StoryEditor
SvijetMIT, A NE ISTINA

Bračani, nemojte se ljutiti, ali nema ni jednog dokaza da je Bijela kuća sagrađena od bračkog kamena. Istražili smo kako je cijela priča konstruirana

13. lipnja 2020. - 10:20
Shutterstock

Jedna od neupitnih činjenica koja se prenosi već desetljećima u Hrvatskoj, ali i za vrijeme bivše Jugoslavije, jest ona kako je Bijela kuća, simbol svjetske moći u kojoj stoluje predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, sagrađena od bračkog kamena. Ili barem dio nje.

Istražili smo je li to mit ili istina...

Čak su i američki mediji 1986. pisali kako "Jugoslaveni tvrde da je Bijela kuća građena i od kamena s Brača".
Međutim, pravi zamah priči je dao New York Times iz pera Stevea Doughertyja koji je 2005. pisao o ljepotama jadranske obale, a u tekstu je spomenuo otok Brač, te je naveo kako je od kamena s tog otoka sagrađena Dioklecijanova palača i - Bijela kuća. Štoviše, čak je u istom kontekstu spomenuo i otok Hvar?!

New York Times slovi kao jedan od najpouzdanijih medija u svijetu, pa ne čudi što je priča odmah dobila krila, te je tekst citiran u raznim turističkim brošurama, a prenosili su ga i drugi mediji u svijetu. Za naš turizam odlično, barem se tako činilo u prvi mah.

No, onda su reagirali bijesni američki poznavatelji povijesti, a navodno su nezadovoljni bili i u samoj Bjeloj kući. Pisali su i zvali New York Times koji se naposljetku morao posuti pepelom i objaviti ispravak tog teksta:

- U članku o obalnim mjestima u Hrvatskoj greškom je naveden izvor kamena koji je korišten za izgradnju Bijele kuće. Vađen je u Virginiji i Marylandu, a ne na jadranskim otocima Hvaru i Braču - stalo je u ispravku.

image
Ispravak kojeg je objavio New York Times: Kamen je stigao iz američkih saveznih država, a ne s Brača i Hvara
Screenshot

Ali, bilo je kasno. Priča je već krenula, pa čuđenje i pronošenje glasa o bračkom kamenu nailazimo i na raznim blogovima, stranim medijima... Na stranim i domaćim forumima se pitaju kako je to prvi američki predsjednik George Washington (1732. - 1799.), koji je vladao od 1789. do 1797. godine, došao na ideju da iz tadašnje Austrougarske dovozi kamen s Brača. Nažalost, nema nikakvih povijesnih izvora koji bi potvrdili tu priču. Također, nije ni logično da bi netko išao po kamen na drugi kraj svijeta, kada je Amerika prepuna kamenoloma. No, priča o "bračkoj Bijeloj kući" kruži i dalje.

- Nevjerojatno, brački vapnenac korišten je za ukrašavanje dijelova Bijele kuće u Washingtonu, D.C., kao i zgrade parlamenta u Budimpešti i Beču. U Hrvatskoj možete pronaći brački vapnenac izložen na UNESCO-ovim mjestima svjetske baštine, poput Dioklecijanove palače u Splitu, katedrale svetog Jakova u Šibeniku i katedrale svetog Lovre u Trogiru - piše Tricia A. Mitchell na svojoj posjećenoj stranici "Travels with Tricia". Slično tvrdi i putopisac Victor Tribunsky, te brojni drugi autori.
Međutim, i neke specijalizirane revije i mediji navode kako bračkog kamena ipak ima u Bijeloj kući, ali da nije korišten u izvornoj gradnji, nego tijekom obnove 1902. godine.

O bračkom kamenu i Bijeloj kući pišu i "The News-Herald", "Sun Sentinel", kao i "Litos online", specijalizirani magazin iz Španjolske koji se bavi proučavanjem prirodnog kamena, trgovinom i nalazištima diljem svijeta. Magazin izlazi na šest jezika.

