mikolajiv – rekao je Maksim, prenosi BBC.

Mikolajiv, grad na Crnome moru koji se smatra zadnjom obranom Odese, prekriven je snijegom i leševima. AFP navodi kako je mrtvačnica pretijesna za sva trupla.

Teško ih je identificirati

Potresna je to reportaža. Najgori zadatak koji novinara može zapasti. Razumjet ćete nas što ćemo izostaviti detalje. Citirat ćemo tek Vladimira, radnika u mrtvačnici, koji je rekao da tijela poginulih ukrajinskih i ruskih vojnika odvajaju. Nije rekao zašto.

– Od početka rata primili smo 120 tijela, uključujući 30 civila – objasnila je ravnateljica forenzičkog instituta Olga Dierugina, dodajući kako neke žrtve jako teško identificiraju, pomažu im tetovaže i nakit.

image
AFP


Najmlađa civilna žrtva bilo je trogodišnje dijete. A djeca su, kaže Olga, i poginuli vojnici, sve redom golobradi klinci.

Novinar je pita kako se osjeća.

Ne odgovara.

Ne osjeća ništa. Nema vremena za suze.

Iz ukrajinskih gradova Černihiva, Energodara, Hostomela i Kozarovičija u petak je ukupno evakuirano svega 7144 ljudi. To je podatak koji je javnosti podastro predsjednik Zelenski. Optužio je Rusiju da onemogućava stanovništvu napustiti opkoljeni Mariupolj, grad koji se doslovno raspao od patnje.

Mrtvih je više od 1500, a gladni su i promrzli praktično svi, njih više od 400.000, koji uzalud čekaju obećano primirje i koridore za izvlačenje.

Zelenski je ponovio kako se u Mariupolju događa humanitarna katastrofa neviđenih razmjera, ali je i dodao, javlja Reuters, kako su ruski i ukrajinski pregovarački timovi počeli razgovarati o konkretnim temama umjesto o ultimatuma.

A bombama se, zna se, najbolje hvataju pozicije za pregovore o konkretnim temama. Novinari CNN-a svjedočili su novom ruskom napadu na Dnjepar, milijunski grad u središtu zemlje koji je prva dva tjedna rata bio pošteđen razaranja, dok BBC javlja o sve gorem stanju u Černihivu, na sjeveru. Ni u tom gradu nema ni plina ni vode.

Ne napušta ih elan

Ukrajinska državna služba za hitne slučajeve (SES) objavila je da su spasioci u Harkivu pronašli tijela pet osoba, uključujući dvoje djece, koja su ubijena kada su ruske bombe pogodile stambenu zgradu u selu Slobožanske izvan grada. U samom Harkivu pogođena je psihijatrijska bolnica, a snažne udare trpi i Sumi.

Obrambeni elan, međutim, Ukrajince ne napušta. Kao ni nacionalni zanos.

– Nemoguće je reći koliko dana još imamo da oslobodimo ukrajinsku zemlju. Ali možemo reći da ćemo to učiniti – rekao je Zelenski.

Do tada, zapadni svijet pojačava sankcije prema Rusiji. Sjedinjene Države jučer su objavile zabranu uvoza ruskih plodova mora, alkohola i dijamanata, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je suspenziju povlaštenog trgovinskog i ekonomskog tretmana kojega je Moskva do sada imala, te zabranu uvoza ruske robe od željeza i čelika.

Cold Response

NATO šalje vojnike u Norvešku

Eto, tako se namjestilo da baš u ponedjeljak 14. ožujka "na fjordovima" počinje vojna vježba s više od 30.000 vojnika, 200 zrakoplova i 50 plovila iz 27 zemalja.

Vježba se zove Cold Response, trajat će do 1. travnja i najveća je koju će NATO održati ove godine. A održava se, hvala na pitanju, nekoliko stotina kilometara daleko od ruske granice.

UKINITE SANKCIJE

Rusija: Međunarodna svemirska postaja mogla bi se srušiti

Sankcije protiv Rusije mogle bi prouzročiti pad Međunarodne svemirske postaje (ISS) – kazao je čelnik ruske svemirske agencije Roscosmos Dmitrij Rogozin.

Prema njegovim riječima, a govorimo o čovjeku koji riječi u posljednje vrijeme uglavnom troši na podršku ruskoj invaziji na Ukrajinu, "struktura od 500 tona" mogla bi pasti u more ili na kopno. Rogozin je stoga pozvao na ukidanje sankcija jer bi mogle poremetiti rad ruskih letjelica koje opslužuju ISS.

"Kao rezultat toga, ruski segment postaje, koji pomaže ispravljanju njezine orbite, mogao bi biti pogođen", napisao je šef Roscosmosa na društvenoj mreži Telegram, dodajući kako je malo vjerojatno da će mjesto pada biti Rusija.

NASA je, pak, objavila kako pokušava pronaći rješenje da ISS ostane u orbiti bez pomoći Rusije.

UŽAS

Dosad poginulo 79 djece

Ured glavnog tužitelja Ukrajine objavio je kako je u dosadašnjem tijeku ruske invazije na Ukrajinu poginulo 79 djece, dok ih je nešto manje od 100 ranjeno. Naglašava se kako ova brojka nije konačna zbog nemogućnosti pregleda mjesta svih napada u gradovima s najviše žrtava.

Dosad je oštećeno i više od 280 obrazovnih ustanova, od čega ih je devet potpuno uništeno. Više od sedam milijuna ukrajinske djece od 24. veljače ne ide na nastavu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
04. listopad 2022 18:10