Nakon što su tri godine uvjeravali Ukrajinu da uz njihovu pomoć može pobijediti Rusiju, zapadni vođe sada polako priznaju da je to bila neizvediva utopija i da Ukrajina sada mora pristati na bolne teritorijalne ustupke kako bi spriječila daljnje komadanje zemlje. Ovog tjedna takvu je poruku poslao i poljski predsjednik Andrzej Duda.
U ekskluzivnom intervjuu za Euronews, Duda je ustvrdio da se trajni mir između Ukrajine i Rusije mora graditi na međusobnim ustupcima, te je sugerirao da će Kijev vjerojatno morati napraviti određene kompromise u mirovnim pregovorima s Moskvom.
„Mora biti kompromis. Ovaj mir bi se, po mom osobnom mišljenju, trebao svesti na činjenicu da nijedna strana neće moći reći da je pobijedila u ovom ratu, jer će svaka strana u nekom smislu morati odstupiti. Ukrajina će također morati odstupiti u nekom smislu, jer će se to vjerojatno dogoditi. U kojoj mjeri? Teško mi je odgovoriti u ovoj fazi”, rekao je Duda.
Njegove riječi dobivaju na težini imajući u vidu da je Poljska dosad bila jedna od najbližih saveznika Ukrajine. Većina zapadnog oružja i vojne opreme u Ukrajinu već tri godine stiže upravo preko Poljske, a službena Varšava se čitavo vrijeme rata čvrsto protivila bilo kakvim teritorijalnim ustupcima Ukrajine. Stoga ova nova retorika poljskog predsjednika jasno ukazuje koliko se situacija na frontu pogoršala za Ukrajinu.
U tom smislu, valja notirati da je od naizgled nepokolebljive zapadne podrške Ukrajini – oličene u propagandnoj mantri da će Zapad pomagati Ukrajinu „koliko god trebalo”, odnosno „do konačne pobjede” – do savjeta Kijevu da pristane na ustupke i kompromise
prošlo samo nekoliko mjeseci. Time se potvrđuje zaključak mnogih neovisnih analitičara da se rat u međuvremenu pretvorio u jednosmjernu ulicu, na ukrajinsku štetu.
‘Beskrajna rijeka mrtvih‘
O težini aktualne ukrajinske situacije posredno govori i usporedba dvaju Dudinih intervjua: ovotjednog za Euronews i preklanjskog za Washington Post. Tada, u kolovozu 2023., Duda je u razgovoru za američki list nazvao ukrajinske gubitke „niskom cijenom” i ustvrdio da je ukrajinski rat zapravo vrlo „jeftin” za Ameriku.
„Vrlo je jednostavno. Trenutno se ruski imperijalizam može jeftino zaustaviti, jer ne umiru američki vojnici. Ali ako sada ne stanemo na kraj ruskoj agresiji, morat ćemo platiti vrlo visoku cijenu”, odgovorio je tada Duda na novinarsko pitanje zbog čega bi SAD trebao nastaviti pomagati Ukrajini.
Konteksta radi, ukrajinske žrtve već tada su bile ogromne, pa je samo par tjedana prije ovog Dudina preklanjskog intervjua New York Times objavio izvještaj o prepunjenim vojnim grobljima u Lavovu:
„Stari, neobilježeni grobovi onih koji su umrli u prošlim ratovima bit će iskopani kako bi se napravilo mjesta za naizgled beskrajnu rijeku mrtvih”, pisao je već u lipnju 2023. New York Times.
Već tada je po mišljenju NYT-a Ukrajina platila „vrlo visoku cijenu”, ali Duda je u to vrijeme još uvijek iskazivao entuzijazam oko pobjede nad Rusima i uvjeravao američku javnost da je rat za SAD vrlo jeftin, jer tu „beskrajnu rijeku mrtvih” ne čine američki, nego ukrajinski vojnici.
A sada je i taj ratoborni Duda došao do spoznaje da je ukrajinskom krvarinom već plaćena „vrlo visoka cijena” i da su sada nužni ukrajinski ustupci kako ta cijena ne bi bila još i veća.
Pritisak na Zelenskog
Za razliku od nekih drugih europskih čelnika, koji još uvijek ne žele priznati ratnu realnost i koji za pogoršanje ukrajinskog položaja okrivljuju novog američkog predsjednika Donalda Trumpa – koji se po njihovu mišljenju stavio na rusku stranu – poljski
predsjednik smatra da samo SAD i Trump mogu okončati ukrajinski rat.
„Danas je moj zaključak apsolutno nedvosmislen. Nema nikoga izvan Sjedinjenih Država tko može zaustaviti Vladimira Putina. Zato vjerujem da predsjednik Donald Trump, sa svojom odlučnošću, može završiti ovaj rat. Samo ovaj američki pritisak može zaista okončati rat i pomoći u stvaranju mira koji neće biti ugodan ni za jednu stranu. Ali možda će ga upravo to učiniti trajnim”, rekao je Duda za Euronews.
Kao što navode svjetski mediji, Trump je prije nekoliko dana Kijevu predstavio mirovni prijedlog koji uključuje i priznanje Krima kao dijela Rusije, što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio, ustvrdivši da Ukrajina nikada neće priznati Krim kao ruski teritorij. A to je pak razljutilo Trumpa, koji je Zelenskom odbrusio da je Krim za Ukrajinu „izgubljen prije mnogo godina”, te da pitanje Krima uopće „nije na dnevnom redu” bilo kakve rasprave o budućnosti Ukrajine.
Američki predsjednik je ukrajinskog predsjednika optužio da odbijanjem prijedloga o priznanju Krima kao dijela Rusije samo produžava sukob, pa bi se ova intervencija poljskog predsjednika mogla shvatiti kao pritisak na Zelenskog da prihvati neugodnu realnost. Ako i najveći rusofobi Europe – a Duda je ozbiljan konkurent za tu titulu - više ne vide put do pobjede nad Rusijom, onda tog puta vjerojatno i nema.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
Komentari (0)
Komentiraj