- Čitatelji će se možda iznenaditi kad saznaju da su stupovi na pročelju Bijele kuće u Washingtonu napravljeni od bračkog vapnenca. Bijela kuća je izgrađena tijekom posljednjeg desetljeća 18. stoljeća, a izgorjela je tijekom rata 1812. Obnova je započela 1815., a stupovi su dodani 1824 - piše "Litos", navodeći da je kamen s brača stigao u Ameriku, ali nije poznato jesu li stupove isklesali u Hrvatskoj ili u SAD-u.

Gospodin Tonči Vlahović je od 1989. do 2016. bio ravnatelj cijenjene i nadaleko poznate Klesarske srednje škole u Pučišćima, te je i sam proučavao odakle je krenula ova priča.

image
Tonči Vlahović: To služi kao zgodna turistička razglednica i reklama jer se taj mit dobro uhvatio u medijima i među turistima
 
Nikola Vilić/ HANZA MEDIA

- I ja sam se aktivno bavio istraživanjem odakle taj podatak, tražio neke konkretne dokaze, ali nažalost nisam ih nalazio. Nema povijesnih izvora. Uglavnom, ti 'dokazi' su većinom anegdotalne prirode, a to u znanosti ne prolazi.
To služi kao zgodna turistička razglednica i reklama jer se taj mit dobro uhvatio u medijima i među turistima - kaže nam Vlahović kojega smo upitali kako je uopće krenula ta priča.

- U toj je vrijeme, dakle vrijeme građenja Bijele kuće, današnja Hrvatska bila pod Austrougarskom, te je jedan od mogućih scenarija taj da je u Brač došao Mađar koji je kupio kamena za tri broda koja su navodno otišla put Amerike i opet navodno završila u Bijeloj kući. Ali da je cijela Bijela kuća sagrađena od bračkog kamena, onda Brača više ne bi ni bilo.
U tadašnje vrijeme nikome se nebi ni isplatilo toliko kamena vući iz Europe u Ameriku. Ono što je dokazano je da su brojne građevine, počev od Dioklecijanove palače pa do dvorova u Beču i Budimpešti, kao i crkava u Veneciji, građene bračkim kamenom, međutim nije još dokazano da je među njima i Bijela kuća - kaže nam gospodin Vlahović.

Ni hrvatski povjesničari ne spominju da je Bijela kuća sagrađena od bračkog kamena. Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleže navodi:

- Bijela kuća (engl. White House), službena rezidencija predsjednika SAD-a u Washingtonu. Bijela je kuća oko 52 m duga, sagrađena po nacrtima Jamesa Hobana. Polaganju temeljnoga kamena bio je nazočan 1792. G. Washington, a prvi predsjednik koji je u njoj boravio bio je J. Adams. Za rata između SAD-a i Velike Britanije (1812. –1814.). Britanci su, zauzevši Washington 1814., zapalili Bijelu kuću. Obnovljena zgrada (1817) ožbukana je bijelo. Kongres joj je dao naziv Bijela kuća 1902., na zahtjev predsjednika T. Roosevelta. Prije je nazivana Predsjednikova palača, Predsjednikova kuća i Executive Mansion. U prenesenom smislu označuje i samoga predsjednika s njegovim najbližim savjetnicima - stoji u Enciklopediji. No, ni spomena bračkom kamenu.

Onda od čega je sagrađena Bijela kuća? Od kamena koji se nalazi otprilike sat vremena vožnje od Washingtona, barem sudeći po tvrdnjama CNN-a.

Naime na mjestu koje se naziva "Government Island" ili Vladin otok se nekada nalazio kamenolom. Danas je to mirni park okruga Stafford s kilometar i pol šumovitom stazom, stijenama, biljkama i divljinom.

Ali 1790-ih godina, kamen s tog mjesta je poslužio za izgradnju Bijele kuću i Kongresa. Urbanistički plan za novi grad izradio je francuski inženjer Pierre Charles L’Enfant, a kamen iz obližnjeg kamenoloma bio je jedan od glavnih materijala. Gradnja Bijele kuće počela je 1792., a Capitola (sjedište Kongresa) godinu dana poslije.

