Billie Fusto ne ide za velikom plaćom: školuje se za arhivista i ne želi ništa više od "mirnog života" kod kuće u Italiji. No, poput desetaka tisuća drugih mladih diplomanata u zemlji, 24-godišnjak se boji da nema drugog izbora doli iseljavanja.
Više od milijun Talijana je napustilo zemlju u proteklih 10 godina, a trećina njih u dobi između 25 i 34 godine, pokazuju nacionalni podaci. Oni koji odlaze krive niske plaće i nedovoljno uvažavanje njihovih vještina, a među njima naročito raste udio diplomanata.
"Ne tražim bogatstvo ili velike odgovornosti", kazao je Fusto iz Kalabrije na jugu zemlje, trenutno na diplomskom studiju u Rimu.
"Želim miran život u kojem ne moram brinuti imam li 15 eura da odem u kupovinu", rekao je za AFP. "A trenutno to u Italiji nije zajamčeno".
Dok je migracija postala tema o kojoj se vode žustre rasprave, za svakog mladog stranca koji se naseli u Italiji, gotovo devet mladih Talijana napusti domovinu, prema izvješću zaklade "Nord Est". "Nije normalno da se naša zemlja ne zapita zašto (je tako) i da ne pokuša zaustaviti to krvarenje", rekao je Renato Brunetta, predsjednik nacionalnog vijeća za gospodarstvo i rad (CNEL), tijekom predstavljanja izvješća u listopadu.
Pad realnih plaća
Neki, osobito iz siromašnijeg talijanskog juga, sele se u bogatije pokrajine na sjeveru zemlje kako bi iskušali svoju sreću. Udio diplomanata među njima se u protekla dva desetljeća povećao s 18 na 58 posto.
No, čak i na industrijaliziranom sjeveru, radni uvjeti mogu biti manje privlačni nego drugdje. Italija je jedna od rijetkim zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) gdje su se realne plaće smanjile u usporedbi s 2019.
Nezaposlenost mladih je također viša od europskog prosjeka te je u listopadu iznosila 17,7 posto dok je prosjek Europske unije 15,2 posto.
Italija nije na glasu kao zemlja u kojoj se radno mjesto dobiva na temelju vještina i znanja. Nema nacionalne minimalne plaće, a naknada za rad ne raste u skladu s brojem godina provedenim u visokom obrazovanju.
Elena Picardi se vratila u Rim nakon što je studirala politologiju u Francuskoj, no njezine nade da će pronaći posao u Italiji brzo nestaju.
"Kada je riječ o talijanskim ponudama (poslova), često ili plaća nije navedena ili je općenito niža", kazala je 24-godišnjakinja za AFP.
Razlika može iznositi i više stotina eura mjesečno za isto radno mjesto u odnosu na druge europske zemlje.
"Htjela bih doprinijeti budućnosti svoje zemlje i ostati blizu mojoj obitelji", rekla je Picardi.
"No, zašto bih žrtvovala svoje prilike kad me se više cijeni (u inozemstvu)?".
Talijanski "odljev mozgova" je zemlju stajao oko 134 milijarde eura u razdoblju između 2011. i 2023., prema zakladi "Nord Est". Od onih koji se vrate, mnogi tvrde da je to zbog toga što žele biti blizu svojim obiteljima, ističe se u izvješću zaklade.
Drugi ostaju kod kuće iz nužde, a ne vlastitim izborom. Prosječna dob za napuštanje roditeljskog doma u Italiji je 2022. prema Eurostatu bila 30 godina, odnosno jedna od najviših u Europskoj uniji.
Egzodus mladih dodatno zabrinjava s obzirom na sve starije talijansko stanovništvo. Omjer između zaposlenih i onih koji ne rade će se povećati s trenutnih tri naprema dva do 2050. na jedan prema jedan, prema nacionalnom zavodu za statistiku.
U pokušaju da suzbije taj trend, Italija nudi porezne olakšice za visokokvalificirane talijanske radnike u inozemstvu kako bi se vratili kući, a još se veće olakšice nude onima koji sa sobom dovedu djecu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....