- Posjetite kamenolom iz kojeg su rođene najpoznatije građevine američke vlade. Vladin otok, povijesno nalazište kamenoloma iz 18. i 19. stoljeća, osiguralo je kamen za izgradnju povijesnih građevina u Washingtonu. Danas je ovaj park od 17 hektara povijesni živopisni rezervat prirode i arheološko nalazište.Vladin otok je slikovita staza baštine, a također se nalazi u Nacionalnom registru povijesnih mjesta i registru znamenitosti u Virginiji - tako okrug Stafford u Virginiji reklamira 'Government Island' iz kojeg je nekad davno crpljen kamen za BIjelu kuću.

image
Crtež Bijele kuće iz 1890.

Povjesničar i autor William Seale napisao je knjigu "Predsjednička kuća" i "Bijela kamena kuća" za neprofitnu povijesnu udrugu Bijele kuće. Kaže za CNN da su ljudi vadili kamen, a volovi i brodovi su ga prevozili. Naravno, glavna radna snaga su bili robovi.
Volovi bi teško kamenje nosili do ruba otoka. Odatle su bili ukrcani na brodove i od tuda put Washingtona. Nakon što je kamen prošao put od oko 40 kilometara do Washingtona, bio je pomno isklesan, izmjeren i čak numeriran prije nego što je ugrađen u Bijelu kuću.

Kad je 1814. godine Bijela kuća izgorjela, većina originalnog kamena, navodi CNN, je "preživjela", ali morali su je obojiti bijelom bojom kako bi se prikrila čađa. Inače, prvi američki predsjednik u početku je želio da Bijela kuća bude pet puta veća od one koja je na kraju sagrađena. Washingtonovi savjetnici su mu govorili da je to nemoguće, navodeći "nikada nećemo dobiti dovoljno kamena."

Kako bi se razjasnilo ovo pomalo kontroverzno pitanje, čak su i pojedini hrvatski građani pisali muzejima i tražili odgovor. Tako je jedan naš građanin napisao i pismo ustanovi "The White House Historical Association". To je neprofitna organizacija koju je 1961. osnovala tadašnja prva dama Jacqueline Kennedy, a misija asocijacije je štititi i promicati ostavštinu Bijele kuće.

- To je izmišljotina. Materijal korišten za izgradnju Bijele kuće vađen je u Aquiji u Virginiji i to je smeđi pješčenjak obojen u bijelo. To je pametno sročena priča, ali nema zapisa o hrvatskom kamenu u Bijeloj kući. S vremena na vrijeme postavlja se ovo pitanje, pa je čak i New York Times pokrenuo tu priču. Međutim, nakon opsežnog istraživanja u zgradama Bijele kuće, nitko nije otkrio referencu na hrvatski kamen niti zna kako je ova glasina započela. Sumnjamo da je to bila priča izmišljena za turiste - naveli su u odgovoru.

Istoj asocijaciji smo i mi poslali upit, međutim do zaključenja ovog broja 'Spektra' odgovor nam nije stigao.

No, iz svega priloženog jasno je da nema konkretnih dokaza kako je Bijela kuća - dijelom ili cijela - sagrađena od bračkog kamena.

Ali Bračani nemojte se ljutiti, priča o američkom centru moći koji je sagrađen hrvatskim kamenom, i dalje živi...

Vapnenac nastao prije više milijuna godina

Brački kamen se još naziva i bijeli mramor, a sami Bračani kažu da ga ne vade, nego - "beru". Kamenoklesari navode da su najpoznatije vrste bračkog kamena "bračko veselje", "brački avorio", "brački sveti Petar".

Brački kamen je vapnenac, nastao u vremenu krede, geološkom razdoblju koje je trajalo od 145,5 do 65,5 milijuna godina prije Krista.

Činjenice o američkom centru moći

Bijela kuća:

- 132 sobe

- 35 kupaonica

- 6 katova

- 412 vrata

- 147 prozora

- 28 ognjišta

- 8 stubišta

- 3 dizala

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

14. studeni 2020 00:28